ʻELETĀ JEFFREY R. HOLLAND
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Kuo pau ke tau pikitai kiate Ia ko hotau Fakamoʻuí pea ki Hono Siasí ʻa ia kuo fakahuafa ʻaki Hono huafa toputapú, kae lava ke fua mo matala ʻa e ongoongoleleí ʻo faitāpuekina ʻetau moʻuí.
ʻI he ngaahi taʻu ki muʻá, naʻe faʻa fai ai ʻe he kau Taki Māʻolungá ha lipooti ʻi he konifelenisi lahí ʻo fekauʻaki mo ʻenau ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou ʻiloʻi ko e taʻu 2004 ʻeni, kae ʻikai ko e 1904, ka ʻoku ou fie fakahoko ʻa e meʻa ko ia naʻe faʻa fai ʻi muʻá, pea mo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻokú ma lolotonga aʻusia mo Sisitā Hōlani ʻi ʻAmelika Latiná. ʻOku ou ʻamanaki te mou maʻu ai ha meʻa ʻe ʻaonga ki hoʻomou moʻuí, neongo pe ko e fē feituʻu ʻokú ke nofo pe ngāue aí.
ʻOku ou loto ke u tomuʻa fakamālō ki he kau faifekau kotoa pē kuo ngāue ʻi he taumuʻa fakaʻofoʻofa ko ʻeni kuo ʻomi kiate kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko ha mana moʻoni ʻa e tupulaki ko ia ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, pea ko e konga lahi ʻo e mana ko iá ko e tupu mei he ngāue ʻa ha niʻihi taʻu hongofulu mā hiva! ʻI heʻemau vakai atu ki homou ngaahi fohá, ngaahi ʻofefiné, makapuna tangata mo fefiné, (pea aʻu pē he taimi ʻe niʻihi ki hoʻomou mātuʻá mo e ngaahi kuí!) ʻi heʻenau ngāue faivelenga ʻi Silé, ʻoku ou fakakaukau ai ki ha toko lau afe kehe hangē ko kinautolú kuo mau feʻiloaki ʻi he funga ʻo māmaní. Ko ha kau faifekau maʻa, haohaoa mo loto ʻaki e ngāué, ʻoku nau ngāue tautau toko ua, ʻo hoko ko e fakaʻilonga moʻui ʻo e Siasí ni ʻi he feituʻu kotoa. Ko kinautolu ʻa e fuofua pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakafeʻiloaki atu ki heʻenau kau fie fanongó pea ko ha pōpoaki fakaofo moʻoni ia. ʻOku ʻiloʻi kinautolu ʻe he taha kotoa pea ko kitautolu ʻoku tau ʻilo lelei kinautolú, ko kitautolu ia ʻoku ʻofa lahi taha ʻiate kinautolú.
Fakaʻamu ange ʻe au naʻe lava ke mou feʻiloaki mo e taʻahine ne uiuiʻi mei hono fonua ko ʻĀsenitiná, ke ngāue mo kimautolu. ʻI heʻene fakaʻamu ko ia ke fai ʻa e meʻa kotoa te ne lavá ke feau ʻa e ngaahi fie maʻu fakapaʻanga ki heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fakatau atu ʻene vaioliní, ʻa e meʻa naʻá ne mahuʻingaʻia taha aí, pea meimei ko e koloa fakamāmani pē ia naʻá ne maʻú. Naʻá ne pehē pē, “ʻE tāpuakiʻi ʻaki au ʻe he ʻEikí ha vaiolini ʻe taha hili ʻeku hanga ʻo tāpuekina ʻEne fānaú ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”
Pehē ange mai ne mou lava ke feʻiloaki mo e ʻeletā mei Sile naʻe ako nofo-maʻu ʻo mamaʻo mei hono fāmilí, peá ne ʻilo ai ha Tohi ʻa Molomona pea kamata ke ne lau ia ʻi he efiafi pē ko iá. Hangē ko ia naʻe hoko kia Paʻale P. Palaté, naʻá ne lau taʻe tuku ia he pō ko iá— ʻi he loto holi lahi. ʻI he maama mai ʻa e ʻahó, naʻe nofoʻia ia ʻe ha ongo makehe ʻo e nongá mo ha ongo foʻou ʻo e ʻamanaki leleí. Naʻá ne loto ai ke kumi pe naʻe maʻu ʻa e tohí ni mei fē pea ko hai naʻá ne hiki hono ngaahi peesi fakaofó. Ne hili pē mei ai ha māhina ʻe hongofulu mā tolu kuó ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.
Pehēange mai naʻe lava ke mou feʻiloaki mo e talavou fakaofo ko ia ne haʻu mei Polīviá– naʻá ne aʻu ange ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano vala ʻe hoa tatau pea naʻe fuʻu lahi mamaʻo ʻa e suú ia ʻi hono vaʻé. Ne kiʻi matuʻotuʻa ange ia ʻi he kau faifekau kehé he ko ia pē naʻe ngāue paʻanga ʻi hono fāmilí pea ko ia ne kiʻi fuoloa ai ʻene tātānaki ha sēniti ki heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne fafanga ha fanga moa pea ʻalu mei he ʻapi ki he ʻapi ʻo fakatau atu ʻa e foʻi moá. Pea ʻi he maʻu ko ia hono uiuiʻí, ne fie maʻu ia ke fai ha tafa fakavavevave ki heʻene fineʻeiki uitoú, ke toʻo hono ʻapenitikí. Naʻe foaki ʻe homau kaumeʻa kei talavou ko ʻení ʻa e paʻanga kotoa naʻá ne tānaki ki heʻene ngāue fakafaifekaú, ke totongi ʻaki e tafá mo hono fakaakeake ʻo siʻene fineʻeikí, ko ia naʻá ne takai holo ʻo tānaki mei hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa e vala kuo ʻosi fakaʻaongaʻí peá ne aʻu ange pē ki he Senitā Akoʻanga Fakafaifekaú ʻi Sanitiakó he taimi totonu. Te u lava ʻo fakapapauʻi atu ʻoku hoa tatau hono valá he taimí ni, hao lelei mo hono suú, pea ʻokú ne malu pea moʻui lelei fakatuʻasino mo fakalaumālie mo ʻene fineʻeikí.
Pea ko ia ʻoku nau haʻu mei homou ngaahi ʻapí, pea mei he feituʻu kehekehe ʻo e māmaní. ʻOku kau foki ʻi he lisi lōloa ko ia ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ha tokolahi ʻo e kau hoa mali toulekeleka ʻoku nau fai ha tokoni mahuʻinga ki he ngāué. ʻOku mau ʻofeina mo fie maʻu lahi ha ngaahi hoa mali ʻi he misiona kotoa pē ʻo e Siasí! Ko kimoutolu ko ia te mou lavá, ʻoua te mou maumauʻi-noa homou taimí, ʻoua naʻa mou hohaʻa ki he lahi ʻo e paʻanga ʻoku mou maʻú, peá ke ʻiloʻi ʻe kei hoko pē ho makapuná ko ho makapuna ʻi hoʻo foki maí–ka mou ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau! ʻOku mau palōmesi atu ʻe hoko ia ko e meʻa fakaofo taha ia te ke aʻusia ʻi hoʻo moʻuí.
Tuku muʻa ke u lave atu fekauʻaki mo e kāingalotu fakaofo ʻo e Siasí. Naʻe toki fokotuʻutuʻu foʻou ha siteiki ʻi he feituʻu ʻoku fuʻu vāmamaʻo ai ʻa e nofó, naʻá ku ongoʻi hono ueʻi au ʻe he ʻEikí ke u ui ha tangata ki he kau palesitenisī fakasiteikí, pea ne ʻosi fakamatalaʻi mai kiate au ʻoku ʻi ai ʻene pasikala kae ʻikai haʻane meʻalele. ʻOku lahi ʻa e kau taki ia ʻi he Siasí ʻoku ʻikai haʻanau meʻalele, ka naʻá ku hohaʻa koeʻuhí ko e meʻa ʻe lava ke hoko ki he tangatá ni ʻi he siteiki ko ʻení. Naʻá ku fakahoko ʻa e ʻinitaviú ʻi he lea faka-Sipeiní, neongo ʻoku ʻikai fuʻu sai ʻeku leá, ʻo u pehē ange, “Hermano, ‘no tiene un auto?” Naʻá ne malimali pea ʻikai toe tatali ʻene tali maí, “No tengo un auto; pero, yo tengo pies, yo tengo fe.” “ʻOku ʻikai haʻaku meʻalele ka ʻoku ʻi ai haku vaʻe ʻe ua pea ʻoku ou maʻu ʻa e tuí.” Naʻá ne pehē leva ʻe lava ke ne heka pasi, heka pasikala pe lue lalo, “como los misioneros,” naʻá ne malimali–“ʻo hangē pē ko e kau faifekaú.” Pea ko e meʻa ia ʻokú ne faí.
ʻI he uike ʻe valu kuo hilí, naʻá ku fakahoko ai ha fakataha fakavahe ʻa e misioná ʻi he motu ko ia ko Sile, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he matāfanga ki he faka-tonga ʻo Silé, pea ʻoku ʻikai faʻa ʻahia ia ʻe he kau ʻaʻahí. Fakakaukau angé ki he fatongia naʻá ku maʻu ke u lea ki he kakai fakaʻofoʻofa ko ʻení, ʻi hono fakamatalaʻi mai kiate au naʻe ʻi ai ha tangataʻeiki ne fuʻu matuʻotuʻa moʻoni ʻa ia ne nofo ʻi muʻa ʻi he fale lotú pea naʻá ne lue lalo mai he nimá hengihengi ʻi ha houa ʻe fā koeʻuhí pē ke ne ʻi hono nofoʻangá ʻi he hivá, ʻo tali ai ki ha fakataha ʻe toki kamata he taimi tahatahá. Naʻá ne pehē naʻá ne fie maʻu ke ʻi ai hano nofoʻanga lelei. Naʻá ku vakai atu ki hono fofongá, peá u fakakaukau ki he ngaahi taimi ʻi heʻeku moʻuí ne u faʻa taʻetokanga ai, pe fuʻu tōmui, peá u fakakaukau ai ki he folofola ʻa Sīsuú, “Naʻa mo ʻIsileli, ʻoku ʻikai te u ʻilo ai ha tui ʻe peheni hono lahí.”1
Ko e Siteiki Punitā ʻAleiniasi Silé, ko e siteiki ia ʻo e Siasí ʻoku mamaʻo taha ʻene tuʻu ki he faka- Tongá, ʻi ha feituʻu pē ʻi māmani, pea ʻoku aʻu atu hono kauʻāfonuá ki he ʻAnitātiká. Ka ʻi ai ha siteiki ia ʻe toe mamaʻo ange ki he faka-tongá, mahalo ʻe fua e fatongiá ia ʻe he fanga penikuiní. ʻOku kilomita ʻe 6,769 ke ‘alu pasi mo foki e Kāingalotu ʻo Punitā ʻAleiniasí ki he temipale Sanitiakó. Kuo pau ke fakamoleki ʻe he husepānití mo e uaifí ʻa e meimei peseti ʻe 20 ʻo e paʻanga ʻoku nau maʻu fakataʻú ki he fefonongaʻakí ʻataʻatā pē. Ko e toko 50 pē ʻe lava ʻo hao he pasí, ka ki muʻa pea fai ʻa e fononga kotoa pē, ʻe omi ha toko 250 kehe ke fai haʻanau fakataha lotu he pongipongí ki muʻa pea nau mavahé.
Kiʻi fakalongolongo taimi siʻi peá ke fakakaukau angē pe ko e fē ʻa e taimi fakamuimui taha naʻá ke tuʻu ai ʻi ha tauʻanga meʻalele havilingia mo momoko, ʻo ofi ki he Ngaahi Vai ʻo Mākelení, ke fai ha hiva mo lotu mo fai ha fakalotolahi kiate kinautolu ʻoku teu ʻalu ki he temipalé, mo ke fakaʻamu pē ʻe lava ʻo tānaki ha paʻanga feʻunga ke ke ʻalu ai ʻi he fononga ka hoko maí? ʻOku houa pē ʻe teau hongofulu e fononga pasí, pea ko e 70 ʻo kinautolu ne nau fononga ai ʻi ha ngaahi hala efua, toka kovi, mo ha ngaahi hala ne teʻeki ke ʻosi lelei, ka ʻoku fou atu ʻi he maomaonganoa ʻo Patakōnia ʻi ʻĀsenitiná. ʻOku ongo fēfē nai ʻa e heka pasi houa ʻe 110? Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ia ʻe au, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hotau niʻihi ʻoku nau hohaʻa kapau te tau nofo ʻo mamaʻo ʻaki ha kilomita ʻe 177 mei ha temipale pe lōloa ange ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he miniti ʻe 110. Lolotonga ʻa ʻetau akoʻi ko ia ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e vahehongofulú, lotua, pea mo langa ha ngaahi temipale lahi maʻá e kāingalotu ʻoku nofo mamaʻo mei he temipalé, ʻa ia ʻoku tatau mo kinautolu ko ʻeni ʻi he faka-tonga ʻo Silé, mahalo naʻa lava ʻe kitautolu toengá ʻo fai ha meʻa lahi ange ke tau fiefia maʻu ai pē ʻi he ngaahi tāpuaki mo e fakaofo ʻo e ngaahi temipalé, he kuo lahi ʻa e ngaahi temipale ʻoku tau nofo ʻo ofi atu ki aí.
ʻOkú ne taki mai leva au ki he konga fakaʻosí. Ki he Siasí fakalūkufua, ʻoku lahi ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fakafekauʻaki ʻi hotau ʻatamaí pea mo e vīsone fakatakimuʻa ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ʻo kau ai (pea mahalo ʻoku tautautefito ʻeni) ki hono lahi fau pea mo hono langa ʻo e ngaahi temipalé. Ka ʻoku ou pehē, ko kimautolu ko ia ʻi he tuʻunga malangá ni, te mau manatuʻi lelei ia ʻo tautautefito ki heʻene vilitaki ko ia ke pukepuke ke mālohi maʻu pē ʻa e kau papi ului mai ki he Siasí. ʻOku teʻeki ai ha palōfita ʻi onopooni te ne toe lea fakahangatonu mai ʻi he meʻá ni mo fie maʻu ha meʻa lahi meiate kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí ke lava ʻo fakahoko ʻaki e ngāue ko iá. Naʻá ne malimali pē mo ne taaʻi ʻa e tēpilé mo ne pehē ki muí ni ange ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “Siʻi ngaahi tokoua, hili ʻeku maté pea ʻosi mo hoku meʻa-fakaʻeikí, pea ʻi he mavahe atu ko ia hoku laumālié mei he māmaní, te u sio atu kiate kimoutolu kotoa peá u pehē atu, ‘ʻOku fēfē nai ʻetau pukepuke ʻa e kau uluí?’”
ʻOku toe hanga leva ʻe he kaveinga ʻo e pukepuké ʻo fakafoki kitautolu ki he ngāue fakafaifekaú, ʻo ne fakafehokotaki ʻa e faʻahinga ului loloto mo moʻoní, ʻa ia ʻoku feinga a e kau faifekaú ke ʻomi ʻaki ha toe loto fakapapau mo līʻoa ange, ʻa ia ʻoku tau mātā ʻi he kāingalotu fakaʻofoʻofa ko ia he funga māmaní.
Naʻe folofola ʻa Kalaisi ʻo pehē, “Ko au ko e vaine moʻoní, ko e . . .vaʻá ʻa kimoutolu.”2 “Nofo ʻiate au, mo au ʻiate kimoutolu. Hangē ʻoku ʻikai faʻa fua ʻa e vaʻá ʻiate ia pē, ʻo kapau ʻe ʻikai nofo ʻi he vainé; pea ʻe pehē foki ʻa kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou nofo ʻiate au.”3
Ko e “Nofo ʻiate aú” ko ha fakakaukau mahinongofua mo fakaʻofoʻofa ia ʻi hono fakalea ʻi he faʻahinga lea faka-Pilitānia fakaʻeiʻeiki ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí, ka ʻoku ʻikai ke tau faʻa ngāue ʻaki ʻa e foʻi lea ko ia ko e “abide” ʻi he lea faka-Pilitāniá. Ko ia ne u toe maʻu ha houngaʻia ʻi he naʻinaʻi ko ʻeni mei he ʻEikí ʻi he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai au ki hono liliu ʻo e potu folofola ko ʻení ʻi ha lea fakafonua kehe. ʻOku liliu ʻa e potu folofola anga-maheni ko ʻení ʻi he lea faka-Sipeiní ko e “permaneced en mi.” Pea hangē ko e ʻuhinga ʻo e foʻi veape faka-Pilitānia ko ia ko e “abide,” ʻoku ʻuhinga ʻa e permanecer “ke nofo maʻu,” ka ʻoku aʻu pē ki he kau muli ʻo hangē ko aú, ʻoku mau lava ʻo fakatokangaʻi ʻa ʻene mei fai tatau mo e foʻi lea ko e “permanence.” Ko e ongo ʻokú ne ʻomí ʻoku ʻikai ko e “nofo pē–ka ko e nofo ʻo taʻengata.” Ko e fakaafe ia ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki he kakai ʻo Silé pea mo e kakai kotoa ʻo māmaní. Mou haʻu pea mou omi ʻo nofo maʻu. Haʻu mo e loto fakapapau mo e faʻa kātaki. Haʻu ʻo nofo ʻaupito, koeʻuhí ko hoʻo leleí mo e lelei ʻo e ngaahi toʻu tangata kotoa ʻe muimui mai ʻiate koé, pea te tau fetokoniʻaki ke tau mālohi ʻo aʻu ki he ngataʻangá.
“[Ko e taimi ko ia ʻokú ke fai ai ha filí, kuo pau ke muimui mai ai ʻa hono nunuʻá],” naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku palesiteni fakamisiona fakaofó ʻa e lēsoni ko iá ʻi heʻene fuofua ako kiate kimautolú.4 Pea ʻoku totonu pē ke pehē ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ki he Siasi moʻui ko ia ʻo e ʻOtua moʻoni mo moʻuí. ʻI he taimi ʻoku kau ai ha taha ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau heka ai ki he Vaka Lelei ko Saioné, ʻo folau ki ha feituʻu pē ʻe folau ki aí kae ʻoua kuó ne tau fonua ki he taulanga ʻo e taʻengatá. ʻOku tau nofo maʻu he vaká ʻi he ngaahi taimi ʻo e matangi mālohí, tofú, afaá, pea mo e velahiá he ko e founga pē ia ʻe lava ke tau aʻu ai ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻOku fakafou mai ʻe he ʻEikí ʻi he Siasí ni ʻa ʻEne ngaahi tokāteliné, ngaahi ouaú, ngaahi fuakavá, pea mo e ngaahi kī ko ia ʻoku fie maʻu ki he hakeakiʻí, pea he ʻikai lava ha taha ke faivelenga kakato ʻi he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí taʻe te ne faifeinga ke faivelenga ʻi he Siasí, ʻa ia ko ʻEne kautaha kuo fokotuʻu he māmaní. Pea ki he kau papi ului mo e tupuʻi Siasi kotoa pē, ʻoku mau fakahā atu ʻi he laumālie tatau mo e lea māvae ko ia naʻe fai ʻe Nīfaí: “Kuo mou hū ʻi he matapaá; . . . [ka] ko ʻeni, . . . ʻo ka hili hoʻomou hū he hala hangatonu mo lausiʻi ko iá, ʻoku ou fie fehuʻi pe kuo ʻosi fai ʻa e meʻa kotoa pē? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, Kuo ʻikai; . . . vilitaki atu ki muʻa ʻi he tuʻu-maʻu ʻia Kalaisi, . . .pea kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá, vakai, peheni . . . te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”5
Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, “Ka [mou] māvae mo au, ʻe ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa.”6 ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu ko e moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. Ko Kalaisi e kotoa ʻo ʻetau moʻuí pea ʻoku totonu ke tau “nofo” maʻu ʻiate Ia, ʻo tuʻu mālohi mo tuʻu maʻu ʻo taʻengata. Kuo pau ke tau pikitai kiate Ia ko hotau Fakamoʻuí pea ki Hono Siasí ʻa ia kuo fakahuafa ʻaki Hono huafa toputapú, kae lava ke fua mo matala ʻa e ongoongoleleí ʻo faitāpuekina ʻetau moʻuí. Ko e vainé Ia, ko e maʻuʻanga moʻoni ia ʻo hotau mālohí pea mo e maʻuʻanga ʻo e moʻui taʻengatá. ʻE ʻikai ngata pē ʻi heʻetau faʻa kātakí, ka te tau ikuna ʻi he ngāue toputapu ko ʻení pea he ʻikai ke ne liʻaki kitautolu. Fakatauange he ʻikai ke tau liʻaki ʻa e taumuʻa ko iá, pe liʻaki Ia. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Mātiu 8:10.
2. Sione 15:1, 5.
3. Sione 15:4.
4. Melioni D. Hēngisi ʻi heʻene lau ʻa e lea ʻa Harry Emerson Fosdick, Living under Tension (1941), 111.
5. 2 Nīfai 31:18–20.
6. Sione 15:5.