The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Manatuʻi ʻa e Lahi ʻo e ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí

Manatuʻi ʻa e Lahi ʻo e ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí

ʻELETĀ NEAL A. MAXWELL
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ʻi heʻetau moʻuí ha ngaahi manatu kehekehe. Pea te nau lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau “manatuʻi ʻa e [lahi] ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí.

ʻELETĀ NEAL A. MAXWELLSiʻi ngaahi tokoua, tuku muʻa ke u toe fakamanatu fakalelei mo fakahoungaʻi e ngaahi meʻa ne hoko ʻi heʻeku moʻuí. ʻOfa pē ʻe fakahoko ia ʻi ha founga fakafiemālie, mo faingofua ʻaki hano fakamatalaʻi atu ha ngaahi meʻa siʻi ʻoku ou manatu ki ai, ʻa ia ko ha fanga kiʻi lēsoni pē ʻo e moʻuí —ʻo ʻikai ko ha fuʻu meʻa fakaofo fēfē. ʻOku ʻi ai foki hano ngaahi kupuʻi lea nounou, ʻa ia kuo fakamoʻoniʻi ʻene tolongá. Ko e meʻa ʻoku tokanga taha ki ai ʻa e ngaahi manatu ko ʻení ko e anga ko ia hono fakatukupaaʻi au ʻe ha ʻEiki ʻaloʻofa ke u tupulaki (vakai, Molonai 10:3).

Kapau ʻe lava ke “fakatatau” ha taha pē ʻo e ngaahi manatu ko ʻení kiate kimoutolu (vakai, 1 Nīfai 19:23), mahalo naʻa hoko ia ko ha meʻa ke aleaʻi ʻa mui ange ʻe koe tamai pea mo ho fohá.

1. Tau foki angé ki he taʻu ʻe 60 kuo hilí. ʻOku ʻasi ʻi he miniti ʻa e Uooti Uanitamea ʻo e Siteiki Kalānité ʻi he ʻaho 4 ʻo Sune 1944, naʻe fakahoko ʻa e sākalamēnití ʻe au mo hoku ongo kaungāmeʻa ko Uooti Siakisoni mo ʻAfa Hiki, ki ha kāingalotu ʻe toko 141. Hili iá ne u mavahe leva ki he taú. ʻI Mē ʻo e 1945, ne u toe tāpuakiʻi ai ʻa e sākalamenití—ki ha mēmipa pē ʻe toko taha, ʻa ia ko au pē, pea naʻe fai ia ʻi ha foʻi luo ne keli ke malu ai e kau sōtiá ʻi ʻOkinaua!

Naʻá ku fai he taimi pē ko iá e meʻa ne u ako ʻi heʻeku kei talavoú, ʻa ia ko ha meʻa naʻe ʻikai ke u fuʻu saiʻia ʻi hono fakahoko he taimi ko iá ʻo kau ai ʻa e ʻikai ke u inu kofi ʻi he taimi ne maʻungataʻa ai e vaí pea mo e taimi ne mei lelei ange e kofí ia ʻi hono inu e vai ne fuʻu nanamu mālohi ai e faitoʻó.

ʻE kau talavou, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ki he meʻa ʻe hoko ʻi homou kahaʻú, ka ko ʻeku faleʻí pē ke mou mateuteu lelei ki he fakatamaki ʻo e moʻuí ʻoku hanganaki maí pea mou piki maʻu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní!

2. Naʻa mau hivaʻi ʻi he taimi naʻá ku Palaimeli aí ʻa e “Pehē kiʻi Vaitafé, “Foaki”(Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 116) — ʻa ia ko ha kiʻi hiva mālie mo fakalotolahi moʻoni, ka naʻe ʻikai ke lahi ai ha tokāteline ia. Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻoku hivaʻi ʻe he fānaú ia he ʻahó ni, ha hiva ʻoku toe fakalaumālie ange hono tefitó, hangē ko e “ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40–41).

3. ʻI he taimi ko iá, ʻi he moʻui fakafāmilí, fakaekaungāʻapí, fakauōtí mo e fakaakó, naʻa mau masiva kotoa ka naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ia. Naʻa mau ʻoange ha faingamālie ki he taha kotoa ke ne tupulaki, ke fai ha fehālaaki laulaunoa peá ne toki fakatomalaʻi, pea mo kamata ke ne fakatupulaki ha ngaahi ivi fakalaumālie. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ha ngaahi mātuʻa loto vēkeveke ʻe niʻihi ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻenau hohaʻa pe vilitaki ke fakalakalaka maʻu pē ʻenau fānaú, ʻo nau fai ha meʻa ʻe ala uesia ai ʻenau fānaú.

4. ʻE hoku ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻo tatau pē ki he talavou mo e matuʻotuʻa, fakafetaʻi muʻa ko e ʻi ai ha kakai ʻofa lahi ʻi hoʻo moʻuí ʻoku nau fakatonutonu koe mo fakamanatu atu ho ngaahi tuʻunga ʻulungāangá mo e ngaahi meʻa te ke malavá, neongo hoʻo taʻe loto ke toe fakamanatuʻi atú.

ʻI ha ngaahi taʻu lahi he kuohilí, naʻe lea mai ai haku kaungāmeʻa mamae ka kuo ʻosi mālōlō, ʻi he taimi ne u leaʻaki ai ha meʻa ne ngali fakaoli ka naʻe ngalivale, “Naʻe lelei ange ke ʻoua te ke lea ʻaki e meʻa ko iá.” Naʻe fai mai ʻi he ʻofa ʻene kiʻi valoki nounoú, ʻo fakahaaʻi ai e founga ʻe lava ke fai ai e fakatonutonú ʻi ha founga ʻofa.

5. ʻOku fakangalongataʻa moʻoni e taimi ʻoku tā ai ha ngaahi sīpinga lelei ʻe he niʻihi ʻoku tau ʻofa aí. Naʻe fāʻeleʻi mai hoku tuofefine siʻisiʻi ko Loisí ʻoku kui, pea ʻikai ngata heʻene lava ʻo fefaʻuhi pē mo hono faingataʻaʻiá, ka naʻe toe ngāue lelei foki ko ha faiako ʻi ha ʻapiako ʻa e puleʻangá he taʻu ʻe 33. Naʻá ne maʻu ʻa e laumālie tatau pē mo ia naʻe maʻu ʻe he kau paioniá, ʻa ia ko ha ʻulungāanga naʻá ne ueʻi e kau paioniá ke toʻo fakalongolongo hake ʻenau ngaahi salioté ʻo hoko atu ʻenau fononga ki he hihifó, pea ko ha ʻulungāanga ia ʻoku tau fie maʻu hono kotoa. Ko ia kapau ʻokú ke fepaki mo ha ngaahi ʻahiʻahi, tali lelei e ngaahi ʻahiʻahi fakamamahi pe ngaahi meʻa faingataʻa ʻokú ke aʻusiá, pea ʻoua naʻá ke loto mamahi ai.

6.Hili ʻeku foki atu ki ʻapi mei he Tau Lahi ʻa Māmani Hono Uá, ne “ʻi ai ha ngaahi palōmesi ke u fai pau ki ai” (Robert Frost, “Stopping by Woods on a Snowy Evening,” ʻi he The Poetry of Robert Frost, ed. Edward Connery Latherm [1969], 225)—ʻa ia ko e ʻalu he “taimi pē ko iá” ʻo ngāue fakafaifekau. Ne u fiu au he tatali ʻo fakaongoongo ki he pīsopé. Pea ʻi haʻaku feinga ʻe taha ke “fakatonutonu ʻa e ʻaʻaké,” ko ia ne u ʻalu ai ki he ʻapi ʻo e pīsopé ʻo talaange kuó u ʻosi tānaki ha paʻanga pea ʻoku ou loto ke fai mo “fakahoko leva ʻe ngāue ko ʻení.” Naʻe kiʻi fakalongolongo e pīsope leleí ni peá ne talamai naʻá ne palani pē ke ne ʻeke mai pe te u fie ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Naʻá ku toki ʻilo mei he kalake pule mateaki ʻo e uōtí he taimi ko iá, naʻe ongoʻi ʻe he pīsopé ne u fie maʻu ha kiʻi taimi lahi ange ke u nofo ai mo hoku fāmilí he kuo fuoloa fau ʻeku mamaʻo mei ʻapí. ʻI heʻeku fanongo ki aí, ne u valokiʻi pē au ʻi heʻeku loto fakamāú (Vakai, Bruce C. Hafen, A Disciple’s Life: The Biography of Neal A. Maxwell [2002], 129–30).

ʻOku ʻikai fai ha ofo ia ʻi he vakai fakapotopoto e tamai ʻa ʻEletā Henelī B. ʻAealingí ki he tuʻunga haohaoa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, kae meʻapangó pē he ʻoku ʻikai pehē hono kāingalotú!

7. Ko ha manatu ʻeni ʻe ʻaonga ki he ngaahi tamai kei talavoú: ʻI heʻeku kei hoko ko ha tamai kei talavoú, ne u toki maʻu ha telefoni ʻo fakahā mai ai kuo mālōlō haku kaumeʻa ʻi ha fakatuʻutāmaki. Naʻá ku tangutu pē ʻi he loki talanoá kae tafe noa pē hoku loʻimatá ʻi hoku kouʻahé. Naʻe fakatokangaʻi ʻe hoku kiʻi foha siʻisiʻi ko ia ko Koulí ʻa ʻeku tangí ʻi heʻene takai hake he loto falé. Ne u toki ʻilo ki mui ange naʻá ne fakakaukau ia ko e tupu mei haʻane fai ha meʻa fakamamahi kiate au. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻe ia e telefoni naʻe fai maí. ʻE ngaahi tokoua, ʻoku tau faʻa taʻetokaʻi ʻa e loto fakamātoato ʻetau fānaú ke fakafiemālieʻi kitautolú.

8. Naʻe siʻisiʻi ʻaupito ke u faʻa lava ke tokoniʻi ʻeku fānaú ʻi heʻenau lēsoni fiká mo e saienisí, he naʻe ʻikai haʻaku taukei fakafika. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe kole mai ai homa ʻofefine ko Nenisií, ʻa ia ne ako he ako māʻolungá, ke u fai ange “ha kiʻi tokoni” fekauʻaki mo ha hopo ʻi he “vā ʻo Feletisā mo Peki” ʻi he Fakamaauʻanga Māʻolunga taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ku fuʻu fiefia ke tokoni hili ia ha ngaahi taimi lahi naʻe ʻikai ke u lava ke fai ai ha tokoní. Faifai angé pea maʻu haku faingamālie! Ne u fakamatalaʻi ange leva e meʻa ne u ʻilo fekauʻaki mo e “hopo ʻi he vā ʻo Feletisā mo Pekí.” Faifai pea foʻi hoku ʻofefiné ʻo ne pehē mai, “ʻE Tangataʻeiki, naʻá ku fie maʻu pē ha kiʻi tokoni “siʻisiʻi!” Naʻá ku feinga pē au ke fakahoko ʻeku ngaahi fiemaʻú kae ʻikai ʻoange ki ai “e kiʻi tokoni” ia naʻá ne fie maʻú.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku tau hū ki ha ʻEiki ʻokú ne akoʻi kitautolu ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ko ia ʻoua muʻa naʻa ʻai ke fuʻu taulōfuʻu e fakamatala ʻoku tau faí ʻi he taimi ʻoku tau akoʻi ai ʻa e ongoongoleleí ki heʻetau fānaú.

9. Naʻá ku mamata ʻi ha ngaahi taʻu ki mui angé ki ha niʻihi ne mavahe mei he Siasí ka naʻe ʻikai ke nau lava ʻo tukunoaʻi ia. Naʻa nau faʻa ngāueʻaki e ngaahi meʻa ne nau tālaʻa aí ke fakatonuhiaʻiʻaki ʻenau fai halá (vakai, Neal A. Maxwell, All These Things Shall Give Thee Experience [1979], p. 110). Te mou mamata ki ha ngaahi meʻa pehē. Kae ʻoua naʻa mou ʻamanaki atu ʻe fuʻu ʻaonga e ngaahi tali ʻa e māmaní ki he ngaahi palopalema ʻo e māmaní. Ko e ngaahi tali ko ʻení ʻoku tatau ia mo e meʻa ne tohi ʻe C. S. Luisi ʻo ne pehē, ʻoku hangē ia ko hano feingaʻi ke veteki ha palopalema ʻi ha founga ʻoku matuʻaki taʻeʻaonga (vakai, The Screwtape Letters [1959], 117–18). Ko e ongoongoleleí pē ʻoku pau ʻa hono mahuʻingá pea he ʻikai toe ʻaonga ha meʻa ia ʻoku ʻomi ke fetongi ʻaki).

10. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻa mau fononga fakataha ai mo ʻEletā mo Sisitā Lāsolo M. Nalesoni, pea mau mavahe mei he hōtele naʻa mau nofo ai ʻi Pomupei, ʻi ʻInitiá, ke heka ʻi ha vakapuna ki Kalasi ʻi Pākisitaní, pea toki hoko atu ai ki ʻIsilamapāti. ʻI he taimi naʻa mau aʻu atu ai ki he malaʻe vakapuna femoʻuekina moʻoni ko ʻení, kuo kaniseli mai e vakapuná ia. Ne mei ʻosi ʻeku kātakí, peá u pehē ki he tangata he kānita ʻo e malaʻe vakapuná, “Ko e hā e meʻa ʻokú ke fakakaukau te mau faí, te mau loto-foʻi pē nai ʻo toe foki ki he hōtelé?” Naʻá ne lea loto vēkeveke mai, “Tangataʻeiki, ʻoku ʻikai ʻaupito ke ke toe foki koe ki he hōtelé.” Naʻa mau fekumi holo he malaʻe vakapuná ʻo fakaʻekeʻeke he ngaahi kautaha vaka kehe ʻo maʻu ha vakapuna ʻo mau maʻu atu ʻemau fakataha ʻi ʻIsilamapātí pea mau lava ʻo kiʻi mohe ai ʻi ha pō ʻe taha. ʻI he taimi lahi ʻoku pehē ʻa e moʻuí: ʻoku faʻa tuku ke tau “[tutui] atu” ʻo kātekina ha ngaahi ʻamanaki-tō-noa— pea ʻikai toe fie “foki ki he hōtelé!” He ka ʻikai ʻe hanga ʻe he “foʻi vavé” ʻo uesia e ngaahi tuʻunga kotoa pē ʻo e moʻuí. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻosi ʻafioʻi pē ʻe he ʻEikí ia ʻa e “ngaahi maile kuo pau ke tau fononga ai ka tau toki mālōloó!” (“Stopping by Woods on a Snowy Evening”).

11. ʻI he 1956, hili ha ngaahi taʻu lahi ʻeku nofo ʻi Uāsingatoni, D. C., pea ʻikai ke u tali ha ngaahi faingamālie lelei ke u ngāue ai, ne u foki ki ʻapi ʻo feʻunga ia mo hono tuʻuaki mai ʻe he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ha ngāue. Naʻe talamai ʻe hoku uaifí ʻoku totonu ke u tali e ngāue ko iá. Naʻá ne talamai, “ʻOku ou ongoʻi kapau te ke ʻalu ki ai, mahalo te ke lava ke tokoni ai ki he fānau akó.” Ne u tali loto taʻefieauna ange, “Ko ʻeku ngāue pē ʻe faí ko hono taipeʻi e ngaahi ongoongó, kae ʻikai ngāue mo e fānau akó.” Naʻe kau he ngaahi faingamālie ki mui aí ʻa ʻeku hoko ko ha pīsope ʻi he uooti ʻo e fānau akó, pule he fānau akó, mo faiako ki ha fānau ako ʻe laungeau ʻi he saienisi ʻo e politikalé. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ko e tuʻungá naʻe mahuʻingá, ka ko e fakalakalaká mo e maʻu e ngaahi faingamālie ke fai ha tokoní. ʻOku faʻa ueʻi fakalaumālie hotau ngaahi uaifí— ka ʻoku faʻa ngali hala ia kiate kitautolu —ʻa ia ko ha meʻa moʻoni ʻe kau talavou, mahalo naʻa toʻa feʻunga hoʻomou ngaahi tamaí ke fakamatalaʻi atu kiate koe.

12. ʻOku mālie foki mo e founga ʻoku tau faʻa hanga ai ʻo fakatupu ha ngaahi ʻamanaki ʻi he loto ʻo hotau makapuná, neongo ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻetau fai iá. ʻI he ngaahi taʻu lahi he kuohilí, fakafuofua ki he taʻu nima homa mokopuna tangata ko Lopí, naʻá ma aʻu atu ai ke ʻaʻahi ki hono fāmilí ʻi ʻOleimi. Naʻá ne māʻumohe ʻi ha loki ʻi ʻolunga pea naʻe ui hake ʻene faʻeé, “ʻE Lopi ko hoʻo Kuitangata ʻeni ko Nilá!” Naʻa mau fanongo ki ha kiʻi leʻo ongosia ne ui hifo he sitepú, ne pehē mai: “Te u ʻalu atu nai mo ʻeku folofolá?”

Ko e moʻoni naʻá ne fuʻu kei siʻi ke lau ia, ka naʻá ne toʻo holo kinautolu, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoko ʻe ha tokolahi he ʻahó ni ʻi he Siasí ʻi he founga foʻou ko iá!

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ʻi heʻetau moʻuí ha ngaahi manatu kehekehe. Pea te nau lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau “manatuʻi ʻa e [lahi] ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí” (Molonai 10:3.) Kuo hoko moʻoni ia kiate au!

Ngaahi tokoua, ʻi hoʻomou fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku mou foaki ai kiate Ia ʻa e meʻa pē ko ia ʻe taha te mou malava ke foaki kiate Iá, ʻa ia ʻoku ʻamoutolu ke foakí. ʻOua naʻa mou tali fuoloa ke toki foaki ai homou lotó ki he ʻOtuá! ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke tatali ke toki fakamoʻoniʻi atu he ʻoku ʻi ai pē ha founga ia ʻa e ʻEikí ke ne fakahaaʻi atu ʻaki.

Ngaahi tokoua, ʻoku ou fakamoʻoni atu kuo fuoloa fau hono ʻafioʻi fakatāutaha koe ʻe he ʻOtuá (vakai, T&F 93:23). Kuo fuoloa fau ʻEne ʻofeina koé. ʻOkú Ne ʻafioʻi e hingoa kotoa pē ʻo e ngaahi fetuʻú (vakai, Saame 147:4; ʻIsaia 40:26). ʻOkú Ne ʻafioʻi ho hingoá mo hoʻo ngaahi mamahí mo hoʻo fiefiá kotoa! Tuku muʻa ke u talaatu ʻoku ʻikai moʻui ʻo tuputupuʻa ha fetuʻu, he ʻoku nau iku pē ʻo mate. Ka ʻoku nofo ho tafaʻakí he pooni ha niʻihi ʻoku moʻui taʻefaʻamate—neongo ʻoku ʻikai ke nau haohaoa, ka ʻoku nau “feinga ke hangē pē ko Sīsuú!” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy