The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
ʻOku Tupu ʻo Mālohi Ange ʻa e Siasí
 NextArrow icon acting as a button to Next Page  

ʻOku Tupu ʻo Mālohi Ange ʻa e Siasí

PALESITENI GORDON B. HINCKLEY

ʻOku kei toe ha ngaahi meʻa lahi ke fai, ka ʻoku fakaofo moʻoni ʻa e ngaahi meʻa kuo tau fakahokó.

PALESITENI GORDON B. HINCKLEYSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku mau talitali fiefia kimoutolu ki ha konifelenisi ʻe taha ʻa e Siasí maʻá e māmaní. ʻOku tau hoko he taimí ni ko ha fāmili lahi fakavahaʻa puleʻanga ʻi he ngaahi fonua kehekehe pea tau lea ʻi ha ngaahi lea fakafonua lahi. ʻOku ou pehē ko ha meʻa fakaofo pea ko ha mana ʻa hoʻomou lava ʻo sio mo fanongo mai kiate kimautolu mei ha feituʻu pē ʻo e kolopé.

ʻI he vahaʻa taimi ko ʻeni kuó u hoko ai ko ha Taki Māʻolungá, kuo tau hiki mei he taimi ʻa ia naʻa tau pehē ai ko ha meʻa fakaofo ʻete lava ʻo lea ʻi he Tāpanekale ʻi Sōlekí pea fanongo mai ki ai ʻi he letioó ʻa e siteiti kotoa ʻo ʻIutaá. ʻOku tau fakataha mai he taimí ni ʻi he Senitā Konifelenisi lahi mo fakaofo ko ʻení, pea ʻoku aʻu atu homau ʻīmisí mo e ngaahi leá ki ha peseti ʻe 95 ʻo e mēmipasipi ʻo e Siasí.

Kuo lahi ha ngaahi meʻangāue fakatekinolosia kuo lava ʻo maʻu ʻi he tupulaki ʻa e Siasí ʻo tokolahi mo mālohi angé. ʻOku aʻu hotau mēmipasipí he taimí ni ki he toko 12 milioná, pea tokolahi ange ʻa e kāingalotu ʻoku nofo ʻi tuʻa ʻi ʻAmelika Noaté ʻi he kāingalotu ʻoku nofo aí. Naʻe ui kitautolu ʻi he taimi ʻe taha ko ha siasi ʻo ʻIutā. Kuo tau hoko he taimí ni ko ha siasi fakaemāmani lahi.

Kuo tau fononga fuoloa mai ʻi heʻetau feinga ke tau aʻu atu ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. ʻOku kei toe ha ngaahi meʻa lahi ke fai, ka ʻoku fakaofo moʻoni ʻa e ngaahi meʻa kuo tau fakahokó.

Ko e moʻoni kuo mole atu mei he Siasí hatau niʻihi—pea ʻoku nau fuʻu tokolahi fau. ʻOku pehē pē ʻene hoko ʻi he ngaahi siasi kotoa pē ʻoku ou ʻilo ki aí. Ka ʻoku ou fiemālie pē koeʻuhí he ʻoku peseti māʻolunga ʻa hotau kāingalotu ʻoku tau lava ʻo pukepuke pea ʻoku nau mālohí, ʻo lahi ange ia he ngaahi siasi lalahi ange ʻoku ou ʻiloʻí.

ʻOku lahi e ngāué, lahi pea mo e loto vēkeveke ke ngāué ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku tau maʻu ha kau takimuʻa ʻoku mālohi mo poto ʻi he māmaní, pea ʻoku nau foaki ʻa honau taimí mo ʻenau koloá ke tokoni ke laka ki muʻa ʻa e ngāué.

Ko e meʻa fakafiefia mo fakaofo ʻetau vakai ki he tui mo e faivelenga ʻa hotau toʻu tupú. ʻOku nau moʻui ʻi he taimi ʻoku ʻufiʻufi ai ʻa e māmaní ʻe he kovi ʻoku lahi fau. ʻOku hangē kuo aʻu ia ki he feituʻu kotoa pē. Kuo liʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui motuʻá. ʻOku leʻei ki he tafaʻakí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e angamaʻá mo e angatonú. Ka ʻoku tau vakai ki he lau kilu ʻo ʻetau kau talavoú mo e finemuí ʻoku nau piki maʻu ki he ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻo e ongoongoleleí. ʻOku nau maʻu ha feohi fiefia mo fakatupulekina mo honau faʻahingá. ʻOku nau fakatupulaki ʻa honau ʻatamaí ʻi he akó mo ʻenau taukei ʻi hono mapuleʻi kinautolú mo ʻenau mālohí pea mafola lahi ange honau mālohi tākiekina ki he leleí.

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fiefia ke fakahā atu, ʻoku lelei ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e Siasí. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻetau langa ʻa e ngaahi temipalé, mo hono langa ʻo e ngaahi fale lotú, pea fakahoko ha ngaahi langa lahi pea mo hono fakaleleiʻi ha ngaahi fale lahi, pea ʻoku malava kotoa ʻeni tuʻunga ʻi he tui ʻa hotau kakaí.

ʻOku tau fai ha tokoni ʻofa fakaetangata lahi, ʻo tāpuekina ai ʻa e moʻui ʻa e tokolahi ʻo e kakai faingataʻaʻia ʻo māmaní mo kinautolu kuo nau faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi fakatuʻutāmaki fakaenatula.

ʻOku mau fiefia ke fakahā atu, naʻe loto taha ʻa e Fale ʻo e Kau Fakafofonga ʻo ʻIlinoisí ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli ʻo e taʻu ní, ke fakahā ʻa ʻenau ongoʻi loto mamahi koeʻuhí ko hono tuli fakamālohiʻi hotau kakaí mei Nāvū ʻi he 1846. ʻOku kau fakataha ʻa e loto fakaʻeiʻeiki ko ʻení mo e tuʻutuʻuni naʻe fai ʻe Kōvana Kulisitofā S. Pooni ʻo Mīsulí, ʻi he 1976 ʻo fakafoki ʻa e tuʻutuʻuni fakamamahi mo taʻe fakakonisitūtone ko ia naʻe fai ʻe Kōvana Lilipani W. Pōkisi he 1838 ke fakaʻauha hotau kakaí.

ʻOku fakafofongaʻi atu ʻe he ngaahi meʻa ko ʻení ha liliu lahi ʻi he fakakaukau mai ʻa e kakaí ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku ou fakafetaʻi moʻoni koeʻuhí ko kimoutolu taki taha mo kimoutolu fakakātoa koeʻuhi ko hoʻomou moʻui mateakí mo e fakatapui kuo mou fai ʻi hoʻomou ngaahi ngāué. ʻOku ou fakamālō atu koeʻuhí ko hoʻomou ngaahi angaʻofa mai kiate au ʻi ha feituʻu pē ʻoku ou ʻalu ki aí. Ko hoʻomou tamaioʻeiki au ʻoku mateuteu mo fie tokoni atu kiate kimoutolu ʻi ha founga pē te u lava ʻo tokoni aí.

ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá, siʻoku ngaahi kaungā-ngāue ʻofeina. ʻOku ou ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOku ou lotua lahi ʻa kimoutolu, pea ʻoku ou fakamālō lahi ʻaupito kiate kimoutolu.

ʻOfa ke tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻOfa ke nofoʻia hotau ngaahi ʻapí ʻe he ʻofa mo e uouangatahá, melinó mo e angaleleí. ʻOfa ke maluʻi kitautolu mei he ngaahi faingataʻá mo e koví. ʻOfa ke hoko ʻa e “palani lahi ʻo e fiefia” (ʻAlamā 42:8) ʻa ʻetau Tamaí, ko e tuʻunga ia te mou moʻui ʻo fakatatau ki aí. ʻOku ou kole ia ʻi he loto-fakatōkilalo pea ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Te tau fiefia he taimí ni ke fanongo ki hotau kaungā-ngāue ʻofeina, ko ʻEletā Tēvita B. Heiti ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ko hono taʻu 97 ʻeni. ʻE ʻEletā Heiti, haʻu ki heni ʻo lea ki ho ngaahi kaumeʻa tokolahi fau ko ʻení.

 
 NextArrow icon acting as a button to Next Page  
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy