ʻELETĀ M. RUSSELL BALLARD
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Kapau ʻe lava ke mahino moʻoni kiate kitautolu ʻa e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, te tau ʻiloʻi leva ʻa hono mahuʻinga ʻo e foha pe ʻofefine ʻe toko taha ʻo e ʻOtuá.
ʻI Sānuali ʻo e taʻu ní, ne aʻusia ai ʻe homau fāmilí ha mole fakamamahi lahi ʻi he mālōlō ʻa homa mokopuna ko Nētané ʻi he pā e vakapuna naʻe heka aí. Naʻe ngāue ʻa Nētane ʻi he Misiona Polotiká, ʻa ia naʻa nau lea faka-Lūsia. Naʻá ne ʻofa he kakaí peá ne ʻiloʻi ko ha monū ia ke ngāue maʻá e ʻEikí. Naʻe hoko ʻa e fakatuʻutāmaki ko ʻení ʻi he hili pē ia ha māhina ʻe tolu mei he taimi naʻá ku fakahoko ai ʻa ʻene mali taʻengata ki hono ʻofaʻanga ko Senifaá. ʻI hono toʻo fakafokifā atu ko ʻeni ʻo Nētane mei homau lotolotongá, naʻe ʻoatu ai homau ngaahi lotó mo ʻemau ngaahi fakakaukaú ki he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Neongo ʻoku ʻikai ke u maʻu ha lea feʻunga ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e Fakalelei ʻa Kalaisí, ka ʻoku ou lotua ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo ʻEne Fakaleleí kiate au mo hoku fāmilí pea pehē ki heʻene mahuʻinga kiate kimoutolu mo homou ngaahi fāmilí.
Naʻe hoko kotoa ʻa hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, ʻa ʻEne moʻuí, ʻEne Fakalelei ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, mamahi ʻi he funga kolosí, telio ʻi he fonualoto ʻo Siosefá, mo ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá, ko ha foʻi moʻoni ia naʻe toe fakafoʻou maʻatautolu. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te tau muimui atu ʻiate Ia ʻo tau aʻusia tonu ʻa e toetuʻú. He toki nonga mo fakafiemālie moʻoni ia, ka ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku tau maʻu ʻo fakafou mai ʻi he mohu ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Koeʻuhí ko Ia, ʻoku mau ʻiloʻi ai te mau toe lava ke fakataha mo Nētane.
ʻOku ʻikai mo hano fakahaaʻi ʻo e ʻofá ʻe toe lahi ange ka ko e Fakalelei ko ia naʻe fakahoko ʻi he lototoʻa ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ka ne taʻe ʻoua ʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻa ia naʻe fokotuʻu kimuʻa ʻi he kamataʻanga ʻo māmaní, pehē naʻe ʻikai ha ʻamanaki ki ha fakalakalaka taʻengata, ʻa kinautolu naʻe moʻui ʻi he kuohilí, ʻa kinautolu ʻoku moʻui ʻi he ʻaho ní, pea pehē kiate kinautolu te nau moʻui ʻi he kahaʻú. Tupu mei he maumau fono ʻa ʻĀtamá, naʻe fakamavahe ai ʻa e tangatá mei he ʻOtuá (vakai, Loma 6:23), pea naʻe mei pehē ai pē ʻo taʻe ngata tuku kehe ka toki maʻu ha founga ke ikunaʻi ʻaki ʻa e maté. He ʻikai faingofua, he naʻe fie maʻu heni ʻa e feilaulau fakafofonga ʻa ha Tokotaha naʻe ʻikai haʻane angahala ʻo Ne lava ai ke toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.
Kae fakafetaʻi naʻe lototoʻa ʻa Sīsū ʻo fakahoko ʻa e feilaulaú ni ʻi Selusalema motuʻa. Naʻe tūʻulutui hifo ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lōngonoa ʻo e Ngoue ko Ketisemaní ʻi he lotolotonga ʻo ha ʻulu ʻōlive kuo fetungotungaʻi honau ngaahi aká, pea ʻi ha founga ʻe ʻikai ke tau faʻa tui ki ai pe lava ke mahino kakato kiate kitautolu, ʻo Ne toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní. Neongo naʻe haohaoa ʻEne moʻuí ʻo ʻikai Haʻane angahala, ka naʻá Ne totongi ʻa e tautea ʻo e angahalá— ʻa hoʻo angahala ʻaʻaú, ʻaʻakú, pea mo kinautolu kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní. Naʻe lahi pehē fau ʻa ʻEne mamahiʻia ʻi he fakakaukaú, lotó, pea ʻi he laumālié naʻe tupu ai ʻa e toto ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí (vakai, Luke 22:44; T&F 19:18). Neongo iá naʻe loto fiemālie pē ʻa Sīsū ke Ne mamahiʻia koeʻuhi ke tau lava kotoa ʻo maʻu ʻa e faingamālie ke fufulu kitautolu ke tau maʻa-—ʻo fakafou ʻi heʻetau tui kiate Iá, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, papitaiso ʻi he mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, maʻu ʻa e meʻafoaki fai fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifakinimá, pea mo hono tali kotoa ʻo e ngaahi ouau kehe ʻoku taau ke tau maʻú. Ka ne taʻe ʻoua ʻa e fakalelei ʻa e ʻEikí, heʻikai ke tau lava ʻo maʻu ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení, pea ʻikai lava ke tau taau mo mateuteu ke toe foki atu ʻo nofo ʻi he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá.
Naʻe kātakiʻi kimui ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mamahi ʻo hono fakamāuʻí, hono kauʻimaeaʻí, pea mo ʻEne pekia ʻi hono tutuki ia ʻi he kolosí ʻi Kalevalé. Naʻe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi fakamatala ne fai kumuí ni mai ʻo kau ki he meʻá ni, pea naʻe ʻikai pē ha foʻi fakamatala ia ʻe taha te ne fakamahinoʻi mai e tefitoʻi meʻa mahuʻinga ko ʻení, ʻa e ʻikai ko ia ke maʻu ʻe ha taha ʻa e mālohi ke ne toʻo mei he Fakamoʻuí ʻa ʻEne moʻuí. Naʻá Ne foaki tauʻatāina pē ʻe Ia ʻa ʻEne moʻuí maʻatautolu. ʻI heʻene hoko ko ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻá Ne maʻu ʻe Ia ʻa e mālohi ke fulihi e meʻa naʻe hokó. Ka ʻoku fakahā fakamahino mai pē ʻe he folofolá naʻá Ne tuku ke kauʻimaeaʻi Ia, manukia, mamahiʻia, pea iku ʻo kalusefai Ia koeʻuhí pē ko ʻEne fuʻu ʻofa lahi ki he fānau ʻa e tangatá (vakai, 1 Nīfai 19:9–10).
Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻá e misiona ʻo Hono ʻAló ʻi he māmaní pea mo hotau fakamoʻuí. ʻOku totonu ke tau fakafetaʻi naʻe ʻikai ke ala mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene ʻofa fakatamaí ke fakahaofi ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Naʻá Ne tukuange pē ke fakakakato ʻe Sīsū ʻa e misiona naʻe tomuʻa fakanofo Ia ki aí, ke Ne hoko ko hotau Huhuʻí, koeʻuhi pē ko ʻEne ʻofa taʻengata kiate koe mo aú. ʻOku foaki tauʻatāina pē ʻa e meʻaʻofa ʻo e toetuʻú mo e moʻui taʻematé tuʻunga ʻi he manavaʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ki he kakai kotoa pē ʻi he kuonga kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau fai kovi pe fai lelei. Pea kiate kinautolu ʻoku fili ke ʻofa ki he ʻEikí mo fakahā ʻa ʻenau ʻofa mo ʻenau tui kiate Iá ʻaki ʻenau tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo moʻui taau ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e Fakaleleí, ʻokú Ne foaki kiate kinautolu ʻa e talaʻofa makehe ʻo e hakeakiʻí mo e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e tāpuaki ko iá ko e nofo ʻi he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá fakataha mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻo taʻengata.
ʻOku tau faʻa hiva ʻaki ʻa e himi ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ongo ʻoku ou maʻu ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí naʻe fakahoko ʻi he loto-ʻofá:
ʻOku fakaofo ʻa e ʻofa ʻa Sīsū,
ʻI he kelesi kuó ne foaki maʻakú.
ʻI heʻeku ʻilo ne kalusefai Iá,
ʻO ne pekia koeʻuhi ko e angahalá.
(“ʻOku Fakaofo,” Ngaahi Himi, fika 102)
ʻOku ʻikai ke kei pekia ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOkú Ne moʻui–ʻoku moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá kuo toetuʻú–ko ʻeku fakamoʻoní ia, pea ʻokú Ne tataki ʻa e ngaahi ngāue ʻa Hono Siasí he ʻahó ni.
ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻe ulo ha pou maama ʻo maamangia ai ha vaoʻakau ʻi Niu ʻIoke. Naʻe hā ai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ki he palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe kamata heni ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi moʻoni fakatokāteline mālohi ʻa ia ne lau senituli ʻene molé. Naʻe kau ʻi he ngaahi foʻi moʻoni ko ia naʻe meimei mole atu tupu mei he hē mei he moʻoní, ʻa e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻeni ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie kotoa kitautolu ʻo ha ʻOtua ʻofa ʻa ia ko ʻetau Tamaí Ia. Ko e konga kitautolu ʻo Hono fāmilí. ʻOku ʻikai hangē ia ko ha Tamai ʻi ha talanoa fakatātā pe ʻuhinga fakapunake. Ka ko e Tamai moʻoni ia ʻo hotau ngaahi laumālié. ʻOkú Ne tokanga mai kiate kitautolu fakatāutaha. Neongo ʻoku hanga ʻe he māmaní ʻo fakasiʻisiʻi mo tuku hifo ki lalo ʻa e mahuʻinga ʻo e tangatá mo e fefiné, ka ko hono moʻoní, ko kitautolú kātoa ko ha hako ʻoku fakaʻeiʻeiki mo fakaʻotua. ʻI he hā ko ia ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻi he Vao ʻAkau Toputapú, ko e ʻuluaki foʻi lea pē naʻe folofolaʻaki ʻe heʻetau Tamaí ko e “Siosefa.” ʻOku pehē ʻa e fetuʻutaki fakafoʻituitui ʻa ʻetau Tamaí mo kitautolu taki tahá. ʻOkú Ne ʻafioʻi hotau ngaahi hingoá pea ʻokú Ne fakaʻamu ke tau moʻui taau ke tau toe foki hake ʻo nofo fakataha mo Ia.
Naʻe toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuo toe fakahā mai ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi ouaú mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfita kuó Ne filí, ke ngāueʻaki ki hono fakamoʻui ʻo kinautolu ʻe tuí.
Naʻe toe ʻi ai mo ha palōfita ʻe taha ʻi ha kuonga ia ʻe taha ʻa ia ne fakaʻaliʻali ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní (Mōsese 7:23). “Pea naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kia ʻĪnoke, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní” (Mōsese 7:67). Naʻe mamata ʻa ʻĪnoke kia Sētane “naʻe ʻi hono nimá ha fuʻu sēini, pea naʻe fakapūlou ʻe ia ʻa e funga kotoa ʻo māmaní ʻaki ʻa e fakapoʻuli; peá ne (Sētane) sio hake ʻo kata” (Mōsese 7:26).
ʻI he ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni ne mamata ki ai ʻa ʻĪnoké, naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe taha naʻá ne tokanga makehe ki ai ʻo laka hake ʻi ha toe meʻa. Naʻe mamata ʻa ʻĪnoke ki he ʻOtuá ʻokú Ne ʻafio hifo ki “hono toe ʻo e kakaí, peá Ne tangi” (Mōsese 7:28). Naʻe toki hā leva ʻi he lekooti toputapú naʻe toutou fehuʻi ange ʻe ʻĪnoke ki he ʻOtuá ʻo pehē: “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke lava ai ke tangí? ʻOkú ke lava fēfē ke tangi?” (Mōsese 7:29, 31).
Naʻe tali ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke: “Vakai ki he faʻahingá ni ko ho kāingá; kuó u fakatupu ʻa kinautolu ʻaki hoku nima pē ʻoʻokú . . . peá u ʻatu kiate kinautolu . . . foki ʻa e fekau, ke nau feʻofaʻaki ʻiate kinautolu, pea ke nau fili au, ʻa ia ko ʻenau Tamaí; kae vakai, ʻoku ʻikai haʻanau ʻofa, pea nau fehiʻa ki honau toto ʻonautolú pē” (Mōsese 7:32–33).
Naʻe mamata ʻa ʻĪnoke ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻá ne ʻilo fakataha mo e kau palōfita kehe ʻi muʻá kapau pē te tau toki tali ʻa e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻuí pea tau feinga ke moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí, ko ʻetau toki lava ia ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí pea tau maʻu ʻa e melinó, fiefiá, mo e nēkeneká. Ko e meʻa fakafoʻituitui ia ʻa e fānau taki taha ʻa e ʻOtuá ke ne feinga ke mahino kiate ia ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga ko ʻení.
Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou tui kapau ʻe lava ke mahino moʻoni kiate kitautolu ʻa e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, te tau ʻiloʻi leva ʻa hono mahuʻinga ʻo e foha pe ʻofefine ʻe toko taha ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou tui ʻoku lavaʻi e taumuʻa taʻe ngata ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú ʻo fakafou ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻoku tau fetokoniʻaki aí. (Ko e foʻi lea ko ia ko e “one” [toko taha], ko e uho ia ʻo e foʻi lea ko e “atonement” ʻa ia ko hono faka- Pilitānia ia ʻo e “fakaleleí”). Kapau ʻe mahino ʻeni ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, heʻikai ha taha ia te tau taʻe tokanga ki ai, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau taʻu motuʻá, matakali, tangata pe fefine, tui fakalotu, pe ko honau tuʻunga fakasosiale pe fakaʻikonōmiká. Te tau feinga kitautolu ke tau tatau mo e Fakamoʻuí pea ʻe ʻikai ke tau taʻe ʻofa, taʻe tokanga, taʻe tokaʻi, pe taʻe ongoʻi ʻa e niʻihi kehé.
Kapau ʻe mahino moʻoni kiate kitautolu ʻa e Fakaleleí pea mo hono mahuʻinga taʻengata ʻo e foʻi laumālie taki taha, te tau fekumi ki he taʻahine mo e tamasiʻi pea mo e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻoku heé. Te tau tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻofa ʻa Kalaisi kiate kinautolú. Te tau fai e meʻa kotoa te tau lavá ke tokoni ki hono teuteuʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e ongoongoleleí.
Ko e moʻoni, kapau naʻe muʻomuʻa ʻa e Fakalelei ʻa Kalaisí, ʻi he fakakaukau ʻa e kau taki ʻo e ngaahi uōtí mo e koló, he ʻikai taʻetokangaʻi ha mēmipa foʻou ia pe ha taha kuo toe fakamālohia mai ki he Siasí. Koeʻuhí ʻoku mahuʻinga fau ʻa e foʻi laumālie kotoa pē, ko ia ʻoku talatalaifale fakataha ai ʻa e kau takí ke fakapapauʻi ʻoku akoʻi ki he taha kotoa pē ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Ko e taimi ko ē ʻoku ou fakakaukau atu ai kia Nētane mo hono mahuʻinga kiate kimautolú, ʻoku lava ke toe mahino ange ʻa ʻeku sio mo ʻeku ongoʻi ʻa e ongo ko ia ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki hono kotoa ʻo ʻEne fānaú. ʻOku ʻikai ke tau fie maʻu ke tangi ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko e ʻikai ke tau fai kotoa ʻa ia naʻe mei lava ke tau faí ke vahevahe ai mo ʻEne fānaú ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo ʻosi fakahā maí. ʻOku ou lotua ʻe feinga e tokotaha kotoa pē ʻi heʻetau toʻu tupú ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí pea ke nau feinga ke nau moʻui taau ke ngāue maʻá e ʻEikí ʻi he malaʻe ʻo e ngāue faifekaú. Ko e moʻoni ʻe toe tokolahi ange e ngaahi hoa mali matuʻotuʻa mo ha niʻihi kehe ʻoku moʻui lelei, te nau maʻu ʻa e loto holi ke ngāue maʻá e ʻEikí ko ha kau faifekau ʻo kapau te nau fakalaulauloto ki hono mahuʻinga ʻo e feilaulau fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Sīsū, “Pea kapau leva te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi he kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi toko taha pē kiate au, hono ʻikai lahi ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku tamaí” (T&F18:15, ʻoku toki fakamamafaʻi). ʻIkai ke ngata aí, ka hono ʻikai lahi ʻa e fiefia ʻa e ʻEikí ʻi he foʻi tokotaha ʻoku fakatomalá! He ʻoku mahuʻinga ʻa e tokotaha kotoa pē kiate Ia.
Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuo fekumi mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu kātoa ke tau “haʻu kia Kalaisi, ʻa ia ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea kau ʻi heʻene fakamoʻuí, pea mo e māfimafi ʻo ʻene huhuʻí” (ʻAmenai 26). Kuó ne akonaki mai ʻo pehē ʻe lava ke tau toe foki hake ki Hono ʻafioʻanga toputapú ʻi heʻetau tauhi totonu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui ʻa ia kuo ʻosi fakafoki maí, ʻi he fai maʻu pē ʻa e tokoní, pea ʻi he kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá. He ʻoku toe ʻi ai mo ha meʻa ʻi he māmaní ʻoku mahuʻinga ange ke ʻilo ki ai ka ko e meʻá ni?
Ko e meʻa fakamamahi ia ʻoku hoko ʻi māmani ʻi he ʻahó ni, ʻa hono faʻa fakamāuʻi ko ia ʻo e mahuʻinga ʻo ha taha ʻaki pē ʻa e toko lahi ʻo e kau mamatá ki muʻa pē ia ʻoku teʻeki fakahoko ʻene polokalamá. Ko e founga ia ʻoku fai ʻaki e fakafuofua ʻa e mītiá mo e ngaahi polokalama sipotí, founga ʻoku fakafuofuaʻi ai he taimi ʻe niʻihi ʻa e tuʻukimuʻa ʻa ha kautaha, pea mo e founga ʻoku faʻa lava ke maʻu ai ha tuʻunga fakapuleʻanga. Mahalo ko hono ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke faʻa fakalāngilangiʻi ai ʻa e ngaahi fatongia hangē ko e “tamai,” “faʻē,” pea mo e “faifekaú.” He ʻoku fai fakalongolongo pē ʻe he ngaahi tamaí, ngaahi faʻeé mo e kau faifekaú ʻa ʻenau ngaahi ngāué kae ʻikai ke fai ke mamata ki ai ha kakai toko lahi. Kae lolotonga ko iá, mahalo ko e toko lahi pē ʻe taha ʻo e matangá ʻoku mahuʻinga ʻo taʻe ngatá– ʻa ia ko e foʻi toko taha pē, ko e tokotaha taki taha, ko koe mo au, pea mo e tokotaha kotoa pē ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku kehe ʻa e Fakaleleí ʻi hono ʻuhingá he naʻe taʻe fakangatangata ia pea taʻengata, ka ʻoku fakaʻaongaʻi fakafoʻituitui ia, ki he toko taha ʻi he taimi ʻe taha.
ʻOku ʻi ai ha foʻi moʻoni taʻengata ʻoku fakamatalaʻi mai ʻe he himi ko ia ʻa e fānaú “Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 193). Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau mahuʻinga kotoa pē, pea kapau ʻoku tau faivelenga, ʻe kakato ʻa e fiefia ʻa e ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafí, he kapau ʻe ʻikai, ʻokú Ne mamahi.
ʻOku folofola tatau mai pē ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú kiate kitautolu he ʻahó ni ʻo hangē ko ʻene folofola ki he kakai Nīfaí:
“ʻOku mou monūʻia koeʻuhi ko hoʻomou tuí. Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku kakato ʻa ʻeku fiefiá.
“Pea ʻi he ʻosi ʻene folofola ʻaki ʻa e ngaahi folofolá ni, naʻá ne tangi, pea naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa e kakaí, pea naʻá ne fua hake ʻa ʻenau tamaiki īkí, taki taha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu mo hūfaki ʻa kinautolu ki he Tamaí: (3 Nīfai 17:20–21, toki fakamamafaʻi).
Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoua pea ʻoua ʻaupito naʻa mou fakasiʻisiʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e foʻi “toko tahá.” Manatuʻi maʻu pē ʻa e naʻinaʻi faingofua ko ʻeni ʻa e ʻEikí, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15). Feinga maʻu pē ke mou moʻui ʻo taau mo e kakato ʻo e ngaahi tāpuaki toputapu ʻo e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI heʻemau mamahi koeʻuhi ko ʻemau māvae mo siʻi Nētané, kuo mau maʻu ʻeni ʻa e nonga ʻa ia ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻí toko taha pē te Ne lava ke foaki maí. Naʻe tafoki taha taha homau fāmilí kiate Ia ke maʻu ha tokoni; pea ko e taimi ní, ʻoku mau hiva ʻaki ʻa e loto houngaʻia pea mo ha mahino ʻoku toe lahi ange:
ʻOku fakaofo ʻa ʻEne pekiá
Koeʻuhí ko au;
ʻOku fakaofo, kiate aú!
(“ʻOku Fakaofo,” Ngaahi Himi, fika 102).
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻofa ke mou foaki atu ki he niʻihi kehé pea mou maʻu mai maʻamoutolu foki ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻoku ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.