The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Fale Broadcast General Conference Archives
Conferences
Aperila 2007
Pe Ana Mafai Ona Tautatala Mai Nei Puipui Tuai

Pe Ana Mafai Ona Tautatala Mai Nei Puipui Tuai

Epikopo H. David Burton
Epikopo Pulefaamalumalu

Ua silia ma le seneturi, o auina atu mai lenei pulelaa i le lalolagi upu a perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga o aso e gata ai.

Epikopo H. David BurtonNa saunoa Peresitene Hinckley i se fonotaga ma le au faasalalau ia Oketopa, 2004: “Ou te faaaloalo i lenei fale. Ou te alofa i lenei fale. Ou te faamamaluina lenei fale. Ou te manao e faasao. . . . Ou te manao i le Tapeneko tuai, o ona sooga vaivai ia fusi faatasi . . . ma faamalolosia ma ia faasaoina foi lona matagofie ofoofogia faanatura.” Ona ia tepa mai lea ia te au ma faapea mai, “Aua lava nei outou faia se mea e le tatau ona outou faia, po o le a lava le mea tou te fai, ia fai lelei ma fai ia sa’o.”1

Faatasi ai ma na upu faagaeetia ae taufaamata’u, na tuuina mai se poloaiga e faasao, faamalosi, ma toefuatai mai le uluai Tapeneko tuai o Sate Leki ua toe faafou ma saunia ai mo se isi vaitau o se tautua lauiloa.

O le aso, le Peresitene pēlē, matou te tuuina atu lenei fale ua toeaina, ua faalaeiina atoa i galuega teuteu matagofie, ua faatatauina le fale atoa i lona mamalu ma lona matagofie e pei ona i ai i ona talafaasolopito—e ui ina ua fai si lagolelei tele o le fale. Ua toe faafoi nei ma le agaga mitamita e le Au Epikopo Pulefaamalumalu, faatasi ai ma le silia i le 2,000 matuaofaiva, le “Tapeneko tuai,” faatasi ai ma le tusi faamaonia fou mo le 100 tausaga.

O le talosaga a Peresitene Hinckley ina ia toe faafoi mai le “uluai Tapeneko tuai” na avea ma fu’a taualuga mo le faia o faaiuga faigata faatusiata ma le fauga. Sa faaaoga lea fuaitau e faamatala ai le fatu ma le faamoemoega o le galuega. Sa avea e faapei o le tagavai o le saolotoga a Moronae lea, i lona faaaogaina, “na faatuina i olo uma” ma sisi ae i nuu uma”2 sa tatau ai.

Pe ana mafai ona tautatala mai nei puipui tuai, semanu ua latou auai faatasi mai i le faaleoina atu o le faafetai faamaoni i Tusiata o le FFKR, le kamupani a le Jacobsen Construction, ma le vaega aupito taua, o le au faigaluega atoa a le Ekalesia mo galuega faatino, faatasi ai ma le toatele ua mafai ai ona faatino lenei galuega lavelave ona o o latou tomai. Fai mai se tasi uso sinia o le aufaigaluega, “A o tatou fefautuaai faatasi, sa mafai e le Alii ona tuuina mai ia i tatou le poto e sili atu nai lo a tatou lava mea e mafaia.”

Sa lagona e tagata sa faatinoina le galuega le faaaloalo tele mo le matagofie o le Tapeneko, mo faufale na uluai fausiaina, faapea foi le maualuga o le tulaga tauleleia o la latou galuega. Sa latou maofa ua silia ma le seneturi, o auina atu mai lenei pulelaa i le lalolagi upu a perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga o aso e gata ai.

Pe ana mafai ona tautatala mai nei puipui tuai, ou te mautinoa semanu latou te faaleo maia lo latou talisapaia o lo latou faavae fou mautu. Semanu e olioli nei puipui fou i lo latou fusi u’amea fou lea ua fusimau ai i latou ma tutusa’o ai. Semanu e faafetai mai nei puipui tuai ina ua salueseina mai ia atulaina e 14 o le vali mai le faalo, ona toe fono ai lea ma toe vali i se vali manaia lava.

Semanu e faailoa mai e nei puipui tuai le agaga faafetai ona o le puipuiga ma le matagofie o se taualuga iila fou alumini, ma o le a fiafia faatasi foi ma nofoa i laufofoga fiafia o tagata e faaaogaina pe a latou iloaina ni nai suiga o nofoa, ma nai inisi ua faaopoopo o le avanoa mo tulivae.

Tatou te talia ma talisapaia ia fale fou e mafai ai ona tatou talisapaia ia leo o musika musuia.

E na ona mafai e se tagata ona vaai faalemafaufau i mea e ono manatua e nei puipui tuai e uiga i le tele o lauga sa latou faalogologo toto’a i ai mo le tele o tausaga.

O nei puipui tuai, pe ana mafai ona tautatala mai, semanu e taufono mai, “Sa matou i ai iinei!” ina ua tula’i mai Peresitene Iosefa F. Samita mai sona gasegase faaumiumi, e auai i se sauniga o le konafesi aoao ia Oketopa, 1918. I le sauniga amata, faatasi ai ma se siufofoga ua faatumulia i le lagona ootia, sa ia saunoa mai, “O le a ou lē, [ma ou] te le taumafai lava e pā’ia le tele o mea o loo i lo’u mafaufau i le taeao nei, ma o le a ou tolopoina seia aulia se isi taimi i le lumanai, pe a finagalo ai le Alii, lo’u taumafai e faamatala atu nisi o mea o loo i lo’u mafaufau, ma o loo nofo i lo’u loto.” Sa ia faaauau: “Ou te lei nofonofo ai na o au i nei masina e lima talu ai. Sa ou nofo i le agaga o le tatalo, o le aioiga, o le faatuatua ma le tinou; ma sa ma fesootai e le aunoa ma le Agaga o le Alii.”3 Sa matou iloa mulimuli ane, i lena aso ao le’i amataina le konafesi, na mauaina e Peresitene Samita se faaaliga o loo tusia faapea o le faaaliga i le togiolaina o e ua maliliu, lea na avea mulimuli ane ma vaega e 138 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Pe ana fai e mafai ona tautatala mai nei puipui tuai, semanu ua latou faamanatu mai ia i tatou ia aso faanoanoa ma le pogisa o le Pau Tele o le Tamaoaiga. O le a latou toe manatua le konafesi aoao ia Aperila, 1936 ina ua fofoga mai e Peresitene Heber J. Grant o le a amata e le Ekalesia se fuafuaga mo le saogalemu, lea na faaigoa mulimuli ane o le fuafuaga o le uelefea a le Ekalesia. I le ono masina mulimuli ane na ia faamalamalama mai: “O la tatou faamoemoega muamua lava o le faavaeina lea . . . o se faatulagaga e aveesea ai le mea inosia o le paie, e tuueseina ai foi lea mea leaga o le fiamaua fua o se mea, a ia tutoatasi, maelega, ia iloa ona faasoasoa lelei ma faapea ai ona toe atiina ae le manatu o le tagata ia te ia lava. O le faamoemoega o le Ekalesia, o le fesoasoani atu lea i tagata ina ia mafai ona fesoasoani ia i latou lava. E tatau ona toe faamalosia le galue e avea ma mataupu taiala i olaga o tagata o la tatou Ekalesia.”4

I a Oketopa, 1964, ona o se tofiga mai ia Peresitene Tavita O. MaKei, sa saunoa ai Elder Harold B. Lee e uiga i tiutetauave faamātua. E manatua lelei e nei puipui tuai na ta’ua e Elder Lee o le a ia faitauina mai i se tusi o le 1915 i le Ekalesia na sainia e le Au Peresitene Sili. Ae a’o lei amataina sa ia saunoa, “Ou te masalo o se mea e pei ona ta’ua ai e Mark Twain e uiga i le tau: ‘Ua tele ina tatou talanoa i le tau, ae e foliga mai e leai lava sa tatou mea o faia i ai.’” Ona faitau ai lea e Elder Lee mai le tusi ua 50 tausaga talu ona tusia:

“Matou te fautuaina ma uunaia le amataina o ‘Afiafi Faaleaiga’ i le Ekalesia atoa, o se taimi lea e mafai ai e le tama ma le tina ona faapotopoto faatasi le la fanau tama ma teine i totonu o le fale ma aoao atu ia i latou afioga a le Alii.”

Ma na sosoo ai ma le folafolaga lenei:

“Afai e usitaia e le Au Paia lenei fautuaga, matou te folafola atu o le a latou maua faamanuiaga e tele. O le a faateleina le alofa i le aiga ma le usiusitai i matua. O le a tuputupu ae le faatuatua i loto o le autalavou a Isaraelu, ma o le a latou maua le mana e faafetaiaia ai faatosinaga a le tiapolo ma faaosoosoga e oo atu ia i latou.”5

E manatua lelei foi e nei puipui tuai le sāō o le Tapeneko ina ua fofogaina mai o le a saunoa mai Elder Bruce R. McConkie i le konafesi. Sa lagonaina e nei puipui tuai se agaga loloto o le migao a o faaiuina e Elder McConkie lana saunoaga i nei upu faagaeetia loto:

“O lenei, e tusa ai ma lenei togiola atoatoa, na aumaia i le faamaligiina o le toto o le Atua—ou te molimau atu na faataunuu i Ketesemane ma Kolokota, ma e faatatau ia Iesu Keriso, ou te molimau atu o ia o le Alo o le Atua soifua, ma sa faasatauroina mo agasala a le lalolagi. O Ia o lo tatou Alii, lo tatou Atua, ma lo tatou Tupu. Ua ou iloa lenei mea e a’u lava ia, ae le mai i se isi tagata.

“O au o se tasi o ana molimau, ma e i ai se aso o le a ou tagotago ai i faailoga o fao i ona lima ma ona vae ma ou faasusuina ona vae i o’u loimata.

“Peitai o le a le sili a’e so’u iloa i lena taimi nai lo lo’u iloa i le taimi nei, o ia o le Alo o le Atua Silisiliese, o ia o lo tatou Faaola ma le Togiola, ma e oo mai le faaolataga e ala i lona toto togiola ma e leai lava se isi auala.”6

I le 1995, na saunoa ai Peresitene Hinckley i tamaitai o le Ekalesia, “Ona o le tele naua o manatu sese o le lalolagi ua faapea o le mea moni lea, ona o le tele naua o le taufaasese e faatatau i tulaga faatonuina ma tulaga faatauaina, ona o le tele naua o faaosoosoga ma mea faatosina e faifai malie ai lava ona pisia i mea o le lalolagi, ua matou lagona e tatau ona lapataia outou ma mua’i lapataia.” Ona ia faitauina mai ai lea:

“O i matou o le au Peresitene Sili ma le Aufono a le Au Aposetolo e Toasefululua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, matou te tautino atu ma le faamaoni, o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o fuafuaga a Le Foafoa, ma le taunuuga e faavavau o Lana fanau. . . .

“O le tane ma le ava ua i ai le tiutetauave paia e alofa ma tausi e le tasi le isi ma a la fanau. ‘O le fanau o le tofi lea mai le Alii’ (Salamo 127:3). Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu, ia tuuina atu i ai mea e manaomia i le faaleagaga ma le faaletino, ia aoao i latou e alolofa ma feauaunaai, ia tausia poloaiga a le Atua ma avea ma tagatanuu usiusitai i tulafono i soo se mea e nonofo ai. O tane ma ava—tina ma tama—o le a latou tali atu i le Atua mo le faataunuuina o nei mea e ao ona faia.”7

Ou te matua faafetai lava ona o lenei fale ofoofogia. Ua tu e pei o se maafaamanatu paia o lo tatou taimi ua tuanai ma o se tagavai maoae foi o le faamoemoe mo le lumanai. Ou te molimau atu i le paia o lo tatou Tama oi le Lagi ma le alofa tele o lo tatou Faaola ia i tatou taitoatasi. Ua matua faamanuiaina lava i tatou ua taitaiina e se perofeta a le Atua. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

1. “Tabernacle Renovation Press Briefing—Remarks by President Gordon B. Hinckley,” Oke. 1, 2004; tagai www.newsroom.lds.org.

2. Alema 46:36; 62:4.

3. I le Confrence Report, Oke. 1918, 2.

4. I le Conference Report, Oke. 1936, 3.

5. I le Conference Report, Oke. 1964, 83–84.

6. “The Purifying Power of Gethsemane,” Ensign, Me 1985, 11.

7. “Stand Strong against the wiles of the World,” Ensign, Nov. 1995, 100–101; tagai foi “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy