The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Naʻá Ke Maʻu Nai ʻa e Pōpoaki Totonú?

Naʻá Ke Maʻu Nai ʻa e Pōpoaki Totonú?

PALESITENI JAMES E. FAUST
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku totonu ke tau fakafeʻungaʻi ʻetau moʻuí, koeʻuhí ka ai ha taimi te tau maʻu ai ha pōpoaki . . . ʻo fakahā mai ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau faí, te tau lava ʻo tali ia.

PALESITENI JAMES E. FAUSTSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine mo e ngaahi kaumeʻa, ʻoku ou talitali fiefia kimoutolu ʻi he laumālie ʻo e feohi mo e ʻofa. ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga fakaofo ʻo e fetuʻutaki fakaʻilekitulōniká. ʻOku lahi fau ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku feʻaveʻaki ʻi he ʻi-meilí, fēkisí, telefoni selulaá, mo e ngaahi founga kehé. Ko hono moʻoní, ʻoku fuʻu lahi ʻaupito ʻa e ngaahi pōpoakí. ʻOku fuʻu lahi fau ia, pea ʻe faingofua ai ha ʻikai ke te maʻu ha pōpoaki mahuʻinga, pea ʻe ala hoko ha ngaahi fakatuʻutamaki faingataʻa ʻi ha ʻikai ke te maʻu ha ngaahi pōpoakí.

Hangē ko ʻení, kuo hoko ha puputuʻu lahi pea lahi mo e mole ʻa e moʻuí ʻi he ʻikai maʻu ha ngaahi pōpoaki mei he kau ʻeikitaú mo e kau sōtia ʻi he laine ʻo e taú. Naʻe tuʻutuʻuni ki he konga kau sōtia ʻalu lalo fika 308 ʻi he Tau Lahi ʻa Māmani Hono I, ke nau laka atu ki he laine ʻo e taú ʻo feinga ke kapa mo puke ʻa e Vao ʻAkau ʻAlakoní ʻi Falanisē. Naʻe fakaʻau ke lahi ʻaupito ʻa e taú, ko ia naʻe holomui ai ʻa e ngaahi konga kau tokoni ʻi he toʻomataʻu mo e toʻohema ʻo e patālioné, pea naʻe ʻākilotoa ai ʻa e patālioné ʻe he filí. Naʻe tupu ai hono ui kinautolu ko e Patālione ne Molé, tuʻunga ʻi he ʻikai lava ʻa e hetikuotá ke fetuʻutaki mo kinautolú.

Naʻe fetuʻutaki ʻa e patālioné mo e hetikuotá ʻi ha ngaahi pōpoaki naʻe ʻomi ʻe ha ngaahi foʻi lupe mei he feituʻu naʻe ʻi ai ʻa e konga kau fononga laló. Ka ʻi he tuku ange mai ʻa e ngaahi foʻi lupé ke nau puná, ne fanaʻi hifo kinautolu ia ʻe he filí. Ko ia ʻi he ʻikai ʻi ai ha fetuʻutaki mo kinautolú, naʻe toe hanga pē ʻe he ngaahi meʻafana fonua ʻa e Konga Kau Fononga Lalo ne Molé ʻo fana pē ʻa kinautolu, ʻi he ʻikai ko ia te nau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku nau ʻi aí, pea naʻe lahi ʻaupito ai ʻa e maté mo e kafó. Naʻe ʻosi ʻa e meʻakaí, mo e vaí, ka naʻa nau tuʻu pē ʻo maluʻi ʻa e feituʻu naʻa nau ʻi aí, pea naʻe ʻikai te nau tukulolo neongo ʻa e lahi ʻo e maté. Naʻe faifai pea ʻi ai ha foʻi lupe ʻe taha ʻa ia naʻe ui ko Seilami, neongo naʻe fanaʻi ia, ka ne feinga pē ʻo aʻu ki he hetikuotá ʻo ʻave ʻa e pōpoakí ʻo ʻiloʻi ai ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e konga kaú. Naʻe fakahaofi ʻa kinautolu naʻe toe ʻi he patālioné, tuʻunga ʻi he aʻu ʻa e pōpoaki mahuʻinga ko ia ʻe tahá.1

ʻOku hoko ha ngaahi faingataʻa lahi he taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha ngaahi pōpoaki mahuʻingá, kae tautautefito ki he ngaahi pōpoaki mei he ʻOtuá. Kuo fai mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi pōpoaki ʻi ha founga kehekehe ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. Naʻe lolotonga tauhi ʻe Mōsese ʻa e fanga sipi ʻene tamai ʻi he fonó, peá ne aʻu mai ai ki ha “ulo ʻo e afi ʻi he lotolotonga ʻo e ʻulu ʻakaú.”2 Naʻá ne fie ʻilo ki he ʻuhinga ʻoku ʻikai vela ai ʻa e ʻulu ʻakaú.3 Pea ʻi he afe ʻa Mōsese ke sio ki aí, “Pea folofola ʻa e ʻOtuá kiate ia mei he lotolotonga ʻo e ʻulu ʻakaú, ʻo pehē, Mōsese, Mōsese. Pea pehē ʻe ia, Ko au ʻeni.”4 Pea folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate ia, “Toʻo ho topuvaʻé mei ho vaʻé, he ko e potu ʻokú ke tuʻu aí ko e kelekele tapu.”5 Naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke ne fefolofolai mo Mōsese mei ha ʻulu ʻakau vela. Naʻá Ne fakahā kia Mōsese, ʻoku ai Haʻane ngāue ke ne fai, kae tautautefito ki hono ʻomi ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipite ki he “fonua ʻoku fonu ʻi he huʻa huhú mo e honí.”6

Naʻe fai mai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha ʻulu ʻakau naʻe vela kae ʻikai keina ʻe he afí. Naʻe hoko ha meʻa kehe ia ki he palōfita ko ʻIlaisiaá. Naʻá ne tatali kae “hāʻele atu ʻa [e ʻEikí], pea naʻe mafahifahi ʻa e moʻungá ʻi he matangi mālohi, peá ne fakamomomomoiki ʻa e ngaahi maká ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí]; ka naʻe ʻikai ʻi he matangí ʻa [e ʻEikí]; pea hili ʻa e matangí naʻe mofuike; ka naʻe ʻikai ʻi he mofuiké ʻa [e ʻEikí]: Pea hili ʻa e mofuiké ko e afi; ka naʻe ʻikai ʻi he afí ʻa [e ʻEikí]; pea hili ʻa e afí naʻe ai ʻa e kihiʻi leʻo mālie.”7

ʻOku faʻa fakahā mai ʻa e ngaahi pōpoakí ʻi he “kihiʻi leʻo siʻi,” ʻa ia ʻoku folofola mai kiate kitautolu kotoa ʻi he ngaahi folofolá, kau palōfita ʻo e onopōní, mo e fakahā fakafoʻituituí.

ʻOku ʻikai te tau fie fanongo he taimi ʻe niʻihi ki he ngaahi pōpoaki mei he ʻOtuá. Hangē ko ʻení, naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo ui ʻa Siona ke ʻalu ki Ninive ʻo malanga ʻaki ai ʻa e fakatomalá. Ka naʻe ʻikai tokanga ʻa Siona ia ki he pōpoakí, pea hola ia ki Siopa, peá ne heka vaka ai ʻo folau ki Tāsisi ke hola mei he ʻEikí. Neongo iá, naʻe fekau atu ʻe he ʻEikí ha fuʻu matangi lahi ke tō ki he feituʻu tahi ko iá. Naʻe manavahē ʻa e kau kauvaká, pea naʻa nau lī ʻa Siona ki tahi ʻi heʻenau feinga ke fakahōifua ki he ʻEikí. Naʻe hanga ʻe ha fuʻu ika lahi ʻo folo ʻa Siona, pea naʻá ne nofo ʻi he kete ʻo e fuʻu iká ʻi ha ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu. Naʻe lotu ʻa Siona ke maʻu ha fakamolemole mo ha fakamoʻui, pea naʻe puʻaki ia ʻe he fuʻu iká ki he fonua mōmoa. Ko ia ʻi he folofola mai ʻa e ʻEiki ko hono tuʻo ua kia Sioná, naʻá ne talangofua pea ʻalu atu ki he kakai ʻo Ninivé ʻo malangaʻaki ʻa e fakatomalá kiate kinautolu.8

ʻOku ʻi ai hatau niʻihi te nau fiemaʻu ha meʻa fakaofo hangē ko ha ʻulu ʻakau vela ke fakaʻaaki honau lotó. ʻOku toki mahino lelei e mahuʻinga e natula ʻo ha meʻa ʻi haʻatau aʻusia ha meʻa pehē—hangē ko ha taha, pe ko ha meʻa, pe ha meʻa ʻoku hoko—ʻOku tau lau ʻeni ko e fakahinohino fakalaumālié. Ko ha meʻa-foaki makehe haʻate lava ʻo sio ʻi he fakahinohino fakalaumālié, ki he ngaahi meʻa maheni ʻo e moʻuí mo honau ʻuhinga makehé. ʻOku ʻikai lava ha kakai tokolahi ʻo ʻiloʻi e fakahinohino fakalaumālié tupu mei he “fuʻu mālohi lahi [ʻo e ʻOtuá], he . . . ʻoku [hā ngali] siʻisiʻi [ia ki] he anga ʻo e fakakaukau ʻa e tangatá”9 pe koeʻuhí ko e “fakaʻau ʻo siʻi hifo ʻenau ofo ʻi ha fakaʻilonga pe ha meʻa fakaofo mei he langí.”10

Naʻá ku ʻiloʻi kei siʻi ʻoku lava ke hoko mai ki ha taha pē ʻo kitautolu ʻa e fakahinohino fakalaumālié. Naʻá ku kau ki ha kalasi faingataʻa ʻi heʻeku kei ako lotolotó, ʻa ia naʻe ʻikai mahino kiate au ha ngaahi meʻa lahi naʻe akoʻi ai. Naʻe fai mai ʻe he faiakó ha fehuʻi kiate au ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻe ʻikai mahino kiate au ʻa e fehuʻí, pe ko hono talí. Ka naʻe fakafokifā ha haʻu ki hoku ʻatamaí ha tali, peá u fakahā ia ki he faiakó. Ko e tali totonú ia, ka naʻe ʻikai te u ʻiloʻi pe ko hai naʻá ne fakahā mai ia kiate aú.

ʻE anga fēfē leva haʻatau ʻiloʻi ʻa e fakahinohino fakalaumālié ʻi hono fai maí? Naʻe pehē ʻe ʻĪnosi, “Pea ʻi he lolotonga ʻa ʻeku feinga pehē ʻi he laumālié, ʻiloange naʻe toe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki hoku lotó.”11 ʻOku ʻikai ko ha meʻa ke te ongoʻi pē ʻi hoto telingá ʻa e leʻo ʻo e laumālie ʻo e fakahaá, ka ʻoku fakamoʻoniʻi mai ia ki heʻetau fakakaukaú mo e ongo ʻi hotau lotó. Hangē ko e meʻa naʻe fakahā mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koé pea ʻe nofoʻia ʻi ho lotó.”12 Kuo pau ke tau fakatupulekina ʻetau ongongofua ki he leʻo fakalangi ko iá.

Ko ʻeku ʻuluaki letioó ko ha kiʻi letiō kilisitala. Naʻe faingataʻa ke te maʻu ai ha toe fakamafola letiō ʻe niʻihi. Naʻe pau leva ke u hanga ʻo toʻo ʻa e kofukofu ʻo e kiʻi uaea manifi ʻi he funga kilisitalá ke u ueʻi ai e huí ki he tuʻunga totonú, ʻa ia ko ha kiʻi luo pe kiʻi mā’olunga ʻi he kilisitalá ke maʻu ai ʻa e fakaʻilonga fakaletioó. Ne faʻa mole e fakaʻilonga fakaletioó pea ongo mai pē ha ʻuʻulu longoaʻa kapau ʻe kiʻi mavahe siʻi mei ai. Naʻe fuoloa haʻaku feinga tōtōivi, mo ʻiloʻi totonu pea anga hoku nimá ki hono kumí, pea ʻikai toe faingataʻa ʻeku kumi ʻa e tuʻunga totonu ʻe maʻu ai ʻa e fakamafola fakaletioó.

ʻOku pehē pē mo e fakahinohino fakalaumālié. Kuo pau ke tau feinga ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e fakahinohino fakalaumālie mei he ʻOtuá, pea taʻofi ʻa e ngaahi leʻo kehé. Kuo pau ke tau ngāue mālohi ke tau lava ʻo fetuʻutaki mo ia. ʻOku fiemaʻu ʻe hatau tokolahi ha taimi lahi ke tau lava ai ʻo fetuʻutaki ki ai. Naʻe fakahā mai ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻi hono taʻu 70 nai, pea ʻi he lolotonga ʻeku ʻuluaki hoko ko ha Taki Māʻolungá, ʻo ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku ou ngāue ai ʻo fakatatau ki he Laumālié mo e taimi ʻoku ʻikai te u ngāue ai ʻo fakatatau ki aí.” Ko ha meʻa-foaki fakalangi haʻate lava ʻo ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku tataki ai kita ʻe he Laumālié.

Ko e taimi ko ia ʻoku tau lau ai ʻo kau ki he founga fetuʻutaki fakaonopōní, ʻoku hoko ai ʻa e letiō kilisitalá ko e kamataʻanga ʻo ha founga fetuʻutaki foʻou. Ko ia ʻi heʻetau maʻu ha ngaahi meʻangāue fakatekinolosia fakalakalaka angé, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e telefoni selulaá ki ha konga lahi ʻo ʻetau fetuʻutaki ʻi hotau kuongá. Neongo iá, ʻoku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai lava ʻo maʻu ai ha fakaʻilonga fakaletiō ia ʻi he ngaahi telefoni selulaá. ʻOku faʻa hoko ia he taimi ʻoku ʻalu ai ʻa kinautolu ʻoku nau ngāueʻaki iá ki ha tānolo pe ha feituʻu moʻunga, pe ha feituʻu pē ʻoku lahi ai ha ngaahi meʻa te ne taʻofi ʻa e fakaʻilonga fakaletioó.

ʻOku pehē pē mo e fetuʻutaki fakalangí. ʻOku mālohi ʻaupito ʻa e kihiʻi leʻo mālié, neongo ʻene fakalongolongo mo leʻo siʻí, ka ʻoku “fanafana [ia] ʻo hū ʻo ʻasi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.”13 Ka ʻe hangē ko ʻeku kiʻi letiō kilisitala motuʻá, mahalo ʻoku ʻi ai pē ha pōpoaki, ka ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo maʻu ia. Mahalo ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻokú ne taʻofi ʻa ʻetau fanongo ki he pōpoakí koeʻuhí ko ha ʻikai ke tau “kei lava ke ongoʻí.”14 ʻOku tau faʻa fokotuʻu foki kitautolu ki ha ngaahi feituʻu ʻoku mate fakalaumālie—ʻa ia ko ha ngaahi feituʻu mo ha ngaahi meʻa ʻokú ne taʻofi ʻa e ngaahi pōpoaki fakalangí. ʻOku kau ʻi he ngaahi feituʻu ko iá ʻa e ʻitá, ponokalafí, fai angahalá, siokitá, mo e ngaahi meʻa kehe ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e Laumālié.

ʻOku hoko fakafoʻituitui mai ʻa e ngaahi pōpoakí kiate kitautolu, pea fakahangatonu mai mei ha ngaahi feituʻu fakalangi pea fakafou mai ʻi hotau kau ʻōfisa pule ʻi he Siasí. ʻOku toe mahuʻinga fau foki ʻa e ngaahi pōpoaki ʻoku tau maʻu mei heʻetau matuʻá mo e ngaahi kuí. Mahalo ʻoku ʻikai faʻa fiemaʻu ʻa e ngaahi pōpoaki mei he mātuʻá. Ka kuo tau ʻiloʻi ʻi he ngaahi meʻa kuo hokó pea ʻi he ʻalu ʻa e taimí, ʻoku hoko ʻa e ngaahi pōpoaki mei heʻetau tamaí mo ʻetau faʻeé ko ha pōpoaki ʻo e ʻofa. ʻOku hoko ʻete talangofua ki he faleʻi mei he matuʻá ko ha founga ia ʻe taha ʻo ʻete fakahoko ʻa e fekau ke, “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé.”15

Ko e pōpoaki ʻe taha kuo ʻikai maʻu ʻe ha tokolahi ʻo hotau kuongá, ko e folofola ko ia ʻa e ʻEikí ʻo fekau mai ke tau “tauhi [ʻa kitautolu] ke maʻa ange mei he māmaní.”16 Kuo fakahā mai kiate kitautolu, ʻoku ui ʻa e toko lahi, “kae fili ʻa e toko siʻi,” pea ko hono ʻuhingá he “ʻoku mālohi pehē fau hono tuku ʻo honau lotó ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní.”17

Ko e pōpoaki mahuʻinga taha ko ia ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá, ʻoku mahuʻinga tatau ia kiate kitautolu kotoa pea mo e pōpoaki “mei he ʻulu ʻakau velá.” Ka “ke mou fuofua kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ke fokotuʻu ʻa ʻene māʻoniʻoní.”18 ʻOku fiemaʻu ke hū ki hotau lotó mo hotau laumālié ʻa e pōpoaki ko ʻení. ʻOku tau fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku tau poupouʻí pe taukapoʻí ʻi he moʻui ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e pōpoaki ko ʻení. ʻE hanga ʻe he ʻalu maʻu pē ki he temipalé ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau feinga maʻu pē ke langa hake ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻi ai ko ia ha temipale ʻe 117 ʻi he māmaní he taimi ní, kuo teʻeki ai ha meʻa pehē ki muʻa ʻo lava ʻa e kakai tokolahi ke ʻalu ki he ngaahi fale toputapu ʻo e ʻEikí.

Ko e pōpoaki mahuʻinga lahi ʻe tahá, ko e fiemaʻu ko ia ke fakamālohia mo maluʻi hotau ngaahi fāmilí. ʻOku fuʻu lahi fau ʻa e ngaahi fāmilí kuo moveteveté. ʻOku fuʻu lahi ʻaupito ʻa e ngaahi ola fakamamahi ʻo e meʻa fakalilifu ko ʻení. ʻOku kamata ʻa e fiefia ʻi he nofo malí ʻi he taimi ʻoku nofo fakataha ai ʻa e husepānití mo e uaifí ʻi he ʻofa, manavaʻofa, mo e fefakaʻapaʻapaʻaki, pea ʻaʻeva fakataha ʻi he māʻoniʻoni mo e loto fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. ʻOku makatuʻunga ia ʻi he tauhi faivelenga ki he ngaahi fakapapau mo e ngaahi fuakava kotoa pē. Neongo pe ko e hā ha ʻuhinga ʻoku movete ai ʻa e fāmilí, ʻoku totonu ke feinga mālohi makehe ʻa e mātuʻá ke nau poupouʻi mo tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ne ʻikai haʻanau kovi ʻe faí.

Ko e pōpoaki mahuʻinga ʻe taha, ke tau faitotonu ki he ʻEikí, pea kiate kitautolu, pea ki he kakai kotoa pē. ʻOku fiemaʻu ke tau totongi vahehongofulu totonu, pea tau moʻui ʻo fakatatau ki heʻetau paʻanga ʻoku maʻu maí, pea fakahū ha paʻanga talifaki ki he ʻaho ʻo e faingataʻá. ʻOku hoko ʻa e fakamoʻuá ko ha nofo pōpula ia koeʻuhí he ʻoku hoko ai ʻa e “tokotaha fakamoʻuá ko e sevāniti ʻa e tokotaha ʻoku fakamoʻua mei aí.”19 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi moʻua ʻe niʻihi ʻoku ʻaonga, hangē ko ha feinga ke maʻu ha ʻapi pe totongi ʻa e akó. Ka ko e akonaki ʻa e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo iá ke “totongi ʻa e moʻuá . . . [pea] vete koe mei he pōpulá.”20

ʻOku fai mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi pōpoaki ʻo e fakahinohino mo e fakalotolahi, ke tau lava ai ʻo fai Hono finangaló. ʻOku faʻa fai mai ʻeni ke teuteuʻi kitautolu ki ha ngāue makehe. Naʻe hoko ia kia Mōsese ʻi he pōpoaki mei he ʻuluʻakau velá. ʻOku totonu ke tau fakafeʻungaʻi ʻetau moʻuí, koeʻuhí ka ai ha taimi te tau maʻu ai ha pōpoaki hangē ko e “pōpoaki mei he ʻulu ʻakau velá,” ʻo fakahā mai ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau faí, te tau lava ʻo tali ia. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi fakapapau ʻoku tau ʻi ha tuʻunga te tau lava ke ʻiloʻi mo fai ia.

ʻI hotau kuongá ni, ʻoku taulōfuʻu mai kiate kitautolu ha ngaahi pōpoaki ʻe lau teau mei ha ngaahi feituʻu kehekehe, ʻa ia ʻoku fakaemāmani pe fakalaumālie. Te tau lava fēfē nai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi pōpoaki ʻoku mahuʻinga taha kiate kitautolú? ʻOku ou fokotuʻu atu ke tau vakai ki he feituʻu naʻe fai mai mei ai ʻa e ngaahi pōpoakí mo hono taumuʻá. Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino kiate kitautolu ʻi he Palōfita ko ʻAlamaá, “ʻIlonga ha meʻa ʻoku lelei ʻoku tupu ia mei heʻOtuá pea ʻilonga ha meʻa ʻoku kovi ʻoku tupu ia mei he tēvoló.”21 Kuo pau ke tau feinga ke tau feʻunga mo taau koeʻuhí ke tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi pōpoaki mahuʻinga ʻoku fai mai ʻe he ʻOtuá. ʻOku fālute ʻe he ngaahi pōpoaki ko iá ʻa hono fakakātoa ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Kuo hoko ko hoku faingamālie mahuʻinga ke u feʻiloaki pea maheni mo ha niʻihi tokolahi ʻo laka hake ʻi he vaeua ʻo e kau Palesiteni ʻo e Siasí, talu mei he Palōfita ko Siosefá. Naʻá ku feʻiloaki mo Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻi he taimi naʻá ku hoko ai ko ha taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻá ku maʻu ha ʻofa kiate ia mo e kau palesiteni kehe ki mui ʻiate iá. Naʻá ku loto ke u moʻui ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi akonakí.

Kuó u ʻiloʻi peá u ongoʻi moʻoni mo taʻe toe veiveiua ʻi he taʻu ʻe hiva kuó u hoko ai mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e tokoni kia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ko e palesiteni mo e palōfita kuo fakahinohinoʻi fakalaumālie ia ʻo hotau kuongá. ʻOku ou fakamoʻoniʻi kuó ne ʻiloʻi pea kuó ne maʻu pea ʻe hokohoko atu ʻa ʻene maʻu ʻa e finangalo mo e fakakaukau ʻa e ʻEikí ki he kakaí ni pea mo e māmaní kotoa. ʻOku totonu ke tau nofo maʻu pē ʻo kumi mo tokanga ki he ngaahi pōpoaki fakakikite mei he palesiteni lolotonga ʻo e Siasí. ʻOfa ke tau fai pehē, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Vakai, Buck Private McCollum, History and Rhymes of the Lost Battalion, (1939).

2. ʻEkesōtosi 3:2.

3. ʻEkesōtosi 3:3.

4. ʻEkesōtosi 3:4.

5. ʻEkesōtosi 3:5.

6. ʻEkesōtosi 3:8.

7. 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12.

8. Vakai, Siona 1–3.

9. ʻEta 3:5.

10. 3 Nīfai 2:1.

11. ʻĪnosi 1:10.

12. T&F 8:2.

13. T&F 85:6.

14. Vakai, 1 Nīfai 17:45.

15. ʻEkesōtosi 20:12.

16. T&F 59:9.

17. T&F 121:34–35.

18. Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 6:38, vakai foki ki he Mātiu 6:33.

19. Lea Fakatātā 22:7.

20. T&F 19:35.

21. ʻAlamā 5:40.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy