The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Ngaahi Moʻua Fakamāmani, Ngaahi Moʻua Fakalangi

Ngaahi Moʻua Fakamāmani, Ngaahi Moʻua Fakalangi

ʻELETĀ JOSEPH B. WIRTHLIN
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ʻi ai hatau ngaahi moʻua fakamāmani mo fakalangi. Tau fakapotopoto muʻa ʻi hono fakahoko kinautolú.

ʻELETĀ JOSEPH B. WIRTHLINSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ko ha lāngilangi makehe ke kau atu ki he konifelenisí. ʻOku tau maʻu heni ha ngaahi lea kuo tataki fakalaumālie pea ko ha meʻa fakafiefia ia ke te ʻi heni ai.

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni ʻo kau ki hotau ngaahi moʻua fakalangí mo hotau ngaahi moʻua fakamāmaní. ʻOku hā ʻi he ngaahi kosipeli ʻo e Fuakava Foʻoú, meimei ko e feituʻu kotoa pē ne hāʻele ki ai ʻa e Fakamoʻuí, naʻe ʻātakaiʻi ia ʻe ha kakai tokolahi. Naʻe ʻamanaki ha niʻihi te Ne fakamoʻui kinautolu, pea omi ha niʻihi ke fanongo pē ki Heʻene folofolá. Naʻe omi ha niʻihi ke maʻu ha faleʻi fakapotopoto. Pea ʻi he fakaofiofi ki he fakaʻosinga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau he māmaní, naʻe omi ha niʻihi ia ke manukiʻi mo taukae kiate Ia pea mo tuʻutuʻuni ke tutuki Ia.

ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe haʻu ai ha tangata ki he Fakamoʻuí ʻo kole ange ke Ne fakaleleiʻi muʻa ha palopalema fakafāmili. Naʻá ne kole ange, “ʻEiki, ke ke lea ange ki hoku tokouá ke ma vaeua mo au ʻa e tofiʻá.”

Naʻe fakafisi ʻa e ʻEikí ke ne kau ki ha tafaʻaki ʻi he meʻá ni ka naʻá Ne akoʻi ange ha lēsoni mahuʻinga. Naʻá Ne folofola ange, “Tokanga pea vakai telia ʻa e mānumanú, he ko e moʻui ʻa e tangatá ʻoku ʻikai ʻi hono lahi ʻo e meʻa ʻokú ne maʻú.”1

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, tokanga telia ʻa e mānumanú. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi taha ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. ʻOkú ne fakatupu ʻa e holi fāivavalé pea mo e loto tāufehiʻá. Pea ʻoku faʻa iku ia ki he pōpulá, loto mamahí pea mo e hulutuʻa e moʻuá.

ʻOku lahi fakaʻulia e ngaahi nofomali kuo maumau ko e tupu mei he taulōfuʻu e ngaahi meʻa fakapaʻangá. ʻOku lahi fau mo e loto mamahí. Kuo hanga ʻe he mafatukituki ʻo e hohaʻa ki he paʻangá, ʻo fakamafasiaʻi ʻa e ngaahi fāmilí, fakatupu ha puke, loto hohaʻa pea mo e mate kei īkí.

Ngaahi Moʻua Fakaemāmaní

Neongo ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Siasí talu mei he ngaahi ʻaho ne fokotuʻu aí ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní, ka ʻoku kei ʻi ai pē ha kāingalotu ia ʻoku nau faʻa ʻefihia ʻi ha ngaahi tōʻonga fakapaʻanga taʻe fakapotopoto mo fakavalevale moʻoni. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku hokohoko atu pē ʻenau fakamolé, ʻo fakakaukau ʻe ʻi ai pē ha founga ʻe maʻu mai ai ha paʻanga. Ka ʻoku nau kei lava pē ʻo moʻui.

Ka ʻoku lahi e taimi ʻoku ʻikai maʻu mai ai ʻa e paʻanga ne fai ki ai ʻa e ʻamanakí.

Manatuʻi ʻeni: ko e fakamoʻuá ko ha founga ia ʻe taha ʻo e pōpulá. ʻOku hangē ia ko ha kiʻi manukainiu fakapaʻanga. ʻI he taimi ʻoku tau ʻave ai e koloá kae fakamoʻuá, ko e meʻa pē ʻoku ʻomi aí ko ha foʻi maʻu hala ʻo pehē ʻoku tau ngali tuʻumālie. ʻOku tau fakakaukau ʻoku ʻatautolu e koloa ko iá, ka ko hono moʻoní ʻoku maʻu ʻa kitautolu ia ʻe he koloa ko iá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamoʻua ia ʻe fie maʻu ke fai—hangē ko ha kiʻi ʻapi feʻunga pē, fakamole ki ha feinga ako, pea mahalo mo ha fuofua meʻalele ʻoku fuʻu fie maʻu. Ka ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa tau pōpula fakapaʻanga ʻi he ngaahi koloa ʻoku fakamoʻua maí, taʻe te tau tomuʻa fakakaukauʻi lelei ʻa honau totongí.

ʻOku tau faʻa fanongo he lea ko ia ʻoku taka ko e totongi tupú ko ha tamaioʻeiki lelei ka ko ha ʻeiki ʻoku taʻe faʻa fakamolemole. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ʻaupito teitei mohe, puke pe mate ʻa e totongi tupú ia; ʻoku ʻikai ʻaupito ʻalu ia ki falemahaki; ʻoku ngāue ia he ʻaho Sāpaté mo e ngaahi ʻaho mālōloó; ʻoku ʻikai teitei mālōlō ʻeveʻeva ia. . . . Ko hoʻo ʻefihia pē ki ha moʻua, ko e hoko ia ʻa e totongi tupú ko ho takaua ʻi he miniti kotoa pē ʻo e ʻahó mo e poʻulí; pea he ʻikai te ke lava ʻo taʻofi ia pe hola mei ai; he ʻikai ke ke lava ʻo tuli ia; ʻoku ʻikai teitei moʻulaloa ia ki ha ngaahi kole tāumaʻu, ngaahi fiemaʻu pe ngaahi tuʻutuʻuni; pea ka ʻi ai ha taimi te ke tō ai ki hono halá pe kolosi ʻi muʻa ʻiate ia pe ʻikai ke ke fai ki heʻene ngaahi fie maʻú, te ne laiki koe.”2

ʻOku mahino foki mo e ngaahi naʻinaʻi fakalaumālie kuo fai mai ʻe he kau palōfita kehé ʻi hotau kuongá ʻo fekauʻaki mo e kaveingá ni, pea ko e meʻa ko ia naʻe moʻoni he taʻu ʻe 50 pe 150 kuohilí, ʻoku kei moʻoni pē ia he ʻahó ni.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite, “ʻI heʻeku manatu lelei ki he kuohilí, talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Pilikihami ʻIongí ʻo aʻu mai ki he taimí ni, mo ʻeku fanongo ki ha kau tangata kuo nau tuʻu mei he tuʻunga malangá . . . ʻo tapou ki he kakaí ke ʻoua te nau fakamoʻua; pea ʻoku ou tui ko e konga lahi ʻo ʻetau ngaahi palopalemá he ʻahó ni ʻoku fakatupu ia ʻe he ʻikai ke tau muimui ki he faleʻi ko iá.”3

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni: “ʻOua naʻá ke tuku koe mo ho fāmilí ke taʻe ʻi ai haʻamou maluʻi mei he ngaahi matangi fakapaʻangá. . . . Fakahū leva ha paʻanga.”4

Naʻe ako mai ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he totonu ko ia ke tau akoʻi e kakaí ke totongi honau moʻuá pea mavahe mei he fakamoʻuá, ka ʻoku totonu foki ke tau akoʻi kinautolu ke nau fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻuá.”5

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku fuʻu tokolahi ʻaupito hotau kakai ʻoku nau fakamoleki hono meimei kotoa ʻo ʻenau paʻanga hū maí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku nau moʻui ʻi ha paʻanga nō mai. . . .

“. . . ʻOku ou poupou kiate kimoutolu ke fakafuofua hoʻomou ngaahi fakamolé, ke mou fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻuá pea totongi ʻa e moʻua ko iá ʻi he vave tahá pea fakatauʻatāinaʻi ʻa kimoutolu mei he pōpulá.”6

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuo tokolahi ha kakai kuo nau muimui ki he naʻinaʻi fakakikite ko ʻení. ʻOku nau moʻui pē ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku nau maʻú, ʻoku nau totongi honau ngaahi moʻuá pea ʻoku nau feinga ke fakasiʻisiʻi ʻa e kavenga ʻoku nau moʻua ai ki he niʻihi kehé. ʻOku mau fakamālō atu kiate kinautolu ʻoku fai iá, he ʻe hokosia e ʻaho te nau utu ai e ngaahi tāpuaki ʻo ʻenau ngaahi feingá pea te nau ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e naʻinaʻi fakalaumālie ko ʻení.

Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fefaʻuhi he tafaʻaki fakapaʻangá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ia kuo maʻukovia kinautolu ʻi ha ngaahi meʻa ne ʻikai lava ke nau puleʻi pea kuo nau palopalema fakapaʻanga ai. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ia ʻoku nau haʻisia fakapaʻanga koeʻuhí ko e ʻikai ke nau ako ke mapuleʻi kinautolu pea mo mapuleʻi ʻenau vēkeveke ke fakamolé. Pea kuo nau iku fakahoko ai ha ngaahi fili fakapaʻanga taʻe fakapotopoto.

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha ngaahi founga mahuʻinga ʻe nima ki he tauʻatāina fakapaʻangá ke mou fakakaukau ki ai.

ʻUluakí, totongi hoʻo vahehongofulú. ʻOkú ke loto nai ke fakaava atu kiate koe ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí? ʻOkú ke loto ke ke maʻu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga fau ʻoku ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai?7 Totongi maʻu pē hoʻo vahehongofulú pea tuku ki he toʻu kupu ʻo e ʻEikí ke ne ʻomi hono olá.

Ko e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ko e fakavaʻe ia ʻo ha moʻui fiefiá. Ko e moʻoni kuo pau ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e ngaahi meʻafoaki ʻo e langí koeʻuhí ko ʻetau talangofuá. Ko kinautolu ko ia ʻoku ʻilo ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e vahehongofulú kae ʻikai totongi iá, te nau iku ai ki he loto mamahi ʻi he moʻuí ni pea mahalo mo e mamahí ʻi he maama kahaʻú.

Uá, fakamole ʻo siʻi ange ʻi hoʻo paʻanga hū maí. Ko ha naʻinaʻi faingofua ʻeni ka ko ha fakapulipuli mālohi moʻoni ia ki he fiefia fakapaʻangá. Taimi lahi ʻoku hanga ʻe he holi ia ʻa e fāmilí ʻo puleʻi ʻenau fakamolé, kae ʻikai ko ʻenau paʻanga hū maí. Hangē ʻoku nau tui ʻe toe lelei ange ʻenau moʻuí ʻo kapau ʻe hulu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau maʻú. Pea ʻoku nau faʻa iku ai ko e meʻa pē ʻoku toé ko e loto hohaʻá mo e ongoʻi mafasiá.

Ko kinautolu ko ia ʻoku moʻui pē ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku nau maʻú, ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e paʻanga ʻoku hū mai he māhina takitaha pea neongo hono faingataʻá, ka ʻoku nau mapuleʻi kinautolu ke nau fakamole pē ʻo siʻisiʻi ange ai.

ʻOku faingofua hono fai ʻo e fakamoʻuá. Ko hono moʻoní, hangē ʻoku meimei ke fakamālohiʻi pē kitautolu ia ki aí. Ko kinautolu ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kaati fakamoʻuá ki he fakamole taʻefakapotopotó, ʻoku totonu ke nau fakakaukau ke fakangata ia. ʻOku lelei ange ke fakaʻauha ha kiʻi laʻi kaati pelesitiki, ʻi ha fakaʻauʻauhifo pea ʻauha ha fāmili ʻi he fakamoʻuá.

Tolú, ako ke fakahū ha paʻanga. Manatu ki he talanoa ʻo Siosefa ʻo ʻIsipité. ʻI he lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingamālié, hanga ʻo fakahū ha paʻanga ki ha ʻaho ʻo e faingataʻá.

ʻOku lahi ha ngaahi taimi ʻoku fakakaukau ai ʻa e kakaí he ʻikai pē ke nau lavea, puke, mole ʻenau ngāué pe mole vave ʻa e ngaahi pisinisi ne nau fakahū paʻanga aí. Ka ko e meʻa ʻoku toe kovi ʻakí, ko e fakahoko ʻe he kakaí ha fakatau he ʻahó ni ʻo fakatefito ʻi he ngaahi ʻamanaki fakatuʻamelie ʻoku nau ʻamanaki ʻe hoko mai ʻi he kahaʻú.

ʻOku mahino ki he potó ʻa hono mahuʻinga ʻo e fakahū ha paʻanga he ʻahó ni ko e teuteu ki ha fakatamaki ʻapongipongi. ʻOku ʻi ai haʻanau maluʻi moʻui ʻoku feʻunga ke tokoni kiate kinautolu ʻo ka hoko ha puke pe mate. Pea ʻi he feituʻu ʻoku lava aí, ʻoku nau tānaki ha meʻakai, vai mo e ngaahi tefitoʻi fiemaʻu ʻo e moʻuí, ʻo fakafeʻunga ki ha taʻu ʻe taha. ʻOku nau fakahū ha paʻanga ʻi ha tohi pangikē pe ko ha founga fakahū paʻanga kehe. ʻOku nau ngāue faivelenga ke fakasiʻisiʻi ʻa honau moʻua ki he niʻihi kehé pea nau feinga ke ʻataʻatā mei he fakamoʻuá.

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e ngaahi teuteu ʻokú ke fai he ʻaho ní, ʻe mahuʻinga ia ʻi ha ʻaho kiate koe ʻo tatau mo e mahuʻinga e meʻakai ne fakatolongá ki he kau ʻIsipité pea mo e fāmili ʻo e tamai ʻa Siosefá.

Faá, fakaʻapaʻapaʻi ho ngaahi tufakanga fakapaʻangá. ʻOku lahi ha ngaahi taimi ʻoku tau fanongo ai ki ha ngaahi talanoa ʻo e mānumanú mo e siokitá ʻi heʻena fakamamahiʻi kitautolú. ʻOku tau fanongo ai he tohinima kākaá, ʻikai totongi fakafoki ʻa e noó mo e ngaahi kākā fakapaʻangá pea mo e mole kotoa ʻo e paʻangá.

ʻOku tau fanongo ai ki he ngaahi tamai kuo nau liʻaki fakapaʻanga honau ngaahi fāmilí. ʻOku mau pehē ki he kakai tangata mo e kakai fefine he feituʻu kotoa pē, kapau ʻoku mou ʻomi ha fānau ki he māmaní, ko ho tufakanga molumalu ia ke fai e meʻa kotoa pē te ke lavá ke tokonaki maʻanautolu. ʻOku ʻikai ha tangata ʻe feʻunga ke ui ia ko ha tangata ʻo kapau ʻokú ne fakamole ia ke fakatau mai ha ʻū kā, vaka pea mo e ngaahi koloa kehé, ka ne liʻaki hono ngaahi tufakanga fakapaʻanga ki hono uaifí mo ʻene fānaú.

Ko ha kakai angatonu ʻa kitautolu. ʻOku tau tui ki hono totongi hotau moʻuá pea mo e faitotonu ʻi heʻetau ngaahi fengāueʻaki mo hotau kāingá.

Tuku muʻa ke u fai atu ha talanoa ki ha tangata naʻá ne fai ha feilaulau lahi ke pukepuke ʻa ʻene angatonú pea mo hono ngeiá ʻi he meʻa fakapaʻangá.

ʻI he 1930, naʻe kamata fakalele ai ʻe Feleti Sinoupeika hano fale huʻivai ʻi he fakatokelau-hahake ʻo ʻOlikoní. Ko ʻene fakaʻānauá ia ke fakalele haʻane pisinisi ka naʻe ʻikai toe kaka hake e tuʻunga fakaʻekonōmiká ia. Hili ha māhina ʻe valu mei hono kamata ʻene pisinisí, naʻe pau ke tāpuni ʻaupito ia ʻe Feleti.

Neongo naʻe ʻikai ola lelei ʻene pisinisí peá ne mavahe mei ai, ka naʻe ʻosi fakapapauʻi pē ʻe Feleti ia te ne totongi fakafoki ʻene nō naʻe faí. Naʻe fifili ha niʻihi pe ko e hā nai hono ʻuhinga naʻá ne vilitaki ai ke totongi fakafoki ʻa e moʻuá. Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻikai ke ne fakahā ai pē ʻe ia ki he puleʻangá kuo halaʻatā ia he paʻanga pea ʻe fakalao leva ke fakamolemoleʻi e moʻuá?

Ka naʻe ʻikai fie fanongo ki ai ʻa Feleti ia. Naʻá ne ʻosi pehē te ne totongi fakafoki ʻa e noó pea naʻá ne fakapapauʻi te ne tauhi ʻene leá. Naʻe ngaohi pē ʻe hono fāmilí ʻa honau valá, tō ha konga lahi ʻo ʻenau meʻakaí ʻi heʻenau ngoueʻangá mo fakaʻaongaʻi e meʻa kotoa ne nau maʻú kae ʻoua kuo motuʻa ʻaupito pe ʻosi moʻoni. Neongo pe naʻe ʻuha pe laʻā, naʻe lue lalo pē ʻa Feleti ia ki he ngāué he ʻaho kotoa pē. Pea ʻi he māhina kotoa pē, naʻe totongi fakafoki ai ʻe Feleti ki he noó ʻa e meʻa naʻá ne malavá.

Ne ʻosi atu ha ngaahi taʻu, faifai, pea aʻu ki he ʻaho fakaʻofoʻofa ko ia ke totongi fakaʻosi ai ʻe Feleti ʻene noó. Naʻá ne aʻutonu ke ʻave ʻa e totongí. Naʻe tangi ʻa e tangata naʻá ne nō ange kia Feleti ʻa e paʻangá, peá ne pehē ange, “Kuo ʻikai ngata pē ʻi hoʻomo totongi fakafoki kiate au ʻa e sēniti kotoa peé, ka kuó mo akoʻi kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e anga totonu ʻo e tangatá pea mo e faitotonú.”

Mei ai ʻo aʻu ki he ʻahó ni, hili ia ha meimei taʻu ʻe 70 mei he ʻaho naʻe fakamoʻoni hingoa ai ʻa Feleti ʻi he noó, ʻoku kei talanoaʻi fiefia pē ʻe he hako ʻo Feleti mo ʻEma Sinoupeiká ʻa e talanoá ni. Kuo tuʻuloa mai ʻa e anga fakaʻeiʻeiki ko ʻení ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea kuo hoko ia ko ha sīpinga ʻo e angatonu fakafāmilí.

Nimá, akoʻi hoʻomou fānaú ke nau muimui ki hoʻomou sīpingá. ʻOku fuʻu tokolahi hotau toʻu tupu ʻoku nau faingataʻaʻia fakapaʻanga koeʻuhí naʻe teʻeki ai pē ke nau ako ʻe kinautolu ʻi ʻapi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ki hono fakapotopotoʻi ʻo e paʻangá.

Akoʻi hoʻomou fānaú lolotonga ʻenau kei īkí. Akoʻi kiate kinautolu he ʻikai ke nau maʻu ha faʻahinga meʻa pē koeʻuhí he ʻoku nau fie maʻu ia. Akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué, fakapotopotó mo e fakahū ha paʻangá.

Kapau ʻokú ke pehē ʻoku ʻikai ke ke poto feʻunga ke akoʻi kinautolu, ta ko e ʻuhinga lelei taha ia ke kamata ai hoʻo akó. ʻOku lahi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni—mei he ngaahi kalasí, ngaahi tohí pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kitautolu kuo tāpuekina lahi ʻo nau maʻu ʻa e meʻa feʻunga pea kei toe. ʻOku ʻamanaki mai ʻa e Tamai Hēvaní te tau fakaʻaongaʻi lelei ange ʻetau koloá, kae ʻikai ko hano langa ha ngaahi fale ʻoku lalahi angé ke faʻo ai kinautolu. ʻE lava nai ke mou fakakaukauloto atu ki he meʻa te mou lava ʻo toe fai ke tokoni ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Te mou fakakaukau atu nai pe ko e hā ha toe meʻa te mou fai ke faitāpuekina ʻaki e moʻui ʻa e niʻihi kehé pea ʻomi ha maama mo ha ʻamanaki lelei ki heʻenau moʻuí?

Ngaahi Moʻua Fakalangí

Kuo tau talanoa ʻeni ʻo fekauʻaki mo e ngaahi moʻua fakamāmaní pea mo hotau fatongia ke totongi kinautolú. Ka ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi moʻua kehe—ʻa ia ko ha ngaahi moʻua ʻoku taʻengata honau natulá—pea ʻoku ʻikai faingofua ʻa hono totongi fakafokí. Ko hono moʻoní, he ʻikai pē ke tau teitei lava ʻe kitautolu ia ʻo totongi fakafoki ia. Ko e ngaahi moʻua fakalangí ʻeni.

Naʻe foaki mai ʻe heʻetau faʻeé mo e tamaí ʻa e moʻuí mo na ʻomi kitautolu ki he māmaní. Naʻá na ʻomai mo e faingamālie ke tau maʻu ha ngaahi sino fakamatelie pea ke tau aʻusia ʻa e ngaahi fiefia mo e ngaahi mamahi ʻo e māmani mahu ko ʻení. ʻI he taimi lahi, ʻokú na tuku ki he tafaʻakí ʻena ngaahi fakaʻānauá mo ʻena ngaahi fiemaʻú koeʻuhí pē ko ʻena fānaú. Ko ia ʻoku taau ai ke tau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻaki ʻetau fakahaaʻi kiate kinautolu ʻi heʻetau leá mo ʻetau ngāué ʻa ʻetau ʻofá mo ʻetau houngaʻiá.

ʻOku tau moʻua lahi foki ki heʻetau ngaahi kui kuo pekiá pea kuo nau tatali mai he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ki he ngaahi ouau ko ia te nau malava ke hokohoko atu ai ʻenau fakalakalaka taʻengatá. Ko ha moʻua ʻeni ia ʻe lava ke tau totongi fakafoki kiate kinautolu ʻi hotau ngaahi temipalé.

ʻOku tau moʻua lahi foki ki he ʻEikí ʻi hono fakafoki mai Hono Siasi fakalangí pea mo ʻEne ongoongoleleí moʻoní he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo fakafou mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Talu mei heʻene kei talavou ʻo aʻu ki hono Fakapōngí, mo e tukupā ʻene moʻuí ki hono ʻomi ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ē ne molé. ʻOku tau fakafetaʻi kotoa pē kiate ia mo e kau tangata kotoa pē ʻi he uiuiʻi toputapu ko ʻení, ʻa ia kuo foaki kiate kinautolu ʻa e mafai ke tokangaʻi ʻaki Hono Siasí ni.

Te tau lava fēfē nai ke totongi fakafoki ʻa hotau moʻua ki he Fakamoʻuí? Naʻá ne totongi ha moʻua naʻe ʻikai haʻisia ki ai ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei ha moʻua he ʻikai ʻaupito ke tau lava ʻo totongi. Pea koeʻuhí ko Ia, te tau moʻui ai ʻo taʻengata. Koeʻuhí ko ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá, ʻe lava ke fakamolemoleʻi ai ʻa ʻetau ngaahi angahalá, pea tau lava ke aʻusia ai ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá: ko e moʻui taʻengatá.9

ʻOku ʻi ai nai ha totongi ki he faʻahinga meʻaʻofa peheé? Te tau lava nai ʻo fai ha totongi huhuʻi ki ha faʻahinga meʻaʻofa pehē? Naʻe akoʻi mai ʻe ha palōfita he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ko e Tuʻi ko Penisimaní, ʻo pehē, “kapau te mou ʻoatu ʻa e fakafetaʻi mo e fakamālō kotoa pē ʻoku faʻa lava ke ʻi homou lotó . . . [pea] tauhi kiate ia ʻaki homou lotó kotoa, ka te mou kei hoko pē ko ha kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga.”10

ʻOku ʻi ai hatau ngaahi moʻua fakamāmani mo fakalangi. Tau fakapotopoto muʻa ʻi hono fakahoko kinautolú pea manatuʻi maʻu ai pē e folofola ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá kiate kitautolu, “ʻOua ʻe fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi māmani ʻa ia ʻoku kai ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasí: Kae fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi he langí, . . .”11 ʻOku tatau pē mo e efu ʻa e ngaahi koloa ʻo e māmaní, ʻi hono fakafehoanaki atu ki he ngaahi koloa ʻoku tatali mai ki he kau faivelengá ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo ʻetau Tamai Fakahēvaní. Ko ha toki tokotaha fakavalevale ia ʻoku fakamoleki hono ngaahi ʻahó ʻi he tulifua ki he ngaahi meʻa ʻe maumau mo mole atú. Ka ko ha tokotaha fakapotopoto moʻoni ia ʻoku fakamoleki hono ngaahi ʻahó ʻi he tulifua ki he moʻui taʻengatá.

ʻIloʻi moʻoni ʻi ho lotó ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Mou feʻofoʻofani, he te Ne ofi atu kiate kimoutolu ʻi hoʻomou ofi ange kiate Iá. ʻOua naʻa tuku ke ongosia homou lotó ka mou fiefia. Kuo toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻo fakafou mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ʻikai ke tāpuni mai ʻa e langí. Hangē ko ia he kuonga muʻá, ʻoku tau kei maʻu ha tangata ʻoku kei fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻOku ʻeveʻeva he māmaní ʻi hotau kuongá ni ha palōfita ʻa ia ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Luke 12:13–15.

2. Conference Report, April, 1938, p. 103.

3. ʻI he Conference Report, October 1921, 3.

4. Pay Thy Debt, and Live . . . , Brigham Young University Speeches of the Year (28 Feb. 1962), 10.

5. The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams (1996), 315.

6. “Ki he Kau Talavoú mo e Kakai Tangatá,” Liahona, Sānuali 1999, 65–66.

7. Vakai, Malakai 3:10.

8. Vakai, Sēnesi 41:47–57.

9. Vakai, T&F 14:7.

10. Mōsaia 2:20–21.

11. Mātiu 6:19–20.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy