PALESITENI BOYD K. PACKER
Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku fakaʻau ke kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga fakaeangamaʻa ko ia ʻoku fakafalala ki ai ʻa e moʻui fakasivilaisé. Neongo iá, ʻoku ʻikai te u manavahē au ia ki he kahaʻú.
Naʻe haʻu homa foha siʻi tahá mo hono uaifí mo e fāmilí ʻo ʻaʻahi mai kiate kimaua ʻi he ngaahi uike siʻi kuo hilí. Ko homa kiʻi mokopuna tangata taʻu uá naʻe tomuʻa hifo mai mei he kaá. Naʻá ne lele mai mo hiki hono nimá mo kaikaila, “ʻE Kulenipā! Kulenipā! Kulenipā!”
Naʻá ne puke hoku vaʻé peá u sio hifo ki he kiʻi fofonga malimalí mo hono fofonga taʻehalaiá, mou fakakaukau loto pē, “Ko e faʻahinga māmani fēfē nai ʻoku tatali mai kiate iá?”
Naʻá ku ongoʻi haʻaku hohaʻa ʻi ha taimi siʻi, ʻa e faʻahinga manavahē ki he kahaʻú ʻa ia kuo fakahā mai ʻe ha mātuʻa tokolahi kiate kimautolu. ʻOku hohaʻa ʻa e ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku mau ʻalu ki aí, ʻo kau ki he kahaʻu ʻo ʻenau fānaú ʻi he māmani faingataʻa ko ʻení.
Ka ne hili iá ne hū mai kiate au ha loto fiemālie. Naʻe mole atu ʻeku manavahē ki he kahaʻú.
Naʻe ʻomi ʻe he Laumālie fakahinohino mo fakafiemālie ko ia ʻoku tau maheni mo ia ʻi he Siasí, ʻo ne fakamanatu mai kiate au ha meʻa kuó u ʻosi ʻiloʻi ʻe au. Ne mole atu leva ʻa e manavahē ki he kahaʻú. ʻE lava ʻe he kiʻi tamasiʻi fofonga fiefia ko ʻení ʻo maʻu ha moʻui fiefia—ha moʻui ʻe fakafiefia ʻaupito—pea pehē ki heʻene fānaú mo hono makapuná, neongo te nau moʻui ʻi ha māmani ʻoku lahi ai ʻa e fai angahalá.
Te nau mamata ki ha ngaahi meʻa lahi ʻe hoko ʻi heʻenau moʻuí. ʻE ʻi ai honau niʻihi ʻe siviʻi ʻenau loto-toʻá mo ʻahiʻahiʻi ʻenau tuí. Ka ʻo kapau te nau kumi ʻi he faʻa lotu ke maʻu ha tokoni mo ha fakahinohino, kuo pau ke foaki kiate kinautolu ha mālohi ki he ngaahi meʻa ʻoku halá. ʻE ʻikai tuku ha ngaahi ʻahiʻahi pehē ke ne taʻofi ʻenau fakalakalaká, ka ʻe hoko ia ko ha sitepu ke nau maʻu ai ha ʻilo ʻoku lahi angé.
Ko ia ʻi heʻeku hoko ko ha kui tangata mo e toko taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, te u fai atu ai ha faleʻi, mo ha fakatokanga, mo ha fakalotolahi kiate kimoutolu. ʻE lelei ange haʻaku fai ʻeni, ʻo kapau ʻe tuʻu ʻi hoku tafaʻakí ʻa e kui fefine ki homa fāmilí, pea ko hoku uaifi ʻo e taʻu ʻe 57. ʻOku lahi ange ʻa e ʻilo ʻa e ngaahi faʻeé ki he moʻuí ʻi he ngaahi tamaí, ka te u feinga pē ke fai hoku lelei tahá.
ʻOku ʻikai ke tau manavahē ki he kahaʻú koeʻuhí ko kitautolu pe ko ʻetau fānaú. ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi faingataʻa ʻoku fakatuʻutāmaki. ʻOku liʻekina he taimí ni ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ko ia naʻá ne fokotuʻu maʻu ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻá.
Kuo pau ke tau tokanga ki he ngaahi lea ʻa Molonaí, ʻi heʻene vakai mai ki hotau ʻahó, peá ne pehē, “[Kuo pau ke mou] ʻā hake ki hoʻomou tuʻutāmaki fakamanavaheé” (ʻEta 8:24).
ʻE ʻikai lava ke tau vaʻinga ʻaki ʻa e fakatokanga ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná.
“ʻKuo tāpuakiʻi mo fakamonūʻia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene fuʻu angalelei taʻengatá ʻa kinautolu ʻoku nau falala kiate iá. . . . mo ʻene fai ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ke tuʻumālie mo fiefia ʻa hono kakaí; ʻio, ko e kuonga ko ia ʻoku nau fakafefeka ai honau lotó, ʻo nau fakangaloʻi ʻa e ʻEiki, ko honau ʻOtuá ʻo nau molomoloki hifo ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoní ʻi honau lalo vaʻé—ʻio, pea ʻoku pehē koeʻuhí ko ʻenau nofo fiemālie mo ʻenau fuʻu tuʻumālie lahí.
“Pea ko ia, ʻoku hā mai kapau ʻoku ʻikai ke tauteaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ʻaki ʻa e ngaahi mamahi lahi, ʻio, kapau ʻoku ʻikai te ne ʻaʻahi kiate kinautolu ʻaki ʻa e mate, mo e ilifia, mo e honge, mo e faʻahinga mahaki fakaʻauha kotoa pē, he ʻikai te nau manatuʻi ia” (Hilamani 12:10–2; naʻe toki fakamamafaʻi).
Kuo mou fakatokangaʻi ʻa e foʻi lea ko ia ko e ilifia ʻi he fakatokanga fakakikite ko ʻeni ʻi he Tohi ʻa Molomoná?
ʻOku fakaʻau ke kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga fakaeangamaʻa ko ia ʻoku fakafalala ki ai ʻa e moʻui fakasivilaisé. Neongo iá, ʻoku ʻikai te u manavahē au ia ki he kahaʻú.
Naʻe ʻosi ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani I, ʻi ha taʻu ʻe ono ki muʻa pea toki fāʻeleʻi aú. Naʻe ʻilonga ʻi he feituʻu kotoa pē hono ola ʻo e taú ʻi he taimi naʻa mau kei siʻi aí. Naʻe hoko ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II ʻi he pē ʻosi ha taʻu ʻe 15 mei ai. Pea ne ʻosi kamata ke hoko mai ha ngaahi meʻa fakailifia ia.
Naʻa mau maʻu ʻa e loto hohaʻa tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe hamou niʻihi. Naʻa mau fifili pe ko e hā e tuʻunga ʻe ʻi ai homau kahaʻú ʻi ha māmani moveuveu.
Naʻe mafola maʻu pē ʻi he koló ʻa e ngaahi mahaki ʻo e fānau īkí ʻi heʻeku kei siʻí. Ko e taimi pē ʻoku puke ai ha taha he huhunú pe mīselé pe moó, ʻoku haʻu ʻa e ʻōfisa moʻuí ki he ʻapi ko iá ʻo fokotuʻu ha fakaʻilonga he musié pe matapā sioʻatá ko ha fakatokanga ki he kakaí ke nau fakamamaʻo mei ai. Ko e ngaahi fāmili tokolahi hangē ko homau fāmilí, naʻe hangē ʻa e maʻu ʻo e mahakí ha lele fuká, ʻe maʻu ʻe ha taha he fānaú, pea hiki mei ai ki ha taha, pea ʻe tuʻu ai ʻa e fakaʻilonga fakatokangá ʻi he ʻapi ko iá ʻi ha ngaahi uike lahi.
ʻE ʻikai te mau lava ʻo ʻākoloʻi kimautolu ʻi loto ʻi homau ngaahi ʻapí pe te mau toitoi ke ʻoua ʻe maʻu kimautolu ʻe he mahakí. Kuo pau ke mau ʻalu ki he akó, pe ngāué pe ko e lotú—ke hoko atu ʻemau moʻuí!
Naʻe puke lahi hoku tuofāfiné ʻi he mīselé. Naʻe hangē naʻá na sai mei aí. Ka ne ʻosi ha ngaahi uike siʻi, ne sio atu ʻemau Faʻeé ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá kia ʻĀtela, ʻa ia ko e siʻi ia ʻi he ongo tamaikí, ʻoku falala mai ʻi he heké. Naʻe mei pongia pe vaivaia koeʻuhí ko haʻane mofi. Naʻá ne puke he mofi huí! Naʻe tupu ia mei he mīselé. Naʻe maʻu foki ʻe he tuofefine ʻe tahá ʻa e mofi ko iá.
Naʻe ʻikai loko lahi ha meʻa ʻe lava ʻo fai. Naʻe siʻi mālōlō ʻa ʻĀtela, neongo hono lotua lahi ia ʻe heʻeku ongo mātuʻá.
Neongo naʻe sai ʻa Nona, ʻa ia naʻá ne motuʻa ʻaki ha taʻu ʻe ua, ka naʻá ne mahamahaki ai pē ʻi he meimei kotoa ʻo ʻene moʻuí.
Naʻá ku kau ki ha kalasi ako ki he moʻui leleí ʻi he kalasi fitú, pea naʻe lau mai ai ʻe he faiakó ha fakamatala. Naʻe ʻiloʻi ʻe ha faʻē ʻoku puke ʻa e fānau ʻi honau kaungāʻapí ʻi he huhunú (chicken pox). Naʻá ne ʻiloʻi kuo pau pē ke puke ai foki mo ʻene fānaú. Naʻá ne pehē leva ʻe sai ange kapau te nau maʻu kotoa fakaʻangataha ia.
Naʻá ne fekau leva ʻene fānaú ke nau ʻalu ʻo vaʻinga mo e fānau honau kaungāʻapí koeʻuhí ke nau maʻu ai ʻa e huhunú, koeʻuhí ke fei mo ʻosi ia. Ka mou fakakaukau ki heʻene manavahē lahi ʻi he faifai pea haʻu ʻa e toketaá, peá ne pehē ʻoku ʻikai ko e huhunu ʻoku maʻu ʻe he fānaú ka ko e simolopōkisi (small pox).
Ko e meʻa lelei taha ke fai he taimi ko iá, pea mo e taimi ní ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feituʻu ko ia te tau maʻu ai ha mahaki fakasino pe fakalaumālié.
ʻOku ʻikai ke tau hohaʻa telia naʻa maʻu ʻe hotau makapuná ʻa e mīselé. Kuo ʻosi huhu maluʻi kinautolu ia pea te nau lava ʻo ʻalu tauʻatāina holo mo taʻe manavahē.
Neongo kuo ʻosi ʻa e mīselé mei ha ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní, ka ʻoku kei hoko ia ko e fika ʻuluaki ʻi he mahaki ʻoku mate mei ai ʻa e fānaú, ka ʻe lava pē ʻo taʻofi ia kapau naʻa nau huhu maluʻi.
Naʻe toki foakí ni ʻe he Siasí ha paʻanga ʻe taha miliona mei ha, paʻanga ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ke tokoni ki he feinga ko ia ke huhu maluʻi ʻa e fānau ʻo ʻAfiliká mei he mīselé. ʻE lava ʻe he paʻanga ʻe tahá ʻo huhu maluʻi ha kiʻi tamasiʻi ʻe toko taha.
ʻOku hohaʻa ʻa e mātuʻá he taimí ni ki he ngaahi mahaki fakaeangamaʻá mo fakalaumālié. ʻE fakatuʻutāmaki lahi ia ʻi he taimi ʻoku liʻaki ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá. Kuo pau ke tau feinga kotoa ke fakaʻehiʻehi mei ai.
ʻOku maluʻi ʻa e sinó mei ha mahaki kapau ʻe ngāueʻaki ʻa e faitoʻo totonú. Te tau lava foki ʻo maluʻi ʻetau fānaú mei he ngaahi mahaki fakaeangamaʻá mo fakalaumālié.
ʻOku konga ua ʻa e foʻi lea faka-Pilitānia ko e inoculate (huhu ʻi he lea faka-Tongá): Ko e In—“ke ʻi loto” mo e oculate ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “mata ke sio.”
Ko e taimi ʻoku papitaiso ai ʻa e fānaú pea hilifakinimá (vakai, T&F 20:41, 43; 33:15), ʻoku tau fokotuʻu ha mata ʻi loto ʻiate kinautolu— ʻa ia ko e meʻa-foaki taʻe mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 121:26). Naʻe ʻomi ʻa e mafai ke foaki ʻa e meʻa-foaki ko ʻení ʻi hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.
ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kií:
“ʻOku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko ia, ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí. . . . [Keinanga] ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3).
Kapau te mou tali ia ki homou ʻatamaí pea ʻōʻōfaki ia ʻi homou lotó, ʻe lava ʻe he ʻilo ko ia ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ʻo huhu maluʻi fakalaumālie hoʻomou fānaú.
Ko e meʻa ʻeni ʻe taha kuo mahinó: ko e feituʻu malu taha mo e maluʻi lelei taha mei he ngaahi mahaki fakaeangamaʻa mo fakalaumālié, ko ha ʻapi mo ha fāmili ʻoku pau. Naʻe pehē maʻu pē ia, pea ʻe pehē ai pē ʻo taʻengata. Kuo pau ke tau fakamuʻomuʻa maʻu pē ia ʻi heʻetau fakakaukaú.
ʻOku fakamatala ʻa e folofolá ki he “pā ʻo e tuí,” pea folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “te mo lava [ai] ke tāmateʻi ʻa e ngaahi ngahau vela kotoa pē ʻo e angakoví” (T&F 27:17).
Ko e pā lelei taha ʻo e tuí ʻoku ngaohi ia mei ʻapi. Neongo ʻe lava ʻo fakangingila ʻa e paá ʻi he ngaahi kalasi ʻa e Siasí fakataha mo hono ngaahi ʻekitivitií, ka ʻoku totonu ke ngaohi ia ʻi ʻapi ke feʻunga ki he tokotaha kotoa pē.
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ʻAi kiate kimoutolu ʻa ʻeku teunga tau kotoa pē, koeʻuhí ke mou malava ke kātakiʻi ʻa e ʻaho koví, kuo mou ʻosi fai ʻa e meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke mou malava ke tuʻu” (T&F 27:15).
ʻOku mālohi mo lelei ange hotau toʻu tupú ʻiate kitautolu ʻi he ngaahi meʻa lahi. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa nau manavahē fakataha mo kitautolu ki he kahaʻú.
Fakalotolahiʻi hotau toʻu tupú. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke nau nofo tailiili (vakai, T&F 6:36). Ko e manavaheé ko e fehangahangai ia ʻo e tuí.
Neongo ʻe ʻikai te tau lava ʻo toʻo ʻaupito ʻa e fai angahalá, ka te tau lava ʻo fakatupu ha toʻu tupu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ia kuo fafangaʻi fakalaumālie, pea kuo ʻosi huhu maluʻi mei he ngaahi mālohi ʻoku koví.
ʻI heʻeku hoko ko ha kui tangata kuo moʻui fuoloá, ʻoku ou naʻinaʻi atu ai kiate kimoutolu ke mou maʻu ʻa e tuí. ʻOku ʻi ai pē ʻa e founga ke fakahoko ai ʻa e meʻa kotoa pē. Mou nofo maʻu ʻi he Siasí. Lehilehiʻi hoʻomou fānaú ke nau mālohi maʻu pē ʻi he Siasí.
ʻI he taimi ʻo ʻAlamaá naʻe “ʻi ai ha fuʻu ʻaonga ʻo e malanga ʻaki ʻa e folofolá ki he ueʻi ʻa e kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonú—ʻio, kuo lahi ange . . . ʻene ngāue ʻi he loto ʻo e kakaí ʻi he heletā, pe ko ha toe meʻa kehe kuo hoko kiate kinautolu—ko ia, naʻe fakakaukau ai ʻa ʻAlamā ʻoku ʻaonga ke nau ngāueʻaki ʻa e ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 31:5).
Ko e tokāteline moʻoní, ʻi he taimi ʻoku mahino aí, ʻokú ne liliu ʻe ia ʻa e ʻulungāangá mo e tōʻonga moʻuí. ʻE vave ange hano fakaleleiʻi ʻo e ʻulungāangá ʻaki hono akoʻi ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻi hano fai ha ako ki he ʻulungāangá ke fakaleleiʻi ʻaki iá.
Fiefia ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa anga-mahení, pea ʻai ke ke poto maʻu pē ʻi he huá.
Naʻe sai ʻa e mīsele mo e mofi hui ʻo Noná. Naʻá ne moʻui ʻo aʻu ki ha lava lelei ke fai ʻa e tafa mafú, pea fiefia ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi heʻene toe moʻui lelei angé. Naʻe lea ha niʻihi ʻo kau ki hono ivi foʻoú. Ka naʻá ne pehē, “ʻOku ou maʻu ha mafu foʻou ʻi ha sino kuo motuʻa.”
Poto maʻu pē ʻi he huá!
ʻOua naʻa mou manavasi'i ke ʻomi ha fānau ki he māmaní. ʻOku tau haʻisia ki he fuakava ke tau teuteuʻi ha sino fakamatelie ke lava ai ha ngaahi laumālie ʻo haʻu ki he moʻui fakamatelié (vakai, Sēnesi 1:28; Mōsese 2: 28). Ko e fānaú, ko e kahaʻu ia ʻo e Siasi kuo fakafoki maí.
Fakamaau homou ʻapí. Kapau ʻoku ngāue ʻa e faʻeé ʻi ha feituʻu kehe mei ʻapi, feinga pe ʻe lava ʻo fai ha kiʻi liliu siʻi ki ai. Mahalo ʻe faingataʻa ʻaupito ke liliu ia he taimí ni. Ka mou vakaiʻi fakalelei pea faʻa lotu (vakai, T&F 9:8–9). Pea ʻamanaki ke maʻu ha fakahinohino fakalaumālie, ʻa ia ko e fakahaá ia (vakai, T&F 8:2–3). Mou ʻamanaki ke maʻu mai ha tokoni mei ha mālohi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ke tokoniʻi koe ke faifai peá ke fakahoko e meʻa ʻoku lelei taha ki ho fāmilí.
Naʻe ui ʻe ʻAlamā ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí “ko e palani lahi ʻo e fiefiá” (ʻAlamā 42:8; vakai foki ki he 2 Nīfai 11:5; ʻAlamā 12:25; 17:16; 34:9; 41:2; 42:5, 11–13, 15, 31; Mōsese 6:62).
Naʻa tau haʻu kotoa ki he moʻui fakamatelié ke maʻu ha sino pea ke siviʻi kitautolu (vakai, ʻĒpalahame 3:24–26).
ʻE ʻikai hao ʻa e moʻuí mei he ngaahi faingataʻá, pea ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ʻe fakamamahi mo faingataʻa ke kātakiʻi. Mahalo te tau fakaʻamu ke fakahaofi kitautolu mei he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ka ʻoku fepaki ia mo e palani lahi ʻo e fiefiá, “he ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e faikehekehe ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11). ʻOku hoko ʻa e siví ni ko e tupuʻanga ia ʻo hotau iví.
Naʻe fakangata fakamamahi e moʻui ʻa hoku kiʻi tuofefine ko ʻĀtelá ʻe he mahakí mo e faingataʻá. ʻOku hoko atu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻa ʻene fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí fakataha mo kinautolu naʻe mate hangē ko iá. ʻE ʻikai taʻofi meiate ia ha meʻa ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki heʻene fakalakalaka taʻengatá.
Naʻe mole foki mo hama kiʻi mokopuna fefine. Naʻe ui ia ko ʻEma ko e tau hingoa ki heʻeku faʻeé. ʻOku tau maʻu ha fakafiemālie mei he folofolá.
“ʻOku ʻikai ke ʻaonga ʻa e fakatomalá pe papitaisó ki he fānau īkí. . . .
“. . . ʻOku moʻui ʻa e fānau īkí ʻia Kalaisi” (Molonai 8:11–12).
Manatuʻi ʻa e Fakalelei ʻa Kalaisí. ʻOua naʻa mole hoʻomou ʻamanakí, pe lau kuo mole ʻaupito ʻa kinautolu kuo tō ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané. Te nau toe maʻu ʻa e fakamoʻuí, hili hano “ʻatu ʻa e totongi kotoa pē” (Mātiu 5:26), pea hili ʻa e fakamoʻui ʻoku maʻu mei he fakatomala kakató.
Muimui ki he kau taki kuo ui ke pule kiate kimoutolú, he kuo ʻosi talaʻofa mai: “Pea kapau ʻe tokanga ʻa hoku kakaí ki hoku leʻó pe ki he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki kuó u fakanofo ke tataki ʻa hoku kakaí, vakai, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu mei honau tuʻuʻangá” (T&F 124:45).
ʻE laka atu ki muʻa ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní “kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa māmani kotoa pē” (T&F 65:2) pea toki folofola mai ʻa Sihova Māfimafi kuo lava ʻEne ngāué (vakai, History of the Church, 4:540). ʻOku hoko ʻa e Siasí ko ha taulanga malu. ʻE maluʻi ʻa kitautolu ʻi he fakamaau totonú, pea fakafiemālieʻi ʻe he ʻaloʻofá (vakai, ʻAlamā 34:15–16). ʻE ʻikai lava ha nima taʻemaʻa ʻo taʻofi ʻa e ngāué ni mei heʻene laka atu ki muʻá (vakai ki he T&F 76:3).
ʻOku ʻikai puli meiate kitautolu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e māmaní.
Naʻe kikite ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻo kau ki he “hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí ʻa e kuonga fakatuʻutāmakí” (2 Tīmote 3:1), peá ne fakatokanga mai, “He ʻoku ʻikai ko e tau fangatua mo e kakanó mo e totó, ka ki he ngaahi pule mo e ngaahi mālohi, mo e kau pule ʻo e fakapoʻuli ʻo e māmaní, mo e kau laumālie kovi ʻi he ngaahi potu [māʻolungá]” (ʻEfesō 6:12).
Naʻe talaʻofa mai ʻe ʻĪsaia ʻo pehē, “ʻE fokotuʻu maʻu koe ʻi he māʻoniʻoní, te ke mamaʻo [mei he] fakamālohiá; koeʻuhí ʻe ʻikai te ke manavahē; pea mei he ilifiá; koeʻuhí ʻe ʻikai haʻu ia ʻo ofi kiate koe” (ʻĪsaia 54:14).
Naʻe fai mai foki ʻe he ʻEikí tonu mo e fakalotolahi ko ʻení, “Ko ia ke mou fiefia lahi, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u piki kiate kimoutolu; pea te mou fakamoʻoniʻi au, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ʻo pehē, ko e ʻAlo au ʻo e ʻOtua moʻuí, naʻá ku ʻi ai, ʻoku ou ʻi ai, pea te u hoko mai” (T&F 68:6). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.