The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Fakamālohia Ho Kāingá

Fakamālohia Ho Kāingá

ʻELETĀ MERVYN B. ARNOLD
ʻO e Kau Fitungofulú

Fakatauange ko e kōlomu kotoa pē pea mo kitautolu takitaha . . . te tau muimui ki he sīpinga ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí ke “ʻave . . . ʻa e tokotaha ʻoku vaivaí, . . . koeʻuhí ke ne hoko ʻo mālohi foki.”

ʻELETĀ MERVYN B. ARNOLDKo Housei Tīsusa Mākisí, ko e faʻahinga taki ia ʻoku mahino moʻoni kiate ia ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí: “Pea kapau ʻe mālohi ʻi he Laumālié ha tangata ʻiate kimoutolu, tuku ke ne ʻave mo ia ʻa e tokotaha ʻoku vaivaí, koeʻuhí ke langaʻi hake ia ʻi he angamalū kotoa pē, koeʻuhí ke ne hoko ʻo mālohi foki” (T&F 84:106).

ʻI he mēmipa ko ia ʻa Mākisi ʻi he kau palesitenisī fakakolo ʻi Footilesa ʻi Palāsilá, naʻa nau faʻufaʻu ai ha palani mo ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki ke toe fakamālohia mai ʻa kinautolu naʻe māmālohi ʻi hono koló. Naʻe kau he kau māmālohí ha talavou ko Fenanitō ʻAloisio. Ne u toki talanoa ki muí ni mo Fenanitō pea naʻá ne fakamatala mai e meʻa ne hokó:

“Naʻá ku kau ki ha feʻauhi fānifo ʻi he ngaahi pongipongi Sāpaté pea naʻe ʻikai ke u toe ʻalu au ki he lotú. ʻI ha pongipongi Sāpate ʻe taha, naʻe tukituki ange ai ʻa Mākisi ʻi hoku matapaá peá ne kole ange ki heʻeku faʻeé ʻa ia ne teʻeki kau ki he Siasí, pe ʻe lava ke ne talanoa mai kiate au. ʻI heʻene talaange ʻoku ou kei mohé, naʻá ne kole ange ke ne fafangu au. Naʻá ne pehē mai, ‘ʻE Fenanitō, ʻokú ke tōmui ki he lotú!’ Naʻe ʻikai ke ne toe fanongo ki heʻeku ngaahi kumi ʻuhingá ka ne ʻave au ki he lotú.

“Naʻe hoko e meʻa tatau pē he Sāpate hono hokó, ko ia ʻi he Sāpate hono tolú, ne u pehē leva ke u mavahe pongipongia ke ʻoua naʻá ma fetaulaki. ʻI heʻeku fakaava hake e matapā homau ʻaá, ko ia ʻeni ia ʻoku tangutu mai heʻene kaá ʻo fai ʻene lau folofola. ʻI heʻene sio mai kiate aú, naʻá ne pehē mai, ‘Sai! ʻOkú ke ʻā pongipongia. Te ta ō he ʻahó ni ʻo kumi ha toe talavou ʻe taha!’ Naʻá ku talaange ʻoku ou kei tauʻatāina pē ke fili, ka naʻá ne pehē mai, ‘Te ta toki talanoa ki ai ʻa mui ange.’

“Hili ha Sāpate ʻe valu, ne ʻikai pē lava ke u tuli ia, ko ia naʻá ku fakakaukau ke u mohe ʻi he ʻapi ʻo haku kaungāmeʻa. ʻI heʻeku ʻi he matātahí he pongipongi hono hokó, ne u sio atu ki ha tangata naʻe tui suti mo hēkesi pea naʻe lue fakahangatonu mai kiate au. ʻI heʻeku ʻiloʻi atu ko Mākisí, ne u lele au ki loto tahi. Fokifā pē kuó u ongoʻi ha nima ʻoku ala mai ki hoku umá. Ko Misa Mākisi ʻeni ia ʻi loto tahi pea kuo feʻunga hake e tahí mo hono fatafatá! Naʻá ne ala mai ki hoku nimá peá ne pehē mai, ‘ʻOkú ke tōmui! Ta ō.’ ʻI heʻeku fakakikihi atu ko ia ʻoku ʻikai haku vala ke tuí, naʻá ne tali mai, ‘Ko ho vala ē he kaá.’

“ʻI he ʻaho ko iá, ʻi heʻema hake mai mei tahí, naʻe ongo ʻaupito kiate au e ʻofa mo e tokanga moʻoni ʻa Misa Mākisí. Naʻe mahino moʻoni kiate ia e folofola ʻa e Fakamoʻuí,” “Te u kumi kiate ia naʻe molé, pea te u toe ʻomi ʻa ia naʻe fakaheeʻi atú, te u nonoʻo ʻa ia naʻe mafesí pea te u fakamālohi ʻa ia naʻe vaivaí’ (ʻIsikeli 34:16). Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ʻave au ʻe Misa Mākisi ki he lotú—ka naʻe fakapapauʻi ʻe he kōlomú te u kei mālohi ai pē. Naʻa nau palani ha ngaahi ʻekitivitī ne u ongoʻi ai naʻe fiemaʻua au, pea naʻe ʻomi haku uiuiʻi pea hoko ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú ko hoku ngaahi kaungāmeʻa.”

Hili hono toe fakamālohia mai ʻo Misa ʻAloisió, naʻá ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato pea kuó ne hoko ko ha pīsope, palesiteni fakasiteiki, palesiteni fakamisiona mo ha fakafofonga fakavahelahi. Kuo papitaiso foki mo ʻene faʻē uitoú, tuofāfine ʻe toko tolu pea mo ha niʻihi ʻokú ne tokoua ʻaki.

Kuo toe hoko pē ʻa Misa ʻAloisio ko ha pīsope, pea ʻi ha lea naʻá ne fai ʻo fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi hono uōtí, naʻá ne pehē ai:

“ʻE fakatefito ʻi heʻetau ngāue fakahaofí, ʻa ʻetau ngāue ʻi he ngaahi kōlomu ʻe tolu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku ʻi ai ha lisi ʻoku hā ai e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ʻoku hē atu. ʻOku vahevahe leva ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomú, kau ʻetivaisá mo e kau pīsopelikí ke nau ō maʻu pē ʻo ʻaʻahi kiate kinautolu. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻemau ʻaʻahi ki he kāingalotu māmālohí, ka ʻoku mau toe ʻaʻahi foki ki he kakai teʻeki Siasi ʻi he ngaahi fāmili māmālohí pe ngaahi fāmili ko hanau niʻihi pē ʻoku kau ki he Siasí.

“ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi ʻekitivitií ke kau ki ai ʻa e talavou kotoa pē. ʻOku mau fealeaʻaki kau ki he talavou takitaha ʻi heʻemau ngaahi fakataha fakakōlomu ʻa e kau palesitenisií pea ʻi he ngaahi fakataha fakamāhina ʻa e kōmiti ʻo e toʻu tupú mo e kau pīsopelikí. ʻI he taʻu 2003, naʻa mau lava ʻo fakahaofi mai ai ha kau taulaʻeiki ʻe toko nima, akonaki ʻe toko taha pea mo ha ongo tīkoni, ʻa ia ʻoku nau mālohi kotoa he taimí ni ʻi heʻenau ngaahi kōlomú. Kuo mau fakamālohia mai foki mo ha ngaahi fāmili pea kuo mau fiefia ʻi he tāpuaki ko ia ko e mamata ki ha hū ha taha teʻeki Siasi ʻi he matapā ʻo e papitaisó.”

ʻI heʻeku manatu atu ki he holi ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ni ke fakahoko honau ngaahi fatongia toputapú, ʻo fakafemoʻuekinaʻi ha konga lahi ʻo honau taimí ʻi he tokoni ki he kakaí kae ʻikai ko hono fai e ngaahi fatongia fakapulé, ʻoku ou manatu ai ki he folofola ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí:

“He naʻá ku fiekaia pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: naʻá ku fieinua pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: ko e muli au pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au: naʻá ku mahaki pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au: naʻá ku ʻi he fale fakapōpulá pea naʻa mou haʻu kiate au” (Mātiu 25:35–36).

ʻOku hā mahino mai ʻi he folofolá kotoa e tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻo Ne toe fononga he maile hono uá ke kumi ʻa ʻEne sipi heé. “Ko hai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku teau ʻene sipí, peá ka mole honau taha, ʻe ʻikai tuku ʻa e hivangofulu mā hivá ʻi he toafá kae ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo molé kae ʻoua ke ne ʻilo ia?” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 15:4). Naʻe ʻiloʻi ʻe he Tauhisipi Leleí ʻa e taimi naʻe mole ai ha taha ʻo ʻEne fanga sipí: “Pea ʻokú ne lau ʻa ʻene fanga sipí, pea ʻoku nau ʻiloʻi ia” (1 Nīfai 22:25), “pea ʻokú ne ui ʻa e sipi ʻaʻaná ʻi honau hingoá” (Sione 10:3). Naʻá ne ʻalu “ki he maomaonganoá,” ʻa ia kuo ʻi ai ha ngaahi taimi ne fakamatalaʻi ai ko e “feituʻu lahi hono ngaahi meʻa fakapuputuʻu pe fihituʻú,” (Merriam-Websterʻs Collegiate Dictionary, 11th ed. [2003], “Wilderness,” 1423), peá Ne fekumi ai ki he sipi naʻe molé.

ʻOku ʻikai fakahā mai ʻa e fuoloa ia ʻo e taimi naʻe kumi ai ʻe he Tauhisipi Leleí ʻa e sipi heé pe naʻe kau mai koā ha niʻihi ki he kumí, ka ko e meʻa ʻoku tau ʻiloʻí, naʻa nau “ʻiloʻi hono leʻó” (Sione 10:4) pea naʻá Ne ʻofa ʻiate kinautolu. ʻOku tau ʻiloʻi foki naʻe ʻikai ke Ne foʻi ka naʻá ne “ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo molé, kae ʻoua ke ne ʻilo ia” pea ʻi Heʻene foki maí, kuó ne fuofua mai ʻa e sipi molé ʻi Hono umá. Peá Ne pehē leva, “tau fiefia mo au, he kuó u ʻilo ʻa ʻeku sipi ʻa ia naʻe molé. ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe pehē foki ʻa e fiefia ʻi he langí ʻo lahi ʻi he fakatomala ʻa e angahala ʻe toko tahá” (Luke 15:6–7).

ʻOku tau lau he ʻIsikeli vahe 34 ki he fakatokanga ʻa e palōfitá:

“Pea naʻe hoko mai ʻa e folofola ʻa [e ʻEikí] kiate au ʻo pehē, . . .

“. . . Malaʻia ki he kau tauhi ʻo ʻIsileli ʻoku nau fafanga pē ʻa kinautolú! ʻIkai ʻoku totonu ke fafanga ʻe he tauhí ʻa ʻene fanga sipí?. . .

“Naʻe ʻalu hē pē ʻa ʻeku fanga sipí ʻi he ngaahi moʻunga kotoa pē, pea ʻi he ngaahi potu māʻolunga kotoa pē: ʻio naʻe fakaheeʻi ʻeku fanga sipí ki he funga ʻo māmaní kotoa pē, pea naʻe ʻikai hakule pe kumi ki ai ha taha . . .

“ʻOku pehē ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, ko aú ʻoku ou moʻui, pea ko e moʻoni, koeʻuhi kuo hoko ʻa ʻeku fanga sipí ko e fakamālohia, pea kuo hoko ia ko e meʻakai ki he fanga manu kotoa pē ʻo e vaó, koeʻuhí naʻe ʻikai ha tauhi pea naʻe ʻikai kumi ʻe heʻeku kau tauhí ki heʻeku fanga sipí . . .

“. . . Te u ʻeke ʻa ʻeku fanga sipí mei honau nimá” (v. 1–2, 6, 8, 10; toki fakamamafaʻi).

Kuo fie maʻu maʻu pē ʻe he ʻEikí ia ha fakamatala fekauʻaki mo ʻEne fanga sipí meiate kinautolu kuó Ne foaki ki ai ʻa Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, kau ai ʻa e ngaahi tamaí, kau taki ʻo e ngaahi kōlomú pea mo e kau mēmipa ʻo e kōlomú. ʻE ngaahi tokoua, kuo pau ke tau fekumi ke ʻiloʻi ʻa ʻetau fanga sipí pea kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke hoko ʻetau fanga sipí ko ha “meʻakai ki he fanga manu kotoa pē ʻo e vaó.”

ʻI he vahe 20 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku akoʻi mai ai ʻe he Fakamoʻuí ha konga lahi ʻo hotau ngaahi fatongiá ʻi heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi foʻi lea ngāue ko ʻení ʻo fakamamafaʻi mai ʻEne ongo vivilí: “tokangaʻi,” “[takimuʻa],” “fakamatalaʻi,” “ʻaʻahi ki he fale ʻo e kāingalotu takitaha,” “lotu,” “[fakamālohia],” “fakatokanga,” “[fekauʻi atu],” “akonaki,” “naʻinaʻi,” “papitaiso,” pea “fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke haʻu kia Kalaisi” (v. 42, 44, 46–47, 53, 59, 81–82; toe fakamamafaʻi).

Naʻá ku ongoʻi foki e leʻo vilitaki ʻa Palesiteni Hingikelií, ʻi heʻene pehē ko ia, “Tau tukupā muʻa, ʻa e tokotaha kotoa, ʻiate kitautolu pē ke tau tuʻu ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie foʻou ko ʻení, ko ha ongoʻi makehe ʻo e fatongiá, ko ha toe fuesia foʻou ʻo hotau ngafá ke tokoni ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻene ngāue nāunauʻia ʻo hono fakahoko ʻo e moʻui taʻematé mo e moʻui taʻengata ʻa Hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine ʻi he funga māmaní” (Kumi ʻa e Fanga Lamí, Fafanga ʻa e Fanga Sipí,” Liahona, Siulai 1999, 118).

ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e sīpinga ʻa e tauhisipi lelei naʻe ʻikai ke foʻi kae ʻoua kuó ne fakafoki lelei mai ki ʻapi ʻa ʻene sipi naʻe molé, pea pehē ki he ngaahi tā sīpinga ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni lolotonga ʻene kei pīsopé, ʻo ne tuku ʻene fanga sipí ke tokangaʻi ʻe he ʻetivaisá ka ne ʻalu ki he Tauʻanga Meʻalele ʻi he hala Uesi Temipalé ke fakahaofi mai ʻa Lisiate mei ha fuʻu luo fakalolo meʻalelé (vakai, “The Aaronic Priesthood Pathway,” Ensign Nov. 1984, .41); pehē kia Misa Mākisi, ʻa ia naʻá ne fakahaofi mai ʻa Fenanitō mei he tahí; pea pehē ki he ʻetivaisa ʻo ha kōlomu pea mo e kau mēmipa kehekehe ʻo ha kōlomu ʻoku mau maheni lelei, kuo nau tukituki ʻi he matapā sioʻata ʻo e loki mohe ʻo Sikotí he pongipongi Sāpate kotoa pē ʻo feʻunga mo ha māhina ʻe ono, ke fakafeohi mo ʻofeina ia, ʻo aʻu ki he taimi ne toe foki mai ai ʻa Sikoti ki he tākanga sipí; pea pehē ki ha ngaahi tā sīpinga ʻa ha tokolahi ʻo kimoutolu kuo ngāue ʻo liunga ua kae ʻoua kuo mou maʻu mai ʻa ia naʻe molé. ʻE ʻi ai ha ola taʻengata hoʻomou ngaahi ngāué ʻi he moʻui ʻa e kau mēmipa ʻo hoʻomou kōlomú pea mo honau hakó ʻo laui toʻu tangata. Te nau fai ha ngaahi fakamoʻoni ki he talaʻofa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola: “Fafanga ʻa e fanga sipi ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻiate kimoutolú . . . pea ka hā mai aʻ e Tauhi lahí, ʻe maʻu ai ʻe kimoutolu ʻa e pale ʻo e nāunau ʻe ʻikai mae” (1 Pita 5:2, 4), “ke ʻomai ʻa e ngaahi laumālié kiate au, koeʻuhí ke mou mālōlō mo kinautolu ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí,” (T&F 15:6) pea “hono ʻikai lahi [hoʻomou] fiefiá” (T&F 18:16).

Fakatauange ko e kōlomu kotoa pē pea mo kitautolu takitaha ʻoku ngāue fakataha mo e ngaahi fakataha alēlea ʻa e Siasí, te tau muimui ki he sīpinga ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí ke “ʻave . . . ʻa e tokotaha ʻoku vaivaí, . . . koeʻuhí ke ne hoko ʻo mālohi foki” (T&F 84:106) ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilalo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá pea mo e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola, ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko e palōfita moʻoni ia ʻa e ʻOtuá, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e Huhuʻí mo e Tauhi Leleí pea ʻokú Ne moʻui. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy