ʻELETĀ ROBERT D. HALES
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Ka neongo pe ko e hā e kovi ʻoku aʻu ki ai e māmaní, ʻe lava ke kei nonga pē hotau ngaahi fāmilí. Kapau te tau fai e meʻa ʻoku totonú, ʻe takiekina mo maluʻi kitautolu.
Hangē ko e kikite ʻa Paulá, ʻoku tau moʻui ʻi ha “kuonga fakatuʻutāmaki.”1 Kuo “ʻalu fano ʻa Sētani ʻo kākaaʻi ʻa e loto ʻo e kakaí,”2 pea ʻoku fakautuutu mo hono mālohí. Ka neongo pe ko e hā e kovi ʻoku aʻu ki ai e māmaní, ʻe lava ke kei nonga pē hotau ngaahi fāmilí. Kapau te tau fai e meʻa ʻoku totonú, ʻe takiekina mo maluʻi kitautolu.
ʻOku fakahā mai ʻe he himi ne faʻa hivaʻi ʻe heʻetau ngaahi kui paioniá, ʻa e meʻa ko ia ke tau faí: “[Nonoʻo ho kongalotó; maʻu ha loto toʻa foʻou. He ʻikai ʻaupito liʻaki kitautolu ʻe hotau ʻOtuá.]”3 Ko e tuí mo e lototoʻá ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe kitautolu mātuʻá mo e ngaahi fāmilí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.
Naʻe maʻu ʻe he tamai ko Līhaí ʻa e lototoʻa ko iá. Naʻá ne ʻofa ʻi hono fāmilí peá ne fiefia ʻi hono tauhi ʻe ha niʻihi ʻo ʻene fānaú ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Ka ʻoku pau pē naʻá ne mātuʻaki loto mamahi ʻi he taimi naʻe “ʻikai ke kai ʻe Leimana mo Lemiuela ʻi he fua” naʻá ne fakafofongaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtua. “[Naʻá] ne fuʻu manavahē lahi [koeʻuhí ko kinaua]; ʻio, naʻá ne manavahē telia naʻa liʻaki ʻa kinaua mei he ʻao ʻo e ʻEikí.”4
ʻOku fehangahangai ʻa e mātuʻa kotoa pē mo ha momeniti fakamanavahē pehē. Ka neongo ia, ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻetau tuí ʻo akoʻi ʻetau fānaú mo fai e lelei taha te tau lavá ke tokoniʻi kinautolú, ʻe mōlia atu leva ʻa ʻetau ongoʻi manavasiʻí. Naʻe nonoʻo ʻe Līhai hono kongalotó pea fakataha mo ʻene tuí, naʻá ne “naʻinaʻi [ki heʻene fānaú] ʻaki ʻa e ʻofa kotoa ʻa ha mātuʻa angaʻofa, ke [nau] tokanga ki heʻene ngaahi leá koeʻuhí ke ʻaloʻofa ʻapē ʻe he ʻEikí kiate kinaua.” Pea naʻá ne fekau kinautolu ke “tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.”5
Kuo pau foki ke tau tui pea akoʻi ʻetau fānaú mo fakaafeʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. ʻOku ʻikai totonu ke tau tuku ke hanga ʻe heʻenau ngaahi filí ʻo fakavaivaiʻi ʻetau tuí. He ʻikai fuatautau ʻetau moʻui tāú mei heʻenau anga māʻoniʻoní. Naʻe ʻikai mole meia Līhai ʻa e tāpuaki ko ʻene kai ʻi he ʻakau ʻo e moʻuí, koeʻuhí pē ko e fakafisi ʻa Leimana ia mo Lemiuela ke kai ʻi hono fuá. ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, ʻoku tau faʻa ongoʻi he taimi ʻe niʻihi kuo tau tō nounou ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe heʻetau fānaú ha ngaahi fehālaaki pe te nau hē mei he moʻoní. ʻOku ʻikai teitei tō-nounou ʻa e ngaahi mātuʻá ia he taimi ʻoku nau fai ai honau lelei tahá ke ʻofaʻi, akoʻi, lotua pea mo tokangaʻi ʻenau fānaú. ʻE fakatapui ʻenau tuí, ngaahi lotú mo ʻenau ngaahi feingá, ki he lelei ʻa ʻenau fānaú.
Ko e finangalo ʻo e ʻEikí kiate kitautolu mātuʻá, ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Kuó Ne folofola, “Akoʻi hoʻo fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní, ʻo fakatatau ki he ngaahi fekaú. . . . ke ke fakamaau ʻa ho fale ʻoʻoú,” pea “tokanga ke nau ngāue mālohi mo tokanga lahi ange ʻi ʻapi.”6
ʻOku ou fie fakamanatu kiate kitautolu kotoa he ʻahó ni, kuo teʻeki ai ha fāmili ia ʻe haohaoa. ʻOku moʻulaloa ʻa e ngaahi fāmili kotoa pē ki he ngaahi tuʻunga ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku foaki mai kiate kitautolu kotoa pē ʻa e meʻafoaki ʻo e tauʻatāina ke filí—ke fili maʻatautolu pea mo ako mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí.
Mahalo ko e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ʻe ʻi ai hano mali, fānau, mātuʻa pe kāinga te ne aʻusia ha faingataʻa ʻi ha faʻahinga founga pē—fakaʻatamai, fakatuʻasino, fakaeloto pe fakalaumālie— pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe malava ke hoko tonu mai ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingataʻá ni. Ko hono fakanounoú, ʻoku ʻikai faingofua ʻa e moʻui fakamatelié.
ʻOku taki taha pē fāmili mo hono ngaahi tūkunga makehe. Ka ʻoku tokanga ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he faingataʻa kotoa pē—ʻa ia ko e ʻuhinga ia kuo pau ke tau akoʻi ai ʻetau fānaú.
ʻOku pehē ʻi he Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani:
“ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó mo fakalaumālié; pea hinoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofani mo fetauhiʻaki mo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea hoko ko ha kau tangataʻifonua tauhi lao ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo aí. Kuo pau ke ʻekeʻi mei he husepānití mo e uaifí—ʻa e tamai mo e faʻē kotoa pē—ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻa e anga ʻo ʻenau fakahoko ʻo e ngaahi fatongiá ni.”7
Ko e kī ki hono maluʻi hotau ngaahi fāmilí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ko hono fakahoko ʻo e ngaahi fatongiá ni.
Naʻe naʻinaʻi mai ʻa Mōsese, “Pea te ke [akoʻi faivelenga e ngaahi leá ni] ki hoʻo fānaú pea te ke talanoa ʻaki ia ʻo ka ke ka nofo ʻi ho falé, pea ʻo ka ke ka ʻalu ʻi he halá, pea ʻo ka ke ka tokoto hifo pea ʻo ka ke ka tuʻu hake.”8 ʻOku totonu ke ʻoua naʻa toe matoʻo hotau ngaahi fāmilí mei heʻetau ngaahi fakakaukaú.
Naʻe mahino kia Mōsese ʻa e fie maʻu ko ia ke toutou akoʻí, he naʻá ne tupu hake ʻi ha ngaahi taimi faingataʻa. ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Mōsesé, ne talaki ai ʻe Felo ke lī ki he vaitafé ʻa e pēpē tangata Hepelū kotoa pē ʻi ʻIsipite. Ka naʻe toe fai fakamātoatoʻi ange ʻe he ongo mātuʻa ʻa Mōsesé ʻa hona ngaahi fatongia fakaemātuʻá.
ʻOku hā he folofolá ʻo pehē, “Ko e tuí naʻe fufū ai ʻa Mōsese ʻe heʻene mātuʻá, ʻi he māhina ʻe tolu, . . . pea naʻe ʻikai manavahē [ʻene mātuʻá] ki he fekau ʻa e tuʻí.” ʻI he fakaʻau ke fuʻu lahi ʻa Mōsese ke lava ʻo fūfuuʻí, naʻe faʻu ai ʻe heʻene faʻē ko Sokopetí ha vaka louʻakau, ʻo ne pani ia ʻaki ʻa e kelepulu mo e pulu, peá ne ʻai hono fohá ki loto. Naʻá ne tuku leva ʻa e kiʻi vaká ke tētē hifo he vaitafé ki ha feituʻu malu—ki he feituʻu ne kaukau ai e ʻofefine ʻo Feló.
Ke fakapapauʻi he ʻikai ha fehālaaki ʻe hoko, ko ia naʻe fekau atu ai ʻe Sokopeti mo ha taha ke tokoni, ʻa ia ko ʻene tama fefine ko Meliamé, ke ne ʻalu ʻo leʻohi. ʻI hono maʻu ko iaʻa e pēpeé ʻe he ʻofefine ʻo Feló ʻa ia ko e pilinisesí, naʻe kole lototoʻa ange leva ʻe Meliame ke ne ui ha fefine toutama Hepelū. Ko e fefine toutama ko ʻení ko Sokopeti, ko e faʻē ʻa Mōsesé.10
Koeʻuhí ko ʻene faivelengá, ko ia naʻe fakahaofi ai e moʻui ʻa Mōsesé. Naʻá ne ʻiloʻi he taimi totonu, ʻa hono tupuʻangá pea naʻá ne “liʻaki [ai] ʻa ʻIsipité, ʻo ʻikai manavahē ki he houhau ʻa e tuʻí.”11
ʻOku ou kau fakataha mo e ngaahi mātuʻa faivelenga he feituʻu kotoa pē ʻi hono fakahaaʻi ʻoku tau ʻiloʻi hotau tupuʻangá, ʻoku mahino kiate kitautolu hotau ngaahi fatongia fakaemātuʻá, pea ʻoku ʻikai ke tau manavahē ki ha ʻita mai ʻa e Pilinisi ʻo e Fakapoʻulí. ʻOku tau falala ki he maama ʻa e ʻEikí.
Hangē ko Sokopetí, ʻoku tau ʻohake hotau ngaahi fāmilí ʻi ha māmani fulikivanu mo maveuveu—ʻa ia ko ha māmani ʻoku fakatuʻutāmaki tatau pē mo e ngaahi fakamaauʻanga ʻo ʻIsipité ʻi hono puleʻi ʻe Feló. Kae hangē ko Sokopetí, ʻoku tau lalanga takai ʻi heʻetau fānaú ha kato maluʻi—ko ha kiʻi vaka ʻoku ui “ko e fāmilí”—pea tataki kinautolu ki ha ngaahi feituʻu malu ʻe lava ke fakamālohia ai ʻetau ngaahi akonakí ʻi ʻapi pea mo e lotú.
Kae taupotu tahá, ʻoku tau tataki kinautolu ki he fale tuʻukimuʻa taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fale akó—ʻa e temipale māʻoniʻoní ʻa ia ʻe lava ke nau tūʻulutui ai ha ʻaho, ʻo ʻākilotoa kinautolu ʻe honau ngaahi fāmili faivelengá, ke nau fakamaʻu mo hanau hoa moʻui taau ki he kotoa ʻo e nofo taimí mo e nofo taʻengatá. Ko e meʻa ko ia ne nau ako meiate kitautolú, te nau akoʻi ia ki heʻenau fānaú pea ʻe hokohoko atu ai ʻa e ngāue ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá.
ʻI he lolotonga ʻetau fonongá, ʻi he ngaahi taimi ʻoku mamaʻo ai ʻetau fānaú meiate kitautolú, ʻoku tuku mai ai ʻe he ʻEikí ha kau “Meliame” fakalaumālie ke tokangaʻi kinautolu—ʻa ia ko ha tokotaha kehe, hangē ko e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú, kau faiakó, kāingá pea mo ha ngaahi kaungāmeʻa moʻui taau. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hanga ʻe he Laumālié ʻo ueʻi kitautolu mātuʻá, ke tau kumi ki ha tokoni ʻoku mahulu ange ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú, ʻa ia ko ha maʻuʻanga tokoni hangē ko ha kau toketā pea mo ha kau mataotao he fai faleʻí. ʻE fakahinohino mai ʻe he Laumālié ʻa e taimi mo e founga ʻe lava ke maʻu ai ʻa e faʻahinga tokoni ko iá.
Ka ko e tokoni maʻongoʻonga taha ki hotau fāmilí, ʻoku maʻu ia ʻi he ongoongoleleí—mei heʻetau Tamai Hēvaní, ʻo fakafou mai ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní pea mo e lakanga fakataulaʻeikí. Tuku muʻa ke u vahevahe mo kimoutolu ha ngaahi konga mahuʻinga ʻe nima ʻo e fatongia fakaemātuʻá ʻe tokoni kiate kitautolu ʻi hono fakamālohia hotau ngaahi fāmilí.
Fakahoko ʻa e ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí. Taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau ilifia ʻi heʻetau fānaú—ʻo manavasiʻi ke talatalaifale mo kinautolu koeʻuhí naʻa tau fakaʻitaʻi kinautolu. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki fungani ʻe lava ke maʻu mei he talatalaifale fakataha mo hotau ngaahi fāmilí, ʻo fakahaaʻi ange ha tokanga moʻoni ki he moʻui ʻa e kau mēmipa hotau fāmilí. ʻE lava pē ke hoko e fakataha alēlea fakafāmilí ko ha konga ʻo e efiafi fakafāmilí pe ko ha ngaahi fakatahaʻanga makehe, ke fakakau kotoa mai ki ai ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Ka ʻoku totonu ke tau talatalaifale fakatāutaha maʻu pē mo ʻetau fānaú.
Ka ʻikai fai e talatalaifale fakatāutaha ko ʻeni mo ʻetau fānaú, te nau fakahehema pē ke tui ʻoku ʻikai mahino pe ʻikai tokanga ʻa e Tangataʻeikí mo e Fineʻeikí, pe Kui Tangatá mo e Kui Fefiné ia ki he ngaahi faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá. ʻI heʻetau fakafanongo ko ia ʻi he ʻofa mo fakaʻehiʻehi mei hono taʻotaʻofi ʻenau fakamatalá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke tau ʻilo e founga ke tau tokoni ai ki heʻetau fānaú pea mo akonekina kinautolú.
Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo akoʻi kiate kinautolu ʻe lava ke nau fili ʻa e ngaahi meʻa ke nau faí ka he ʻikai ke nau lava ʻo fili ʻa e ngaahi ola pe nunuʻa ʻo e ngaahi tōʻonga ko iá. ʻE lava foki ke tau tokoni ʻi hono fakamahino kiate kinautolu ʻi he anga vaivai, ʻa e ngaahi nunuʻa ʻe lava ke hoko ki heʻenau moʻuí ko e tupu mei heʻenau ngaahi filí.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻi he ʻikai ko ia ke nau muimui ki heʻetau ngaahi akonakí pe ʻikai fai e ngaahi meʻa ne tau ʻamanaki ki aí, ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi ke fakaava maʻu pē ʻa e matapā ki hotau lotó.
ʻI he talanoa fakatātā ʻo e foha maumaukoloá, ʻoku tau maʻu ai ha lēsoni ongo moʻoni ki he ngaahi fāmilí kae tautautefito ki he mātuʻá. Hili e “[fakakaukau lelei],”12 ʻa e foha siʻisiʻí, naʻá ne pehē ke foki ā ki ʻapi.
Naʻá ne ʻilo fēfē he ʻikai fakafisingaʻi ia ʻe heʻene tamaí? Koeʻuhí he naʻá ne ʻiloʻi ʻene tamaí. Tuʻunga ʻi ha fanga kiʻi fetaʻemahinoʻaki iiki, ngaahi fepakipaki mo e ngaahi tōʻonga fakavalevale ʻo e kei talavou ʻa e fohá, ʻoku lava pē ke u sioloto atu ki heʻene tamaí ʻi heʻene fakahaaʻi ha loto mahino mo ha manavaʻofa, leʻo vaivai, telinga fie fanongo, pea mo ha loto faʻa fakamolemole. ʻOku lava foki ke u fakakaukauloto atu ki hano ʻiloʻi ʻe hono fohá ʻe lava ke ne foki ki ʻapi he naʻá ne ʻiloʻi e faʻahinga ʻapi ʻoku tatali mai kiate iá. He ʻoku pehē mai ʻi he folofolá, “ʻI heʻene kei mamaʻo ʻaupitó, naʻe mamata ʻa ʻene tamaí kiate ia, pea manavaʻofa mo lele pea fāʻofua ia ʻo ʻuma kiate ia.”13
ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tuku fakaava mai pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e matapaá ke tau toe foki ange. ʻOku ou fakamoʻoni foki ʻoku ʻikai ʻaupito tōmui ke fakaava ʻa e matapā ʻokú ne fakafehokotaki kitautolu mo ʻetau fānaú, ʻaki ʻa e kupuʻi lea faingofua ko ia, “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe,” “Kātaki,” pea mo e “Fakamolemoleʻi ange muʻa au.” ʻE lava ke tau kamata he taimí ni ke faʻu ha ʻapi te nau fie foki mai ki ai—ʻi he taimí ni pea mo e taʻengatá foki.
ʻE lava foki ke tau tokoni ki heʻetau fānau talangofuá ke nau tuku fakaava pē mo e matapā ʻo e faʻa fakamolemolé, ʻaki haʻatau fakahaaʻi kiate kinautolu ʻetau ʻofá mo ʻetau houngaʻiá, pea tokoniʻi kinautolu ke nau fiefia ʻi he fakatomala honau ngaahi tokouá.
ʻI hono fakaava ko ia e matapā ki hotau lotó, ʻoku totonu ke tau ako ai ke fakatatau ʻa e Folofolá ki heʻetau moʻuí.
ʻOku tau faʻa talanoa ki hono akoʻi ʻetau fānaú mei he folofolá, ka ko e hā nai e founga ʻoku tau fakahoko ʻaki iá?
ʻI he ngaahi taʻu siʻi he kuohilí, ne u akoʻi ai homa foha kei talavoú ʻo kau ki he moʻui mo e ngaahi meʻa ne hoko ki he tokoua ʻo Sēletí. Neongo naʻe mālie ʻaupito ʻa e talanoá, ka naʻe ʻikai tokanga mai ia. Peá u fehuʻi ange leva pe ko e hā ha ʻuhinga fakafoʻituitui kiate ia ʻa e talanoá. ʻOku ʻuhingamālie ʻaupito e taimi ʻoku tau fehuʻi ai ki heʻetau fānaú, “Ko e hā leva ʻene ʻuhinga kiate koé?” Naʻá ne pehē, “ʻIloʻi, ʻoku ʻikai toe kehekehe ia mei he meʻa ne fai ʻe Siosefa Sāmita he vaoʻakaú ʻi heʻene lotu pea maʻu ha talí.”
Naʻá ku pehē ange, “ʻOkú ke meimei taʻu tatau mo Siosefa. ʻOkú ke pehē ʻe ʻaonga kiate koe ha lotu peheni?” Fokifā pē kuo ʻikai ke mau kei talanoa ki ha meʻa ne hoko ʻi ha fonua mamaʻo ʻaupito. Naʻa mau talanoa fekauʻaki mo homa fohá—ki heʻene moʻuí, ʻene ngaahi fiemaʻú pea mo e founga ʻe tokoniʻi ai ia ʻe he lotú.
ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻá, ko hotau fatongia ia ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau “fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē [ʻa e konga kotoa pē ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí] kiate kitautolu [pea mo ʻetau fānaú], . . . koeʻuhí ke ʻaonga ia pea . . . [ako ai hotau ngaahi fāmilí].”14
ʻOku tau fakatatau nai e ngaahi meʻa ʻoku aʻusia ʻe heʻetau fānaú ʻi he ongoongoleleí, ki he ngaahi fiemaʻu moʻoni ʻo ʻenau moʻuí? ʻOku tau akoʻi nai kiate kinautolu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakatomalá, Fakaleleí, sākalamēnití pea mo e tāpuaki ʻo e houalotu sākalamēnití ʻi heʻenau fehangahangai ko ia mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí? ʻOku ʻikai ha meʻa taimi feʻunga ia ʻi he ngaahi houa fakataha totonú ke akoʻi ai ki heʻetau fānaú ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke nau ʻiló. Ko ia ai, kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi momeniti fakaʻaho kotoa pē ke fai ai ha akoʻí.
ʻOku mahuʻinga fau ʻa e ngaahi momeniti ko ʻení. ʻOku hoko mai ia ʻi he taimi ʻoku tau ngāue, vaʻinga pe faifeinga fakataha aí. ʻI heʻene hoko maí, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he meʻa ke tau leaʻakí pea mo tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau tali ʻetau akonakí.
Ko ha meʻa fakafiefia pea ko ha tāpuaki moʻoni ia ke maʻu ʻa e Laumālie ʻi hotau ngaahi ʻapí! Pea ko ha tāpuaki moʻoni ke fakaafeʻi mai ia ʻi he lotú, ako ʻo e folofola, lea ʻofá pea mo hono fakahaaʻi ki he niʻihi kehé ha houngaʻiá! Tau teuteu muʻa ki heʻetau ngaahi momeniti akoʻi ko ʻení ʻo hangē ko hono lotua ʻe ʻAlamā ʻa hono fohá ʻi he “fuʻu tui lahi”15 pea ʻaki e ivi kotoa ʻo hotau laumālié ʻi he ʻaukai, fakatotolo ʻi he folofolá, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea fakaʻatā ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakafonu hotau lotó ʻaki ʻa e ʻofa, fakamolemole pea mo e manavaʻofa. Pea ʻe toki fakafonu ʻaki ia hotau ngaahi ʻapí. Ko ia, tau falala ki he Tauhisipi Leleí
Naʻe hanga ʻe Sokopeti ko e faʻē ʻa Mōsesé, ʻo tataki hono fohá ʻi he vaitafé ʻi he loto falala ki he “Tauhi . . . ʻo [hotau] laumālié.”16 ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻá, te tau lava foki mo kitautolu ʻo falala ki he Tauhisipi Leleí ke ne tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu. Naʻe talaʻofa mai ʻa ʻĪsaia te Ne, “tataki fakafiemālie”17 ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi ai honau fatongia ke tokangaʻi ʻa e fānaú.
Te ne tokoniʻi kitautolu ke tau falala mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí, faikehekehé, pea mo e Fakaleleí, ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku fai ai ʻe heʻetau fānaú ha ngaahi fili taʻe fakapotopotó. ʻE fakafou mai ʻi Hono Laumālié ʻa ʻEne tokoniʻi kitautolu ʻi hono akonekina ʻetau fānaú ke nau fehangahangai mo e poletaki, ʻahiʻahi mo e faingataʻa kotoa pē ʻo e moʻuí, ʻaki ʻenau manatuʻi ko hai kinautolu—ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá. ʻE tataki fakalaumālie kitautolu ʻi he ngaahi founga ke tau tokoni ai kiate kinautolu ʻi hono “ʻai ʻa e teunga tau [kakato] ʻo e ʻOtuá,”18 ke nau lava ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi “ngahau vela kotoa pē ʻo e filí”19 ʻaki ʻa e “pā ʻo e tuí”20 pea mo e “heletā [ʻo e] Laumālié.”21 ʻI he mateuteu fakalaumālie ko ia ʻetau fānaú ʻi honau teunga taú pea fakamālohia kinautolú, te Ne tāpuakiʻi kinautolu ke nau kātekina faivelenga ki he ngataʻangá pea ke nau toe foki ki ʻapi, ʻo taau ke tuʻu mo nofo ʻo taʻengata ʻi he ʻafioʻanga ʻo ʻenau Tamai Fakahēvaní.
ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, te tau mamahi ke mamata ki ha kafo ʻa e kau mēmipa ʻo hotau fāmilí ʻi he ngaahi sengai mo e ngaahi tao ʻo e moʻui fakamatelié. Ka te tau ofo kotoa ʻi he ʻofa ʻoku fai ʻe hotau Fakamoʻuí kiate kinautolú. Pea ʻe tuʻunga ʻiate Ia, he ʻikai ke ikunaʻi mo fakaʻauha kinautolu ʻe he mamahí, ka ʻe fakavaivaiʻi, fakamālohia, pea mo fakamāʻoniʻoniʻi ai kinautolu.
Ki he ngaahi mātuʻa mo e ngaahi fāmili kotoa pē he funga ʻo e māmaní, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻoku mafai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke fakamoʻui. Ko Ia ʻa e Faifakamoʻuí, Huhuʻí ko e Tauhisipi fai fakahaofí, pea te Ne tuku ʻa e hivangofulu mā hivá ka ne kumi ʻa e toko tahá. Kapau ʻoku tau fekumi ki he fakamoʻui ʻo e “sipi ʻe taha” ʻi hotau fāmilí, ʻoku ou fakamoʻoni atu te Ne lava ke fai ia. ʻOku tau tokoni kiate Ia ʻi hono moʻuiʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he faivelenga, fakamaʻu ʻi he temipalé pea mo tauhi totonu ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fai aí.
ʻE lava ke maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ha fiemālie ʻi he ngaahi lea ʻa ʻEletā ʻOasoni F. Uitenií, ʻi heʻene fakahoko mai e ngaahi akonaki ʻa Siosefa Sāmitá:
Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá—pea kuo teʻeki ai ke ne akoʻi mai ha tokāteline fakafiemālie pehē—ko e fakamaʻu taʻengata ʻo e ngaahi mātuʻa faivelengá pea mo e ngaahi talaʻofa fakalangi ne fai kiate kinautolu ʻi he tokoni lototoʻa ʻi he Ngāue ʻo e Moʻoní, he ʻikai ngata pē ʻi hono fakahaofi ai kinautolú, ka ʻe fakahaofi foki ai mo honau hakó. Neongo ʻe ʻi ai ha fanga sipi ʻe hē, ka ʻoku siofi kinautolu ʻe he Tauhisipí pea ʻe aʻu ki ha taimi te nau ongoʻi ai e toʻukupu ʻo e Tauhi Fakalangí ʻokú ne ala atu ʻo fakafoki mai kinautolu ki he tākangá. Pea te nau foki mai, ʻo tatau ai pē pe ʻe hoko ia he moʻuí ni pe ko e maama ka haʻú. Kuo pau ke nau totongi honau moʻua ki he fakamaau totonú; te nau mamahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá; pea te nau fou ʻi ha hala ʻoku talatala; ka ʻo kapau ʻoku fakatau e hala ko iá ki he ikuʻanga tatau mo e foha maumau-koloá, ki ha tamai mo ha ʻapi ʻofa mo faʻa fakamolemole, ta he ʻikai iku launoa ʻenau mamahí. Lotua hoʻomou fānau taʻetokanga mo talangataʻá; pikitai kiate kinautolu ʻaki hoʻomou tuí. Hoko atu hoʻo ʻamanaki leleí mo hoʻo falalá, kae ʻoua kuó ke mamata ki he fakamoʻui ʻo e ʻOtuá.22
ʻOku ou fakamoʻoni makehe naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne moʻuí ke lava ʻo fakamoʻui mo hakeakiʻi ai e ngaahi fāmili kotoa pē ʻi he māmaní. ʻOku ou fie fakahaaʻi atu hoku ʻofa pea mo e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kimoutolu mo homou fāmilí, ʻaki e ʻofa kotoa ʻa ha mātuʻa angaʻofa.
ʻOku ou fakatauange pē te tau tānaki fakataha mai hotau ngaahi ʻofaʻangá pea “nonoʻo hotau kongalotó [pea] maʻu ha lototoʻa foʻou. He ʻikai teitei liʻaki kitautolu ʻe hotau ʻOtuá.”Ko e moʻoni ʻe taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he tuí, lototoʻá pea mo e ʻofá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. 2 Tīmote 3:1.
2. 3 Nīfai 2:3.
3. “Haʻu Kāingá,” Ngaahi Himí, fika 18.
4. 1 Nīfai 8:35–36.
5. 1 Nīfai 8:37–38.
6. T&F 93:42–43, 50.
7. Liahona, ʻOkatopa 1998, 6.
8. Teutalōnome 6:7.
9. Hepelū 11:23.
10. Vakai, ʻEkesōtosi 2:3–10; vakai foki, Jerrie W. Hurd, Our Sisters in the Bible, (1983) 36–37.
11. Vakai, Hepelū 11:24–27.
12. Luke 15:17.
13. Luke 15:20.
14. 1 Nīfai 19:23.
15. Mōsaia 27:14.
16. 1 Pita 2:25.
17. ʻĪsaia 40:11.
18. Vakai, ʻEfesō 6:11, 13; vakai foki, T&F 27:15.
19. 1 Nīfai 15:24; T&F 3:8; vakai foki, ʻEfesō 6:16.
20. ʻEfesō 6:16; T&F 27:17.
21. ʻEfesō 6:17; vakai foki, T&F 27:18.
22. ʻI he Conference Report, April 1929, 110.