The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Ko Hono Fakahoko ʻi he Fāmilí ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Faingofua mo Mahinongofua ʻo e Ongoongoleleí

Ko Hono Fakahoko ʻi he Fāmilí ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Faingofua mo Mahinongofua ʻo e Ongoongoleleí

ʻELETĀ FRANCISCO J. VIÑAS
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku totonu ke tau fokotuʻu maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahinongofua mo faingofua ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau ngaahi ʻapí ke fakapapauʻi ʻaki e fiefia ʻi he nofo fakafāmilí.

ʻELETĀ FRANCISCO J. VIÑASʻI he fakataha lahi ko ia ʻa e Fineʻofá ʻi Sepitema ʻo e 1998, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “ʻOku ou tui ko e meimei kotoa ʻo ʻetau palopalemá, ʻoku tupu ia mei he ʻapi ʻo e kakaí. Kapau ʻe fie maʻu ke fai ha fakalelei, ka fie maʻu ha liliu, ka fie maʻu ke fai ha foki ki he ngaahi taufatunga motuʻa mo haohaoá, kuo pau ke kamata ia ʻi ʻapi. Ko e feituʻu ʻeni ʻoku ako ai ʻa e moʻoní, ʻoku tanumaki ai ʻa e angatonú, ʻoku fakatō ai ki he lotó ʻa e mapuleʻi kitá, pea mo lehilehiʻi ai ʻa e ʻofá” (“ʻAʻeva ʻi he Maama ʻa e ʻEikí,” Liahona, Sānuali 1998, peesi 125).

ʻOku kau ʻi he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga motuʻa mo toputapu ʻoku totonu ke tau foki ki aí, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahinongofua mo faingofua ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku totonu ke fokotuʻu maʻu ia ʻi hotau ngaahi ʻapí ke fakapapauʻi ʻaki e fiefia ʻi he nofo fakafāmilí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi, “ʻOku lahi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga kuo teu ʻe he ʻEikí maʻatautolu, pea ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga kuó ne teuʻi maʻatautolú ʻoku faingofua mo mahinongofua. Ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku faingofua tahá, ʻa ia ʻokú ne taki kitautolu ki he moʻui taʻengatá, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe nāunauʻia mo mahuʻinga ange kiate kitautolu.” (“Remarks,” Deseret News, 1 Apr. 1857, 27).

Koeʻuhí ko e mahinongofua mo faingofua e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ko ia ʻoku lahi ai e taimi ʻoku ʻikai kau kinautolu ia hono fakakaukauʻí, he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi faingataʻa te ne uesia ʻa e fāmilí. ʻOku lahi ʻa e taimi ʻoku tau fakakaukau ai ko e faingataʻa ange ko ia ʻa e palopalemá, ta ʻoku totonu ke lahi mo faingataʻa ange ʻa e founga ke veteki ʻakí. Hangē ko ʻení, ʻe lava ʻe he fakakaukau pehení ʻo taki kitautolu ke tau kumi tokoni mei ha kakai pe ngaahi kautaha mavahe mei ʻapi, ka ko hono moʻoní, ko e founga lelei tahá ʻe maʻu ia ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau ngaahi ʻapí, ʻi he fanga kiʻi ngāue mo e fatongia fakaʻaho ʻo e moʻuí. ʻOku fakamanatu mai ʻe he folofolá kiate kitautolu “ʻoku fakahoko ʻa e ngaahi meʻa lalahi ʻaki ʻa e fanga kiʻi meʻa ʻoku māʻulaló” (ʻAlamā 37:6).

ʻI he “Ko e Fāmilí—Ko ha Fanongonongo ki Māmani”, naʻe pehē ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻoku faʻu mo pukepuke ʻa e nofo malí mo e ngaahi fāmili ʻoku fiefiá ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, lotú, fakatomalá, faʻa fakamolemolé, fakaʻapaʻapá, ʻofá, manavaʻofá, ngāué, pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulakí” (Liahona, ʻOkatopa 1998, 24).

Kapau te tau vakaiʻi lelei ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻe lava leva ke tau sio ai ko e konga lahi ʻo kinautolu ʻoku nau fekauʻaki mo fengāueʻaki lelei, pea ko e ivi mo e mālohi ko ia ʻoku tau malava ke fakaʻaongaʻi ʻaki kinautolu ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku maʻu ia mei he feilaulau huhuʻi ʻa hotau Huhuʻi mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he taimi ʻe fakaʻaongaʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, te nau hoko ko ha maama ke ne tākiekina e fakalakalaka ʻa e mēmipa taki taha ʻo ho fāmilí, pea ʻe hokohoko atu ai pē ʻene tataki kitautolu ke tau toe fakalahi mai ki ai mo ha ngaahi tuʻunga ʻulungāanga pea mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe, ʻa ia te ne fakamālohia e ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí. ʻOku tau ʻilo “ko ia ia ʻokú ne tali ʻa e māmá, mo ne fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe ʻāsili ai pē ʻo ngingila ange ʻa e maama ko iá ʻo aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24).

Kapau te tau lavameʻa ʻi hono fokotuʻu mo tauhi hotau ngaahi fāmilí, ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻe lava ke tau mamata ki he mālohi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko ke ne uesia fakaʻaho hotau ngaahi ʻapí. ʻE toe lava pē ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi loto lavea tupu mei he ngaahi fetaʻemahinoʻaki ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻE fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi fehālaakí. ʻE fetongi ʻe he loto fakatōkilaló, manavaʻofá, mo e ʻofá, ʻa e hikisiá mo e siokitá.

ʻE hanga ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku tau fili ke fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí, ʻo fakapapauʻi mai e laumālie ʻoku tau ʻoatu ki hotau vā mo e niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻoku tau ohi mai ai ha tefitoʻi moʻoní, ʻoku hāsino hono ivi tākiekiná meiate kitautolu pea lava ke ongoʻi ia ʻe he niʻihi kehé.

Kuo fakautuutu ange he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa, ʻi heʻetau mamata ki he tuʻu ʻa e fāmilí ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi ʻohofi ʻoku fai mai ʻe he mālohi ʻo e filí, pea hangē ko e kuonga ʻo e palōfita ko Molomoná, ʻa e mafola atu e koví ki hono kotoa ʻo e funga fonuá (vakai, Molomona 1:19), pea pau ke hanga ʻe kitautolu mātuʻá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí kae lava ke hāsino atu honau ivi tākiekiná, pea ʻiloʻi ʻe heʻetau fānaú e ivi tākiekina ko iá.

ʻOku ou fie fakahā atu he taimí ni e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ke maʻu mei ai ha founga te ne ʻai ke lava ʻe he fakafoʻituituí mo e fāmilí ʻo maʻu e mālohi ʻo e Fakaleleí. ʻOku kamata ʻa e founga ko ʻení ʻaki ʻa e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ko e tuí.

ʻI ha maama ʻoku feliliuaki hono ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá, ʻoku “ui [ai] ʻa e koví ko e lelei, mo e lelei ko e kovi” (vakai, ʻĪsaia 5:20), pea ʻoku tau fonu ʻi he ʻamanaki lelei mo e lototoʻa ʻi he ngaahi lea ko ia ʻa Molomoná, ʻi heʻene akoʻi kiate kitautolu “ʻoku ʻekea [ʻe Sīsū Kalaisi] ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku maʻu ʻa e tui kiate iá; pea ko kinautolu ʻoku maʻu ʻa e tui kiate iá, te nau piki ki he meʻa lelei kotoa pē” (Molonai 7:28).

ʻOku tau maʻu ʻa e tui ko ia ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau piki ki he meʻa lelei kotoa peé, mei heʻetau fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá (vakai, Loma 10:17), pea ʻoku ongo mālohi ange ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi hono fakahoko ia ʻi he ngaahi lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea ʻi he ako folofola fakafāmilí. ʻOku ʻikai ha toe feituʻu lelei ange ki hono fakatupulekina ʻo e tuí ka ko ʻapi, ʻa e feituʻu ʻoku fakahoko mo fakaʻaongaʻi fakaʻaho ai ʻa e ngaahi lēsoní.

Ko ʻapi ʻa e feituʻu ʻoku ako ai ʻe ha taha ʻoku fekauʻaki tonu e tuí mo e Fakaleleí, “ko e meʻa ʻeni ʻoku sio ki ai ʻa e feilaulau fakaʻosi ko iá, ko e langaki ʻa e finangalo ʻaloʻofa, ʻa ia ʻe taʻofi ʻa e tauteá, pea ʻomi ai ki he tangatá ʻa e founga ke nau faingamālie ke maʻu ha tui ke fakatomala” (ʻAlamā 34:15).

He ʻikai ʻaupito te tau lava ke fakatupulaki ʻa e faʻahinga tui ko ia ʻoku fie maʻu ki he fakatomalá kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ngaahi ivi tākiekina ʻo e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻuí, pea te tau nofo ai pē ʻi tuʻa ʻi he palani fakaofo ʻo e ʻaloʻofá, koeʻuhí “ko ia, ʻoku fakaʻaonga[ʻi] ʻa e hala taʻengata mo lahi ʻo e huhuʻí kiate ia peé, ʻokú ne maʻu ʻa e tui ke fakatomala” (ʻAlamā 34:16).

ʻE lava ke hoko e fakatomalá, ʻa e liliu ko ia ʻoku hoko ʻi he lotó pea hoko tupu mei he ʻofa ki he ʻEikí, mo ne taki kitautolu ke mamaʻo mei he angahalá pea tukulolo ki Hono finangaló, ʻo “ʻaonga pea tali ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou pē ʻi he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.” (Guide to the Scriptures, “Repent, Repentance,” 206)

Hili hono tali ʻe he ʻOtuá ʻa e fakatomalá, ʻoku hanga leva ʻe he founga ko ʻeni kuo tau fakamatalaʻí, ʻo taki atu kitautolu ke tau kau ki he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo kinautolú, ʻo hangē ko e papitaisó mo e fakamaʻu ke hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku toe fakafoʻou ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai pē ʻi he moʻui taau ʻa e sākalamēnití, pea ko e taimi ʻeni ʻoku hoko ai e fakamolemoleʻi ʻo e angahalá.

Hili hono maʻu ʻo e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá, pea tau feinga ke tauhi maʻu ia ʻaki ʻetau talangofua ki he ngaahi fekaú, te tau hangē leva ko ia ʻoku fakamatala ki ai ʻa e tohi ʻa Molonaí, te tau hoko ʻo anga-vaivai, loto māʻulalo, ʻa ia ʻoku tupunga ai ʻa e ʻaʻahi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e Fakafiemālie [ke fakafonu kitautolu ʻaki] ʻa e ʻamanaki mo e ʻofa haohaoá, ʻa ia ko e ʻofa ʻoku tolonga ʻi heʻetau tauhi faivelenga ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e lotú (vakai, Molonai 8:26).

Ko e tokotaha ko ia ʻoku angamalū mo loto fakatōkilaló pea fiefia ʻi he feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai ke ne maʻu ʻe ia ha holi ke fakaʻitaʻi pe fakalotomamahi ki ha taha, pea he ʻikai ke ne ongoʻi ʻoku uesia ia ʻe ha fakatupu loto mamahi ʻe fai ange kiate ia. Te ne ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi hono malí mo ʻene fānaú, pea ʻe lelei ʻa hono vā mo e tokotaha kotoa pē ʻe feohi mo ia. ʻI he taimi ka ne ka hoko ai ki ha tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí, te ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau mo ia ʻokú ne fai ʻi ʻapí, ʻo fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ke kehe hono ʻulungāanga he taimi ʻoku ʻi ʻapi aí, mei he taimi ʻokú ne feohi ai mo e kāingalotu ʻo e Siasí.

Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ko e tuí, fakatomalá, ʻofá, fakamolemolé mo e lotú, ʻa ia ne u toki fakamatalaʻi atú, ʻoku kātoi ia ʻi he founga ne u toki ʻoatú, pea ʻoku hoko ia ko e maluʻi lelei taha mei he angahalá, ʻa ia ʻe lava ke hā-sino ia he ngaahi fāmilí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo hangē ko e anga-ʻulí, fielahí, meheká, fekeʻikeʻí, ngaohikoviá, pea mo e ngaahi angafai ʻokú ne uesia e feohi fakafāmilí pea ʻoku fakaiku ia ki he mamahi, kākaá, pea mo e movetevete ʻa e fāmilí.

ʻOku fakafalala pē ʻi heʻetau tauʻatāina ke filí, ʻa ʻetau lava ko ia ke fakaʻaongaʻi kinautolu ki heʻetau moʻuí pea mo e faingamālie ke kamata fakahoko ia ʻi heʻetau moʻuí ʻi ha taimi pē ʻe fie maʻu aí. Ko ha founga faingofua pē ia ʻoku lava ʻe he taha kotoa. ʻOku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia kuo ngāue ʻaki pea ʻoku kei ngāueʻaki lelei ʻe he niʻihi kuo nau falala ki he ʻEikí.

Ko hotau fatongiá ke tau hokohoko atu hono akoʻi kinautolu ki ha māmani ʻokú ne fuʻu fie maʻu lahi ange ia ʻi he taimi kotoa pē koeʻuhí:

“Kuó ne fekau koā ki ha niʻihi ke ʻoua naʻa nau maʻu ʻa ʻene fakamoʻuí? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, Kuo ʻikai; ka kuó ne foaki ia taʻetotongi ki he kakai fulipē; pea kuó ne fekau ki hono kakaí ke nau fakalotoʻi ʻa e kakai kotoa pē ke fakatomala”(2 Nīfai 26:27).

ʻOku ou fie vahevahe atu ʻa ʻeku fakamoʻoní ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tau malava ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni tuʻunga pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni he ʻoku ou fāifeinga fakataha mo hoku fāmilí ke mau moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi meʻá ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy