The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Pea Kapau ʻe ʻIkai . . .

Pea Kapau ʻe ʻIkai . . .

ʻELETĀ DENNIS E. SIMMONS
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku fakahoko ʻe he tangatá ha ngaahi meʻa fakaofo lahi ʻi heʻene falala ki he ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú — ʻo kei fakahaaʻi pē ʻenau tuí ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi e founga ʻoku oʻi ai kinautolu ʻe he ʻEikí.

ʻELETĀ DENNIS E. SIMMONSʻI heʻeku kei talavoú, naʻá ku foki loto mamahi mo taʻe fiemālie pea mo puputuʻu ki ʻapi ʻi ha hili ha feʻauhi pasiketipolo ʻa e kalasi valú. Naʻá ku huaʻi atu ia ki heʻeku faʻeé, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ne mau foʻi aí — Naʻá ku tui te mau ikuna!”

Kuó u toki ʻilo ʻeni ta ne ʻikai ke u ʻilo he taimi ko iá ʻa e ʻuhinga ʻo e tuí.

Ko e tuí ʻoku ʻikai ko ha toʻa pē heʻete fakakaukaú, ʻoku ʻikai ko ha fakaʻamu — ʻoku ʻikai ko ha fakaʻānaua pē. Ko e tui moʻoní ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí — ʻa e tui pau mo e falala kia Sīsū Kalaisi ke ne taki ha taha ke muimui ange kiate Ia.1

ʻI he ngaahi senituli kuo hilí, naʻe fakatuʻupakē hono tuku atu ʻo Taniela mo hono kaungā ngāué mei he malu ʻo ʻapí ki māmaní — ki ha māmani ʻoku nau sola ki ai mo fakalotosiʻi. ʻI he taimi ne fakafisi ai ʻa Seteleki, Mēsake, mo ʻApetenikō ke punou ki he tamapua koula ne fokotuʻu ʻe he tuʻí, ne folofola ange ʻa e tuʻi houhau ko Nepukanesá kapau he ʻikai ke nau hū ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuní, ʻe lī leva kinautolu ki he fōnise afi kakahá. “Pea ko hai ʻa e ʻOtua ko ia te ne fakahaofi ʻakimoutolu mei hoku nimá?”2

Naʻe tali loto toʻa mo vave ange ʻe he kau talavoú ni: “Kapau ʻoku pehē [kapau te ke lī ʻakimautolu ki he loto fōnisé], ʻoku mālohi ʻa homau ʻOtua ʻa ia ʻoku mau tauhí, ke fakahaofi ʻakimautolu mei he afi velá, pea te ne fakahaofi ʻakimautolu mei ho nimá3 ʻOku ongo tatau ia mo ʻeku faʻahinga tui heʻeku kei kalasi valú. Ka naʻa nau fakamahinoʻi ne mahino kānokato kiate kinautolu hono ʻuhinga ʻo e tuí — ʻo nau pehē: “Kapau ʻe ʻikai . . . ʻe ʻikai ke mau tauhi [ki] ho ngaahi ʻotuá, pe hū ki he meʻa fakatātā koula ʻa ia kuó ke fokotuʻú.” Ko ha lea ia ʻo e tui moʻoni.

Naʻa nau ʻilo te nau falala ki he ʻOtuá—neongo pē kapau he ʻikai hoko ʻo hangē ko honau lotó.4 Naʻa nau ʻilo ko e tuí ʻoku mahulu hake ia ʻi he tali pē ʻe he ʻatamaí; mahulu hake ʻi he pehē pē ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko e tuí ko e falala kakato kiate Ia.

Ko e tuí ko e falala, neongo ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku mahino ia kiate Ia. Ko e tuí ko e ʻiloʻi, neongo ʻoku fakangatangata hotau mālohí, ka ʻoku ʻikai pehē Ia. ʻOku kau ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e falala kakato kiate Iá.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Seteleki, mo Mēsake mo ʻApetenikō te nau lava ʻo falala maʻu pē kiate Ia koeʻuhí he naʻa nau ʻilo ʻEne palaní pea naʻa nau ʻilo ʻoku ʻikai feliliuaki Ia.5 Naʻa nau ʻiloʻi, ʻo hangē ko kitautolú, ko e moʻui fakamatelié ʻoku ʻikai ko ha meʻa tupukoso pē ʻi natula— ko ha konga ia ʻo e palani lahi6 ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvani ʻofá ke ne fakafaingofuaʻi kitautolu, ko Hono ngaahi foha mo Hono ngaahi ʻofefiné, ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki tatau mo ia ʻokú Ne maʻú, kapau te tau loto ki ai.

Naʻa nau ʻilo, ʻo hangē ko ia ʻoku tau ʻiló, naʻá Ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he moʻui ki muʻa ʻi he māmaní, ʻi he taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié: “Te tau fakatupu ha maama ʻa ia ʻe lava ke nofo ai ʻakinautolú ni; pea te tau [siviʻi] ʻakinautolu ʻi he meʻá ni ke vakaiʻi pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”7

Ko ʻetau fakamoʻoní ia — ko ha sivi ʻeni. Ko māmaní ko ha feituʻu siviʻanga ia ʻo e kakai tangata mo fefine fakamatelié. Ko e taimi te tau ʻilo ai ko e sivi peé, pea ʻoku fai ia ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻoku finangalo ke tau falala ange mo tuku ke Ne tokoni mai kiate kitautolú, te tau toki lava leva ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻá Ne fakahā mai ko ʻEne ngāué mo Hono nāunaú ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”8 Kuó Ne ʻosi aʻusia ʻe Ia ʻa e tuʻunga faka-ʻOtuá—ko ʻEne kaveinga pē he taimi ní ke tokoni mai — ke tau lava ai ʻo foki hake kiate Ia pea hoko ʻo hangē ko Iá mo moʻui taʻengata mo Ia.

ʻI hono ʻilo kotoa ʻeni ʻe he kau talavou Hepelū ʻe toko tolú, naʻe ʻikai toe faingataʻa kiate kinautolu ia ke fai ʻenau filí. Te nau muimui ki he ʻOtuá; te nau tui kiate Ia—Te ne fakahaofi kinautolu, pea kapau ʻe ʻikai—pea ʻoku tau ʻilo pē hono ikuʻanga ʻo e talanoá.

Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ha tauʻatāina ke fili, ha totonu mo ha fatongia ke tau fili.9 ʻOkú Ne siviʻi kitautolu ʻaki ʻEne tuku ke fakafaingataʻaʻiaʻi kitautolu. Ka ʻokú Ne fakapapauʻi mai he ʻikai ke Ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo laka hake ʻi he meʻa te tau lava ke makātakiʻí.10 Ka kuo pau ke mahino kiate kitautolu ʻoku fakatupu ʻe he ngaahi faingataʻa lalahí ha kau tangata maʻongoʻonga. ʻOku ʻikai ke tau fekumi ki he mamahí, ka ʻo kapau te tau ngāue ʻi he tui, ʻe fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻE lava ke hoko ʻa e kupuʻi lea pea kapau ʻe ʻikaí, ko ha ngaahi tāpuaki fakaofo.

Naʻe ʻilo ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e meʻa mahuʻingá ni peá ne fakahā ai, ʻi he hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻene ʻosikiavelenga he ngāue fakafaifekaú: “ʻOku tau vīkiviki ʻi he ngaahi mamahí . . . ʻi heʻetau ʻilo ʻoku tupu mei he mamahí ʻa e faʻa kātakí; pea mei he faʻa kātakí ʻa e ʻiló; pea mei he ʻiló ʻa e ʻamanaki leleí: pea ʻoku ʻikai [fakamaaʻi] ʻe he ʻamanaki leleí.”11

Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he Fakamoʻuí: “Ko ʻeku [ʻaloʻofá] ʻoku [feʻunga ia] maʻau: he kuo fakakakato [hoku] mālohí ʻi hoʻo vaivaí.”12

Ne tali ʻe Paula: “Te u fiefia lahi mo pōlepole ai muʻa ʻi heʻeku ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisí. . . . Ko ia ʻoku ou fiemālie ai ʻi he ngaahi vaivaí, ʻi he ngaahi manukí, mo e ngaahi masivá, mo e ngaahi fakatangá, mo e ngaahi mamahí, koeʻuhi ko Kalaisi: he ka u ka vaivai, ʻoku ou toki mālohi.”13 ʻI he fekuki ʻa Paula mo hono ngaahi faingataʻá ʻi he founga ʻa e ʻEikí, naʻe tupulekina leva ai ʻene tuí.

Ko e tuí naʻe feilaulau ʻaki ai ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻAisaké.”14 Koeʻuhí ko e tui lahi ʻa ʻĒpalahamé, naʻe talaʻofa ai kiate ia ha hako ʻe tokolahi ange ʻi he ngaahi fetuʻu ʻo e langí, pea hoko mai hono hakó ʻia ʻAisake. Pea naʻe talangofua leva ʻa ʻĒpalahame ki he fekau ʻa e ʻEikí. ʻE tauhi ʻe he ʻOtuá ʻEne talaʻofá, pea kapau ne ʻikai ʻi he founga naʻe ʻamanaki ki ai ʻa ʻĒpalahamé, naʻe kei falala kakato pē ia kiate ia.

ʻOku fakahoko ʻe he tangatá ha ngaahi meʻa fakaofo lahi ʻi heʻene falala ki he ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú — ʻo kei fakahaaʻi pē ʻenau tuí ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi e founga ʻoku oʻi ai kinautolu ʻe he ʻEikí.

Ko e tui ʻa Mōsesé naʻá ne liʻaki ai . . . hono ui ia ko e tama ʻa e ofefine ʻo Feló;

“ʻO ne fili . . . ke ne kātakiʻi ʻa e mamahí fakataha mo e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻi haʻane fiefia he angahalá ʻo fuoloa siʻi.

“ʻO ne lau ʻa e manuki koeʻuhi ko Kalaisí ko e koloa lahi hake ia ʻi he koloa ʻo ʻIsipité. . . .

Ko e tuí naʻe liʻaki ai ʻa ʻIsipite, ʻo ʻikai manavahē ki he houhau ʻo e tuʻí. . . .

Ko e tuí naʻa nau ʻalu ai ʻi he Tahi Kulokulá ʻo hangē ʻi he mōmoá. . . .

Ko e tuí naʻe holo ai ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selikoó.”15

Ko e niʻihi naʻe fakafou “ʻi he tuí [ne nau] fakavaivai ai ʻa e ngaahi puleʻangá, . . . ʻo maʻu ai ʻa e ngaahi talaʻofá, tāpuni ʻa e ngutu ʻo e fanga laioné.

“Fuʻifuʻi ʻa e kakaha ʻo e afí, hao ʻi he mata ʻo e heletaá, pea fakamālohia ʻi heʻenau vaivaí mo loto toʻa ʻi he taú.”16

Ka ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi ola nāunauʻia ko ʻeni naʻe fai ki ai ʻa e ʻamanaki mo fakaʻānaua ki ai ʻakinautolu naʻe kau aí, naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e pea kapau ʻe ʻikaí ia:

“Pea naʻe tō ki he niʻihi ʻa e ʻahiʻahi ʻo e ngaahi manuki mo e kauʻimaea . . . ʻo e ngaahi haʻi mo e nofo fale fakapōpula:

“Naʻe tolongaki ʻaki ʻa e maka ʻa kinautolu, naʻe kilisi fahiua ʻa kinautolu, naʻe ʻahiʻahiʻi, naʻe tāmateʻi ʻaki ʻa e heletā: naʻa nau ʻalu fano . . . kuo masiva, kuo mamahi, kuo ngaohi koviʻi; . . .17

“Ko e meʻa ʻi hono teuteu ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa lelei hake moʻonautolu, ʻo fakafou ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá, koeʻuhí he ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻe kau ai haʻanau faingataʻaʻia.”18

ʻOku fonu ʻetau folofolá mo hotau hisitōliá ʻi ha ngaahi fakamatala ʻo ha kau tangata mo ha kau fefine maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá naʻe tui te Ne fakahaofi kinautolu — pea kapau naʻe ʻikai, naʻa nau kei fakahaaʻi pē te nau falala mo tauhi kiate Ia.

ʻOkú Ne maʻu ʻa e mālohí—ka ko hotau sivi.

Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolu fekauʻaki mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá? ʻOkú Ne ʻamanaki mai ke tau fai e meʻa kotoa te tau lavá. Te Ne fakaʻosi ʻa e toengá. Naʻe pehē ʻe Nīfai, “He ʻoku mau ʻilo ko e meʻa ʻe fakamoʻui ai ʻa kimautolú ko e ʻaloʻofá, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí.”19

Kuo pau ke tau maʻu ʻa e tui tatau mo Seteleki, Mēsake, mo ʻApetenikō.

ʻE fakahaofi kitautolu ʻe hotau ʻOtuá mei he manukí mo e fakatangá, pea kapau ʻe ʻikai. . . .ʻE fakahaofi kitautolu ʻe hotau ʻOtuá mei he puké mo e mahakí, pea kapau ʻe ʻikai. . . .Te Ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he taʻelatá, loto foʻí pe manavasiʻí, pea kapau ʻe ʻikai. . . . ʻE fakahaofi kitautolu ʻe hotau ʻOtuá mei he ngaahi fakamanamaná, tukuakiʻí mo e tailiilí, pea kapau ʻe ʻikai. . . . Te Ne fakahaofi kitautolu mei he maté pe kafo hotau ngaahi ʻofaʻangá, pea kapau ʻe ʻikai, te tau kei falala pē ki he ʻEikí.

ʻE fakapapauʻi ʻe hotau ʻOtuá ʻoku tau maʻu ʻa e fakamaau totonú mo e faitotonú, pea kapau ʻe ʻikai. . . . Te Ne fakapapauʻi ʻoku ʻofaʻi mo fakalāngilangiʻi kitautolu, pea kapau ʻe ʻikai. . . .Te tau maʻu ha hoa haohaoa mo ha fānau angatonu mo talangofua, pea kapau ʻe ʻikai. . . . te tau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo ʻiloʻi kapau te tau lava ʻo fai e meʻa kotoa pē te tau lavá, te tau fai ia, ʻi Hono taimi pē ʻOʻona pea ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana, pea ʻe fakahaofi kitautolu pea tau maʻu ʻa ia kotoa pē ʻokú Ne maʻú.20 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Vakai, Guide to the Scriptures, 80; Hepelū 11:1; ʻAlamā 32:21; ʻEta 12:6.

2. Taniela 3:15.

3. Taniela 3:17–18; toe fakamamafaʻi.

4. Vakai, Mōsaia 7:33.

5. Vakai, ʻAlamā 7:20; 3 Nīfai 24:6; Molomona 9:19; Molonai 8:18.

6. Vakai, 2 Nīfai 11:5; ʻAlamā 12:25; T&F 84:35–38.

7. Vakai, ʻĒpalahame 3:24–25.

8. Mōsese 1:39.

9. Vakai, 2 Nīfai 2:27; Hilamani 14:30; T&F 101:78.

10. Vakai, 1 Kolinitō 10:13; ʻAlamā 13:28.

11. Vakai, Loma 5:3–5.

12. Vakai, 2 Kolinitō 12:9.

13. Vakai, 2 Kolinitō 12:9–10.

14. Vakai, Hepelū 11:17; toki fakamamafaʻi.

15. Vakai, Hepelū 11:24–27, 29–30; toki fakamamafaʻi.

16. Hepelū 11:33–34; toki fakamamafaʻi.

17. Hepelū 11:36–37.

18. Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Hepelū 11:40.

19. Vakai, 2 Nīfai 25:23.

20. Vakai, T&F 84:35–38.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy