The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Haamataraa Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2005
Te Tuhaa Ahuru – Te hoê faaueraa no te feia veve atoa

Te Tuhaa Ahuru – Te hoê faaueraa no te feia veve atoa

Elder Lynn G. Robbins
No te Hitu ahuru

Ua riro te tusia mau ei tapa’o no te feia faaroo mai mutaa iho mai â.

Elder Lynn G. RobbinsI roto i te buka a Charles Dickens, oia te A Christmas carol [Himene Noela], ua hinaaro o Bob Cratchit i te amui atu i to’na utuafare i te mahana Noela. Ui atura oia i to’na raatira ohipa, « ‘Mai te mea e nehenehe, e Scrooge Tane.’ »

« Pahono maira o Scrooge Tane e, ‘Eita e tano, e e ere i te mea ti‘a. E mai te mea e tape‘a vau i te hoê tuhaa o ta oe moni, e mana‘o oe e te hamani-ino nei au ia oe,’...

« Parau faahou atura Scrooge Tane e, ‘E inaha, eita oe e mana‘o e, te hamani-ino nei au ia oe, ia aufau ana‘e au ia oe no te hoê mahana i ohipa-ore-hia e oe.’

« Ua parau maira te papa‘i parau e, no te hoê noa taime i te matahiti.

« Ua parau maira o Scrooge, ‘E ere i te mea faahiahia roa te reira aperaa no te eia i te taata i te mau piti ahuru ma pae atoa no Titema !’ »1

No Scrooge – mai te reira atoa te mau huru taata pipiri tao‘a atoa, e aore râ, te mau huru taata « tino » atoa nei – e ere roa te tusia i te hoê mea tano.

E haapa‘o noa te taata tino nei ia’na iho – eiaha noa no te tuu ia’na i mua roa, eiaha atoa râ e tuu i te hoê taata ê atu – mai te mea e na reira oia – i te ti‘araa piti, oia’toa te Atua. Eita te tusia a te hoê taata tino e tae noa mai mai te râ. Eita oia e maha haere noa. E pii tamau oia i te tauturu rahi a‘e no to’na mau hinaaro no te faahemo i ta’na faufaa, ia ore te « rava‘i » ia rae‘ahia, mai te taata pipiri ra o Scrooge.

E mea au na te taata tino nei ia pûpû e aore râ, ia ‘aimamau i te mau mea’toa, ua faaue te Fatu ma te paari ia Iseraela i tahito ra ia pûpû i te tusia, eiaha te nănă hopea e te iro‘iro, te fanau matamua râ – eiaha te toetoe‘a o te faaapu, te mau hotu matamua râ (a hi‘o Deuteronomi 26:2; Mosia 2:3; Mose 5:5). Ua riro te tusia mau ei tapa‘o no te feia faaroo mai mutaa iho mai â.

I rotopu i te feia o te ore e faatusia, te vai ra e piti taa-ê-raa: a tahi, o te hoê ïa taata faufaa arapo‘a nui eita e hinaaro e faatusia, e te piti, o te hoê ïa taata veve tei ti‘aturi e, eita ta’na e nehenehe e faatusia. Tera râ, nahea oe ia ani i te hoê taata o tei pohe i te po‘ia ia amu iti ? Te vaira anei te hoê faito raro roa o te veve e ore ta’na tusia e fariihia, e aore râ, te hoê utuafare veve roa o tei anihia ia faaea i te aufau i te tuhaa ahuru ?

E mea pinepine te Fatu i te haapii ma te faaohipa i te taa-ê-raa no te faahoho‘a i te hoê parau haapiiraa. Ua riro te aamu o te vahine ‘ivi veve rahi no Zarephate tei faaohipahia no te haapii i te parau haapiiraa e, e ore e ti‘a i te aroha ia haru i ta te parau-ti‘a ra. Inaha, te faito mau o te tusia, e ere ïa i te rahiraa o te tao‘a e horo‘ahia no te tusia, o te mea râ e horo‘ahia no te tusia (a hi‘o Mareko 12:43). Eita te faaroo e tamata-rahi-hia a vai î ai te vairaa maa, ia pau râ te maa. I roto i te mau taime mai teie te huru, eita te tau ‘ati e hamani i te hoê huru – na te huru râ e faaite mai i te reira. Ua riro te ‘ati ei tamataraa.

Ua ora te Vahine ‘Ivi o Zarephate i te mau mahana o te peropheta Elia, a tuu mai ai te Fatu i te pa‘urâ rahi i ni‘a i te fenua e toru matahiti e te afa. (A hi‘o Luka 4:25). Ua tupu te o‘e rahi e ua fatata te rahiraa i te pohe. Teie te huru o teie vahine ‘ivi.

Parau atura te Fatu ia Elia, « A ti‘a, e a haere i Zarephate... inaha, ua parauhia e au te tahi vahine ‘ivi i reira na’na e faaamu ia oe » (1 Te mau Arii 17:9) E mea faufaa ia ite e, ua faauehia ia Elia ia haere i Zarephate i te taime mau ua fatata roa teie vahine ‘ivi e ta’na tamaiti i te pohe. I roto ho‘i i taua taime hopea ra – i mua i te po‘ia rahi – e tamatahia’i to’na faaroo.

Ia tae oia i roto i te oire, te ite ra oia i teie vahine i te ohi haereraa i te vahie.

« Ua pii atura oia ia’na, na ô atura, a hopoi mai na i te hoê maa pape i roto i te farii, ia inu vau.

« E te tii atura oia i taua pape ra, ua parau atura oia ia’na, na ô atura, Hopoi atoa mai i te tahi maa pane i to rima na.

« Ua parau maira oia, Te ora ra to Atua o Iehova, aita roa a‘u e maa ama maori râ, te hoê maa faraoa hoê rima e î tei roto i te hue, e te hoê maa hinu i roto i te farii: e, inaha, te ohi haere nei au i te maa vahie, a haere ai au i roto a tunu ai na maua o ta‘u tamaiti, a amu ai maua, a pohe atu ai » (irava 10-12).

Oia mau, e mea iti roa hoê maa faraoa hoê rima e î, no te hoê noa paha tamaaraa, i riro ai te pahonoraa a Elia ei pahonoraa mana‘ona‘o. Teie ïa: « Ua parau atura Elia ia’na, Eiaha e măta‘u; e haere râ oe e na reira ta oe i parau ra: e mata na râ – na mua i te hamani i te hoê vahi iti na‘u – » (irava 13; haapapûraa i apitihia’tu).

E ere anei i te ta‘iraa reo pipiri te aniraa i te tuhaa matamua e penei a‘e te tuhaa hoê roa ra ? Aita anei to tatou mau metua i haapii ia tatou ia vaiiho i te mau taata na mua roa, tei hau roa’tu râ, i te hoê tane ia tuu i te vahine na mua roa, i teie ihoa râ vahine ‘ivi ? Ua ma‘iti oia – e amu anei oia, e aore râ, e faatusia anei oia i ta’na maa hopea e rû atu ai i te pohe ? E faatusia paha oia i ta’na iho maa, tera râ, e ti‘a anei ia’na ia faatusia i te maa a ta’na tamaiti po‘ia ?

Ua maramarama Elia i te parau haapiiraa e, e tae mai te mau haamaitairaa i muri mai i te tamata-raa-hia to tatou faaroo (a hi‘o Etera 12:6; PH&PF 132:5) Aita oia i pipiri. Ei tavini no te Fatu, ua haere Elia i reira no te horo‘a eiaha râ no te iriti. E tai‘o faahou tatou i te parau a Elia:

« A hamani na mua i te hoê vahi iti na‘u, [na mua roa], a hopoi mai ai ia‘u nei, e i muri iho a hamani ai i ta oe e ta to tamaiti.

« Te na ô maira ho‘i te Atua o Iseraela a Iehova, E ore te hue faraoa e iti, e ore ho‘i e pau te farii hinu, e tae noa’tu i te mahana e hopoi mai ai Iehova i te ŭa i te fenua nei.

« Ua tii atura oia, ua rave i ta Elia i parau maira; ua amu ihora oia e o Elia, e to’na atoa utuafare, e rave rahi a‘era te mahana.

« Aore ho‘i taua hue faraoa ra i iti, aore ho‘i te farii hinu i pau, ta Iehova ho‘i i parau mai, i te vaha o Elia ra (irava 13-16; haapapûraa i apitihia’tu).

Te tumu rahi te Fatu i faahoho‘a’i i teie mau parau haapiiraa i roto i teie mau tupuraa taa-ê-roa, no te iriti ê ïa i te mau otoheraa. Mai te mea ua titau te Fatu i te hoê vahine tao‘a-ore, e ‘ivi ho‘i ia aufau i ta’na lepeta, eaha ïa no te feia o tei mana‘o e, e ere i te mea tano e aore râ, i te mea ohie ia faatusia ?

Eiaha roa te hoê episekopo, te hoê misionare ia feaa e aore râ ia ere i te faaroo no te haapii i te ture no te tuhaa ahuru i te feia veve. Te mana‘o e, « eita e pee ia ratou », e mea ti‘a ïa ia monohia i teie mau parau e, «Eita e nehenehe ia ratou ia ore e aufau. »

Te mea matamua o ta te hoê episekopo e rave no te tauturu i te feia rava‘i ore, o te aniraa ïa ia ratou ia aufau i ta ratou tuhaa ahuru. Mai te vahine ivi ra, mai te mea e ma‘iti te hoê utuafare nava‘i-ore e aufau anei i ta ratou tuhaa ahuru e aore râ e amu anei i te maa, e mea ti‘a ia ratou ia aufau i te tuhaa ahuru. Na te Episekopo e tauturu ia ratou no te pae no te maa e no te tahi atu mau hinaaro, e tae roa’tu i te taime e rava‘i ratou ia ratou iho.

I te ava‘e Atopa 1998, ua faaino te mata‘i rorofa‘i Mitch e rave rahi mau tuhaa fenua no Marite Ropu. Ua haape‘ape‘a roa te peresideni Gordon B. Hinckley no te mau taata tei roohia i te fifi, inaha, te tahi pae o ratou, ua mou roa te mau mea atoa – te maa, te ahu, e te mau tauihaa fare. Ua farerei haere oia i te feia mo‘a o te mau oire no San Pedro e Tegucigalpa, Honduras et Managua, e Nicaragua. E, mai te parau a te peropheta here o Elia i ni‘a i te vahine ‘ivi po‘ia ra, mai te reira atoa te parau poro‘i a teie peropheta o teie anotau i roto i te mau oire atoa – ia faatusia e ia haapa‘o i te ture no te tuhaa ahuru.

Tera râ, nahea oe i te ani i te hoê taata veve roa ia faatusia ? Ua ite te peresideni Hinckley e, te maa e te ahu tei haponohia’tu e o ta ratou i farii, e tauturu te reira ia ratou ia ora i taua ‘ati ra, area râ, e ere i te reira noa ta’na haape‘ape‘araa e to’na here no teie feia. Noa’tu te faufaa rahi o te tautururaa taata, ua ite râ oia e, no ô mai te tauturu i te Atua ra, eiaha râ na te hoê taata. Ua hinaaro te peropheta i te tauturu ia ratou ia iriti i te mau haamaramarama o te ra‘i mai tei fafauhia i roto i te buka a Malaki (a hi‘o Malaki 3:10; Mosia 2:24).

Ua haapii te peresideni Hinckley ia ratou e, mai te mea e aufau ratou i ta ratou tuhaa ahuru, e vai noa mai te maa i ni‘a i ta ratou airaa maa, e vai noa te ahu i ni‘a i to ratou tua, e e vai noa te tamărû i ni‘a‘e i to ratou upoo.

Ia ineine te maa, e mea ohie a‘e ia faataa hoê a‘e mereti maa i te omuaraa o te tamaaraa, i te imi i te maa na te hoê taata o tei taerehia, i te mea e, ua hope te tamaaraa, e ua pau roa ho‘i te maa i te taepuhia. Oia’toa, e ere anei i te mea ohie ia horo‘a na te Fatu te mau tao‘a matamua, e aore ra, te mau hotu matamua, i te feruri e, e ‘toe’ mai anei te tahi mau hotu Na’na ? Oia ho‘i te tumu no ta tatou maa, eita anei Oia e riro ei manihini hanahana na tatou, te taata e taepu matamuahia te maa ?

Ua haapii to‘u metua vahine maitai roa o Evelyn Robbins ia‘u i te ture no te tuhaa ahuru i te maharaa o to‘u matahiti. Ua horo‘a mai oia i te hoê afata iti Tauturu Utuutu, e afata punu e tapo‘i rairai to’na. Ua haapii oia ia‘u ia faaherehere i ta‘u mau toata i roto no te hopoi i te episekopo ra. Te haamauruuru nei au ia’na, no taua afata ra e no te mau haaamaitairaa tei fariihia na roto i te aufauraa i te tuhaa ahuru.

I roto A Christmas Carol, ua taui te huru o Scrooge Tane – e ere faahou oia i te taata o te matamura ra. Oia’toa, e « evanelia teie no te tatarahapa. » Mai te mea e muhumuhu mai te Varua ia tatou ia haapa‘o i te ture no te tusia i roto i to tatou oraraa, a haamata i te taui i teie nei.

Te oaoa nei au no te Faaora tei riro ei hi‘oraa maitai no te haapa‘o na roto i te tusia – o tei pûpû « Ia’na iho ei tusia no te hara », e ua riro mai, ia au i te mau parau a Lehi, « ei hoo matamua na te Atua » (2 Nephi 2:7, 9; haapapûraa i apitihia’tu). Te faaite papû nei au No’na e no teie mau mea, no Ta’na mau parau haapiiraa, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

1. The Annotated Christmas Carol, nene‘iraa a Michael Patrick Hearn (1976), 69; haapapûraa i apitihia’tu.

 
© 2009 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy