The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Haamataraa Broadcast General Conference Archives
Conferences
Atopa 2007
Hope noa’tu to tatou itoito atoa

Hope noa’tu to tatou itoito atoa

Elder Claudio D. Zivic
No te Hitu Ahuru

Ei mau melo no te Ekalesia a Iesu Mesia, ua ma‘itihia tatou eiaha noa no te riroraa ei mau tane e ei mau vahine riirii noa.

Elder Claudio D. ZivicUa faaroo vau e aita a‘e nei e taata i pohe i te horo‘araa i te hoê a‘oraa i roto i te hoê Amuiraa Rahi. Mai te mea e tupu te reira i teie mahana ra, te tatarahapa’tu nei ia vau.

A tavini ai au na roto i te titauraa ia tavini i roto i te nu‘u fa‘ehau i Ra-Parata, ua tai‘o vau i te hoê buka, aita râ te i‘oa o te fatu o teie buka i mau mai ia‘u e teie ta’na i papa‘i: « Aita vau i ma‘iti ia riro ei taata riirii noa ; e tura râ to‘u ia riro ei taata ê atu i te riirii noa, mai te mea e ti‘a ia‘u ».

Te auraa no te riroraa ei taata ê atu i te riirii noa oia ïa, te riroraa ia ei mea manuïa, ei mea hoê roa e ei mea tuiro‘o.

Ua vai noa te papa‘iraa o teie nei pereoda i roto i to‘u feruriraa e i to‘u aau. Teie râ to‘u mau mana‘o, ei mau melo no te Ekalesia a Iesu Mesia, ua ma‘itihia tatou eiaha noa no te riroraa ei mau tane e ei mau vahine riirii noa. Te na ô ra te mau parau hopea o te pereoda e, « mai te mea e ti‘a ia‘u », e ua faatupu te reira ia‘u ia feruri e eita e rava‘i noa te bapetizoraa e te haamauraa area râ, ia rave faaoti e ia faahanahana i te fafauraa o ta tatou i rave e te Fatu i taua mahana e au ia haamana‘ohia.

Teie ta Lehi i haapii i ta’na tamaiti ia Iakobo: « No reira, e mea ti‘amâ te mau taata i te pae tino nei ; e ua horo‘ahia mai te mau mea atoa ia ratou e maitai ai te taata. E e mea ti‘a ia ratou ia rave i te ti‘amâ e te ora mure ore, na roto i te Arai rahi o te taata atoa, e ia imi i te tîtîraa e te pohe, mai te au i te tîtîraa e te mana o te diabolo ; no te mea te titau nei oia ia roohia te taata atoa i te ati mai ia’na ihora » (2 Nephi 2:27).

Ma te feaa-ore, te imi nei tatou i te ti‘amâ e te ora mure ore. Te ruru nei tatou i te mana‘o i te pohe e i te rave tîtîraa a te diabolo.

Ua haapii Nephi ia tatou ma te maramarama i te mea e ti‘a ia tatou ia rave. Teie ta’na i parau: « Ua ite hoi tatou e, no roto i te aroha e ora’i tatou, hope noa’tu to tatou itoito atoa » (2 Nephi 25:23).

Te ti‘aturi nei au e, te mea matamua e ti‘a ia tatou ia tape‘a i roto i te feruriraa ia « hope noa’tu to tatou itoito atoa » o te tatarahaparaa ïa i ta tatou mau hara. Eita roa e roa‘a ia tatou te hanahana o tatou paari mai te mea e faaea noa tatou i roto i ta tatou mau hara.

Te haamana‘o noa nei â vau i te mahana o to‘u bapetizoraa i te va‘uraa o to‘u matahiti. Ua faatupuhia te reira i roto i te amaa no Liniers, te fare pureraa matamua o te Ekalesia i patuhia i Marite apatoa. I muri mai i to‘u bapetizoraa, e i to‘u ho‘iraa i te fare e to‘u utuafare, haamata ihora to‘u tuaana i te pere fato ia‘u mai ta’na i mataro noa na. Tu’o ihora vau, « eiaha e tape‘a ia‘u, eita e ti‘a ia‘u ia hara ! » Te tahi mau mahana i muri mai, haamana‘o ihora vau, eita roa e nehenehe e faaea hara ore noa e tae noa’tu i te hopea o to‘u oraraa.

E mea fifi ia amo i te mau mauiui e iri mai i ni‘a ia tatou area râ, te mamae mau o te oraraa o te mauiui ïa e tae mai i ni‘a ia tatou na roto i te mau hopea o ta tatou iho mau hape e mau hara.

Hoê noa rave‘a no te tatararaa ia tatou i rapae i teie mauiui. E mea na roto ïa i te tatarahaparaa mau. Ua haapii mai au e, mai te mea e pûpû vau i te Fatu i te hoê aau tatarahapa e te varua mărû, e te oto hoi e au no ta‘u ra mau hara, ma te faahaehaa ia‘u iho nei, e te tatarahapa no ta‘u mau hape, e na roto i Ta’na tusia taraehara i ti‘a’i Ia’na ia tamâ i taua mau hara ra e ia ore hoi e haamana‘o faahou â i te reira.

Ua papa‘i te hoê rohipehe no Ra-Parata o José Hernández i roto i ta’na buka faahiahia roa o Martin Fierro, e:

E mo‘e rave rahi a te taata mea
E itea faahouhia ia’na i muri mai
Area râ, e mea ti‘a ia‘u ia haapii ia outou
E e mea maitai ia haamana‘o outou e
Mai te mea e mo‘e te haamâ
Eita roa te reira e ite-faahouhia.
(La Vuelta de Martín Fierro, tuhaa 2 o Martín Fierro [1879], himene 32 ; bilingual ed., trans. C. E. Ward [1967], 493)


Mai te mea eita tatou e tamata i te oto e au no te mau hopea e roa‘a no roto mai i ta tatou mau hara e aore râ, i ta tatou mau ohipa parau-ti‘a-ore, eita roa e ti‘a ia tatou ia faaea i ni‘a i te e‘a o te feia tuiro‘o.

Te tahi atoa parau tumu faufaa ia haamana‘ohia a rave ai e « hope noa’tu to tatou itoito atoa », o te imiraa e o te faarahiraa i te mau rave‘a o te ora-tamau-raa i te evanelia tei pûpûhia na tatou, e i te iteraa e ua horo‘a mai te Fatu i te mau mea’toa na tatou. O Oia te tumu no te mau mea maitata‘i o to tatou oraraa.

Te tahi atoa mea e ti‘a ia vai tamau noa ei hopoi‘a na tatou e « hope noa’tu to tatou itoito atoa », o te opereraa ïa i te evanelia o te oaoa i te mau taata atoa.

I te tahi mau tau i mairi a‘e nei, ua farii au i te hoê rata na te taea‘e Rafael Pérez Cisneros of Galicia no te fenua Paniola mai, e te faaite maira ia‘u i to’na faafariu-raa-hia. Teie te hoê tuhaa o ta’na rata:

« Aita roa o‘u e haro‘aro‘araa i te tumu o te oraraa e aore râ, i te auraa no te hoê utuafare. I to‘u vaiihoraa i te mau misionare ia tomo i roto i to‘u fare ua parau vau ia ratou, ‘a horo‘a mai i ta orua parau poro‘i tera râ, te fa‘aara’tu nei au ia orua e aita roa e mea e taui ai au i ta‘u haapa‘oraa’. No teie taime matamua, ua faaroo maite ta‘u mau tamarii e ta‘u vahine. Ua mana‘o vau e, ua ta‘a’tu vau e teie pŭpŭ. Ua mata‘u vau, e ma te feruri-ore ua haere au i roto i to‘u piha. Tapiri mai nei i te opani e haamata ihora vau i te pure ma to‘u aau atoa mai ta‘u i ore na e pure i te matamua ra: ‘E te Metua e, mai e pĭpĭ mau teie na taure‘a na oe, e ua haere mai no te tauturu ia matou, a faaite mai oe i te reira ia‘u nei’. I te reira iho taime, haamata ihora vau i te ta‘i mai te hoê tamarii rii. Ua rahi to‘u roimata e ua ite au i te oaoa mai ta‘u i ore na i ite. Ua ŏ roa teie popou e teie oaoa i roto i to‘u nei varua. Maramarama ihora vau e, te pahono nei te Atua i ta‘u pure.

« Ua bapetizohia to‘u utuafare atoa e ua ta‘atihia matou i roto i te hiero no Tuite, e ua riro vau ei taata oaoa roa‘e i te ao nei ».

Te mana‘o nei au e riro teie nei aamu i te faaitoito ia tatou ia rave e « hope noa’tu to tatou itoito atoa », i te opereraa i te mau haamaitairaa no te oaoa e tae mai na roto i te oraraa i te evanelia o te oaoa.

Te mana‘o hopea o ta‘u e hinaaro nei e faaite e mea ti‘a ïa ia tatou ia rave e « hope noa’tu to tatou itoito atoa », e tae noa’tu i te hopea o to tatou oraraa i te pae tino nei. Oia mau, te vai nei ta tatou mau hi‘oraa mai te peresideni Gordon B. Hinckley e e rave rahi atu â mau tane e mau vahine, o te tavini tamau nei ma te faaroo noa’tu te huru o to ratou mau matahiti o ta te mau taata i mana‘o i te riro ei taupupuraa.

I to‘u taviniraa ei peresideni misioni no Bilbao i te fenua Paniola ua maere au i te maitai o te mau melo e o te mau misionare o ta‘u i farerei, o tei faanuu i te ohipa i mua ma te aravihi e te here, oia’toa e rave rahi mau melo faaroo o te Ekalesia i te tahi atu â mau tuhaa o te ao nei. Ia ratou atoa na, te faaite atu nei au i to‘u faatura rahi e to‘u faahiahia.

Ua parau te Fatu e « e mea au Na‘u te faatura ia ratou o te tavini mai ia‘u mai te parau-ti‘a e te parau mau hoi e tae noa’tu i te hopea.

« E rahi roa to ratou utu‘a e to ratou hanahana e vai â te reira e a muri noa’tu » (PH&PF 76:5-6).

Ia vai noa i roto i to tatou feruriraa e i to tatou aau te mau parau a Nephi:

« A ara, e ta‘u varua e! Eiaha’tu e taiâ i roto i te hara…

« … E oaoa e to‘u varua ia oe, e ta‘u Atua, e te Mato e ora’i au ra » (2 Nephi 4:28, 30).

O ta‘u ïa pure haehaa ia haamaitai mai te Fatu ia tatou i te « raveraa i te mau mea’toa » e hope noa’tu to tatou itoito atoa, « na roto i te e‘a riirii noa » o ta tatou i ma‘iti, o ta‘u e faaite papû nei e e parau mau, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy