The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Haamataraa Broadcast General Conference Archives
Conferences
Atopa 2006
Te hoê pŭpŭ no te Autahu‘araa

Te hoê pŭpŭ no te Autahu‘araa

Elder Henry B. Eyring
No te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo

No roto mai te puai o te hoê pŭpŭ autahu‘araa i te hoêraa o to’na mau melo i roto i te parau ti‘a.

Elder Henry B. EyringTe oaoa nei au i to‘u ti‘araa mai i rotopu i teie putuputuraa rahi o te autahu‘araa. E mau melo paatoa tatou no te hoê pŭpŭ i roto i te autahu‘araa. E mea maere paha ia outou e ere râ ia‘u. Ua faatoro‘ahia vau ei diakono i roto i te Autahu‘araa a Aarona i roto i te hoê amaa iti o te Ekalesia. Hoê noa utuafare i roto i teie amaa. Aita ta matou e fare pureraa. E pure matou i roto i to matou fare. O vau ana‘e te diakono e to‘u tu‘ane e haapii ïa.

No reira, ua ite papû roa vau i te auraa no te faaohipara o oe ana‘e i te autahu‘araa, e aita’tu e taata i roto i te pŭpŭ. Ua oaoa vau i te mea e aita to teie amaa e pŭpŭ autahu‘araa. Aita roa vau i ite i te mea o ta‘u i ere. E i muri mai, ua taui to matou nohoraa i te vahi e rave rahi mau melo e mau i te autahu‘araa e te vaira te mau pŭpŭ paari.

Ua haapii mai au i roto i teie rahiraa matahiti e, te puai i roto i te hoê pŭpŭ e ere no roto mai i te rahiraa o te mau autahu‘araa. E ere atoa no roto mai i te matahiti paari o te mau melo. Area râ, no roto mai te puai o te hoê pŭpŭ autahu‘araa i te hoêraa o to’na mau melo i roto i te parau ti‘a. Te tahoêraa o te hoê pŭpŭ no te autahu‘araa e ere ïa mai to te hoê pŭpŭ tu‘aro e aore râ, te tahi atu faanahonahoraa o ta‘u i ite i roto i te ao nei.

Te mau parau a Alama tei papa‘ihia i roto i te buka a Mosia, ua piri mai ïa i te faaauraa o te hoêraa o ta‘u i ite i roto i te mau pŭpŭ puai o te autahu‘araa :

« E ua faaue atu oia ia ratou, eiaha e mârŏ te tahi i te tahi, ia hi‘o râ i mua ma te mata hoê, e ma te faaroo hoê, e te bapetizo hoê ; e ma to ratou aau i au-tahi-maite-hia i te au maite e te aroha, te tahi i te tahi ».1

Ua parau atoa Alama i to’na feia nahea ia faataa no taua hoêraa ra. Ua faaite oia ia ratou e e mea ti‘a ia ratou ia a‘o i te hoê atu mea maori râ, te tatarahapa e te faaroo i te Fatu, o tei faaora i to’na mau taata.2

Eaha te mea o ta Alama e haapii nei, e eaha te parau mau i roto i te hoêraa i roto i te pŭpŭ autahu‘araa o ta‘u i ite na, o te tauiraa ïa o te aau o te mau melo na roto i te Taraehara a Iesu Mesia. E mea na reira to ratou aau i au-tahi-maitehia’i.

Te ite ra outou i te tumu te Fatu i ani ai i te mau peresideni no te mau pŭpŭ ia arata‘i mai Ta’na e rave ra. I roto i te tuhaa 107 no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, ua faaohipa Oia i taua â mau parau ma te tatara i te mau hopoi‘a a te mau peresideni o te mau pŭpŭ tata‘itahi. E haapii te peresideni o te pŭpŭ diakono i te mau melo o te pŭpŭ i ta ratou hopoi‘a « mai te au i tei horo‘ahia mai mai te au hoi i te mau fafauraa ».3 E haapii te peresideni o te pŭpŭ no te mau haapii i to’na mau melo i ta ratou ohipa « mai te au i tei horo‘ahia mai i roto i te mau fafauraa ».4 Ua faauehia te peresideni o te pŭpŭ o te mau tahu‘a, oia ïa te episekopo « ia faatere i ni‘a i te maha ahuru e ma va‘u tahu‘a, e ia parahi i roto i te apooraa i pihai iho ia ratou ra, ia haapii atu ia ratou i te mau ohipa no to ratou toro‘a, mai te au i tei horo‘ahia mai i roto i te mau fafauraa ».5

Teie te faaueraa a te peresideni no te pŭpŭ no te mau peresibutero :

« E teie faahou â, o te ohipa no te peresideni i nia i te toro‘a no te mau peresibutero o te faatere ïa i nia i te iva ahuru e ma ono peresibutero, e ia parahi i roto i te apooraa i pihai iho ia ratou, e ia haapii atu ia ratou mai te au i te mau fafauraa ».6

E mea ohie ia taa i te tumu te Atua e hinaaro ai i Ta’na mau pŭpŭ ia haapiihia « mai te au hoi i te mau fafauraa ». Te mau fafauraa e mau parau faaau hanahana ïa. Ua fafau mai te Metua i te Ao ra ia tatoui te taatoaraa o te ora mure ore mai te mea e rave e e haapa‘o tatou i te mau fafauraa. Mai teie te huru, ua farii tatou i te autahu‘araa e te hoê fafauraa ia riro ei mea faaroo i te tautururaa Ia’na i roto i Ta’na ohipa. Te feia o ta tatou e bapetizo i roto i Ta’na Ekalesia e fafau ïa ia vai faaroo noa i roto ia Iesu Mesia e ia tatarahapa e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa. Titau mai te mau fafauraa tata‘itahi i te faaroo i roto ia Iesu Mesia e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa ia faataahia no te faaoreraa e no te tamaraa i te aau ia roaa mai te ora mure ore, o te horo‘a rahi a‘e i te mau horo‘a a te Atua.

E ui paha outou e : To’na auraa ra, titauhia ïa ia haapiihia te faaroo e te tatarahapa i roto i te mau haapiiraa atoa i roto i te pŭpŭ ? Aita roa. To’na auraa ra, oia hoi, e mea ti‘a ïa i te orometua e te feia o te haere mai i reira ra, ia titau i te Varua o te Fatu i roto i te aau o te mau melo i roto i te piha haapiiraa no te faatupu i te faaroo e i te hoê faaotiraa ia tatarahapa e ia mâ.

E e tae roa te reira hiaai i rapae i te mau papa’i o te piha haapiiraa a te pŭpŭ. I roto i te hoê pŭpŭ tei tahoê maitai, e tae roa taua hinaaro ra i roto i te mau melo, noa’tu te vahi tei reira ratou.

Ua ite au i te reira tau matahiti i ma‘iri a‘e nei, i roto i te hoê pŭpŭ na te mau diakono a piihia’i au ei orometua haapii. Aita vetahi o te mau diakono e haere pinepine mai i te pureraa. Ua ite au e, te mau haapiiraa a taua pŭpŭ ra – e a te mau pŭpŭ atoa – e hopoi‘a ïa na te peresideni, tei ia’na ra hoi te mau taviri. E mea ti‘a ia’na ia parahi i roto i te apooraa e o ratou. E no reira, ua faaoti au e, e titau vau i a‘o a te taata tei horo‘ahia te hopoi‘a no ô mai i te Atua ma te ani atu e, « Eaha to oe mana‘o no ni‘a i te mea ta‘u e haapii ? Eaha te mea e ti‘a ia‘u ia faaoti ».

Ua haapii au i te pee i ta’na a‘o no te mea, ua ite au e ua horo‘a te Atua i te hopoi‘a ia’na no te haapii i te mau melo o ta’na pŭpŭ. Ua ite au i te hoê Sabati e ua faatura te Atua i te hopoi‘a a te hoê peresideni apî no te pŭpŭ. Te haapii ra vau i te mau diakono. Ua ite au te vai noa ra te hoê parahiraa aita e taata to ni‘a iho. E te vaira te hoê matini haruharu pehe i ni‘a iho. E te tere ra taua matini ra. I muri mai i te haapiiraa, ua ohi te hoê tamaiti o te parahi ra i pihai iho mai i taua parahiraa taata-ore ra, i te matini. A haamata’i oia i te haere i rapae, ui atura vau ia’na eaha oe i haruharu ai i ta tatou aparauraa. Ataata mai nei oia e parau maira, ua parau mai te hoê diakono e eita oia e tae mai i roto i te pŭpŭ i teie mahana. E e hopoi ïa oia i teie haruharu i to’na hoa i to’na fare ia nehenehe oia e faaroo i ta tatou haapiiraa.

Ua ti‘aturi au i te hopoi‘a i horo‘ahia i teie peresideni apî no te pŭpŭ, e no reira, ua tae mai te tauturu no te ra’i mai. Ua tae mai te Varua no te faaûru i te mau melo i roto i taua piha haapiiraa ra, e ua tono atu i te hoê o ratou i te hoê hoa ra no te tamata i te faaitoito i to’na faaroo e ia arata‘i ia’na i te tatarahapa. Ua haapii mai teie diakono e hopoi nei i teie haruharu mai te au i te mau fafauraa, e ua faatoro oia i to’na rima no te tauturu i to’na hoa e i te mau melo no te pŭpŭ.

Ua haapiihia te mau melo no te pŭpŭ autahu‘araa rave rahi mau raveraa i te mau haapiiraa noa o te piha haapiiraa. Ua riro te pŭpŭ mai te hoê faanahonahoraa e e haapii te mau melo i roto i teie faanahonahoraa. E nehenehe te hoê pŭpŭ e horo‘a i te hoê taviniraa rahi atu i ta te hoê noa melo. E e faarahi-roa-hia’tu teie puai ia rahi atu â te numera. E taata faatere to te mau pŭpŭ tata‘itahi e e mana e e hopoi‘a ta ratou no te faatere i te taviniraa autahu‘araa. Ua ite na vau i te puai tei tae mai ia piihia te mau pŭpŭ e haere e tauturu ia tae mai te ati. I te hoê taime e faahou â, rave rahi mau taata no rapae mai i te Ekalesia tei hopoi mai i to ratou maere e te faahiahia no te faufaa o te faanahonahoraa a te Ekalesia i te hopoiraa i te tauturu. E au te reira ia ratou mai te semeio te huru. I roto i te mau taviniraa atoa a te autahu‘araa, e tae mai te semeio o te puai no te mea te faatura ra te feia faatere e te mau melo i te mana o te feia o te arata‘i ra i te taviniraa i roto i te mau pŭpŭ i te mau vahi atoa o te fenua nei.

E tae mai te mau semeio o te puai ia faatoro te mau pŭpŭ no te tavini ia vetahi ê. E tae atoa mai te reira ia tavini te autahu‘araa i te mau melo i roto noa iho i te pŭpŭ. E farerei te peresideni o te pŭpŭ diakono i te poipoi Sabati hou te pureraa a te pŭpŭ, e to’na na tauturu e te papa‘i parau. I muri mai i te feruriraa na roto i te pure, e ite oia i te faaûruraa no te pii i te hoê diakono ia ani manihini i te hoê atu diakono aita e haere mai nei i te pureraa. Ua ite oia e te tumu aita teie diakono e haere mai no te mea e ere to’na papa i te melo no te Ekalesia e e mea iti roa te anaanatae o to’na mama no te Ekalesia.

Ua farii te diakono i faauehia e to’na peresideni no te farerei i teie tamaiti. E ua haere. Ua mata‘ita‘i au ia’na i te haereraa’tu. Ua haere atu oia ma te feaarii, mai te mea ra e, e ohipa ătâ teie.Ua haere noa mai râ teie tamaiti i te pureraa tau taime rii hou to’na utuafare a faaru‘e mai ai i teie vahi nohoraa o ratou. Rave rahi matahiti i muri mai, tei roto vau i te hoê amuiraa tĭtĭ tauatini maile i te vahi i noho matamuahia e teie nei tamaiti. I rotopu i te mau pureraa, ua haere mai te hoê taata aita vau i mataro e ua ui maira e ua matau anei au i te hoê taata. E horo‘a maira i te i‘oa. O te tamaiti o tei piihia e to’na peresideni no te pŭpŭ diakono ia haere e tauturu i te hoê mamoe tei mo‘e. Parau maira oia ia‘u, « E nehenehe anei oe e haamauruuru atu ia’na ? O vau te papa ruau o te tamaiti tei ani manihinihia i te pureraa o te pŭpŭ a te mau diakono tau matahiti i ma‘iri a‘e nei. Ua paari roa oia i teie nei. Te tau‘a parau noa mai ra â oia ia‘u no teie diakono o tei ani ia’na ia haere raua i te pureraa  ».

Ua rari to’na na mata i te roi mata e o vau atoa nei. Ua faaûruhia te peresideni apî roa o teie pŭpŭ ia faatoro atu i te rima i te hoê melo tei mo‘e o te pŭpŭ. Ua faaûruhia oia ia tono i teie tamaiti e tavini i teie tamaiti tei ihu haere. Ua rave teie peresideni i te mea o ta te Fatu e rave. E na roto i teie rave‘a a teie peresideni ua haapiipii oia i teie taata apî tei mau i te autahu‘araa i ta’na hopoi‘a i te taviniraa ia vetahi ê, mai te au i te mau fafauraa. Ua au-tahi-maite-hia te aau o te vai taamu-noa-hia e piti ahuru matahiti i muri mai e tauatini maile i te atearaa. E vai tamau noa te hoêraa i roto i te pŭpŭ ia patuhia i ni‘a i te taviniraa a te Fatu e i te rave‘a a te Fatu.

Hoê o te mau huru no te hoê pŭpŭ puai o te iteraa ïa i te aupururaa i rotopu i to’na mau melo. Te utuuturaa te tahi e te tahi. E tauturu ratou ia ratou iho. E nehenehe te peresideni o te pŭpŭ e patu i te auhoaraa mai te mea e haamana‘o ratou i te fâ a te Fatu no te hoêraa i roto i te pŭpŭ. E ravehia te reira ia tauturu te tahi e te tahi. Ua hau roa’tu â ra. E ravehia te reira no te faateitei e no te faaitoito te tahi e te tahi no te tavini na roto i te parau ti‘a e te Fatu i roto i Ta’na ohipa no te pûpû i te ora mure ore i te mau tamarii a te Metua i te Ao ra.

E taui te maramaramaraa i te e‘a o ta tatou paturaa i te aupuru i roto i te pŭpŭ. Mai teie te huru, e nehenehe atoa e taui i te huru o te hautiraa popo a te hoê orometua haapii. E nehenehe te mau melo e ti‘aturi i te patu i te aupururaa i te hoê tu‘aro. E nehenehe ratou e maiti i te ani manihini i te hoê tamaiti aita e tau‘ahia no te mea aita oia i ite maitai i te hauti. Mai te mea e farii oia ia haere mai, e mea ti‘a ïa i te mau melo no te pŭpŭ ia opere pinepine i te popo ia’na, ia nehenehe oia ia taora i roto i te ete e ia rê, te tamaiti ihoa râ aita e nehenehe e taora i te popo. Piti ahuru matahiti i muri mai, eita paha ratou e haamana‘o ratou e aita ratou i manuïa i taua pô ra area râ, e haamana‘o tamau râ ratou e mea nahea to ratou hauti-amui-raa e no te aha… e o vai te pŭpŭ o ta ratou i hauti atu. Ua parau te Fatu e, « e mai te mea aita outou e riro ei hoe ra e ere hoi outou no‘u nei ».7

Te maramaramaraa i te tumu te Fatu i hinaaro ai i te aupururaa, e nehenehe te reira e taui i te huru no te faaoaoaraa a te hoê pŭpŭ peresibutero. Ua haere na vau i te hoê faaoaoaraa e na te hoê melo faafariu i faaineine i te reira. Ua ite oia e ua riro te evanelia ei mea monamona roa‘e tei roaa ia’na. No reira, ua ani manihini oia i te feia noho tapiri e te mau hoa ia haere mai i teie faaoaoaraa. Te haamana‘o noa nei au i te huru no teie aupururaa a hahaere ai matou e a ui ai ia ratou i te auraa o te Ekalesia. Ua feruri au i roto i teie faaoaoaraa ia aupuru rahi atu â i te mau taea‘e o te autahu‘araa. Ua ani manihini te Fatu i Ta’na mau pîpî i Ta’na Pŭpŭ matamua no te Tino Ahuru Ma Piti i roto i Ta’na misioni i roto i te tahuti nei e : « A pee mai ia‘u, e faariro vau ia orua ei ravaai taata ».8 E i te reira pô i roto i te hoê faaoaoaraa, ua ite au e tei roto vau i te aupururaa a te Fatu e a Ta’na mau pĭpĭ, te riroraa ei taata mai Ta’na e hinaaro ia tatou ia riro.

Ua haamaitaihia vau i taua huru no te aupururaa e te hoê taata faatere o te autahu‘araa i to‘u taeraa i roto i te Autahu‘araa a Aarona. Ua maramarama oia e nahea ia patu i te aupururaa i roto i te autahu‘araa e ti‘a i te vairaa. Ua ani oia i te hoê taata ona raau ia haere matou i te hoê avatea e tapu i te raau e ia haaputu. E teie mau raau, ua hinaaro matou e horo‘a na te mau vahine ‘ivi ia nehenehe ratou e tahu ei tamahanahana ro ratou i te tau toetoe. Te haamana‘o noa nei au i te mahanahana o taua aupururaa ra o ta‘u i ite e to‘u mau taea‘e. Area râ, te haamana‘o noa nei râ vau ma te ite e eaha ïa ta te Fatu e rave. No reira ua hinaaro vau e aupuru e Ona. E nehenehe tatou e patu i teie aupururaa maitai roa i roto i ta tatou mau pŭpŭ i roto i to tatou oraraa e vai ïa e a muri noa’tu, i roto i te hanahana e i roto i te mau utuafare, mai te mea e ora tatou mai te au i te mau fafauraa.

Te pure nei au ia farii outou i te aniraa manihini a te Fatu ia amuitahi outou, ia riro ei hoê, i roto i ta outou pŭpŭ no te autahu‘araa. Ua tapa‘o Oia i te e‘a. E ua fafau mai Oia ia tatou e na roto i Ta’na tauturu, e riro te mau pŭpŭ ei mau pŭpŭ faahiahia. O To’na ïa hinaaro ia tatou. E ua ite au e te hinaaro mai nei Oia i te mau pŭpŭ puai no te haamaitai i te mau tamarii a to tatou Metua i te Ao ra, mai te au i te mau fafauraa. Te ti‘aturi nei au e e na reira Oia.

Ua ite au e te ora nei to tatou Metua i te Ao ra. Ua ite au e ua pohe Ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia no ta tatou mau hara e ta te feia tata‘itahi o ta tatou e matau atu. Ua ti‘a faahou mai Oia. E te ora nei Oia. Te arata‘i nei Oia i Ta’na Ekalesia. Te mau nei Oia i te mau taviri o te autahu‘araa. Na roto i te faaûruraa i te feia o te mau nei i te mau taviri i roto i te Ekalesia, ua pii Oia i te mau peresideni atoa o te mau pŭpŭ autahu‘araa atoa. Te faaite papû nei e, ua faaho‘ihia mai te autahu‘araa e ta’na mau taviri atoa ia Iosepha Semita. E te faaite papû nei au e, teie mau taviri te mauhia nei ïa e te peresideni o Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, te peresideni o te autahu‘araa i te ao atoa nei.

Te faaite papû nei au i teie mau mea, na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, amene.

Te Mau Nota

1. Mosia 18:21.

2. Hi‘o Mosia 18:20.

3. PH&PF 107:85.

4. PH&PF 107:86.

5. PH&PF 107:87.

6. PH&PF 107:89.

7. PH&PF 38:27.

8. Mataio 4:19.

 
© 2009 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy