The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Tuʻu Taʻemele ʻi he ʻAo ʻo e ʻEikí

Tuʻu Taʻemele ʻi he ʻAo ʻo e ʻEikí

ʻELETĀ CLATE W. MASK JR.
ʻO e Kau Fitungofulú

Tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau lava ai kotoa ke tuʻu taʻe ha mele, maʻa, mo hinehina ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

ʻELETĀ CLATE W. MASK JR.ʻI he ngaahi taʻu kuo hili atú, ne ma heka pasi atu ai mo hoku foha ko Sefó, ʻa ia naʻá ne manako ke ʻeva holo ʻo sio he ngaahi feituʻu kehekehe, ‘i ha hala tokakovi moʻoni ʻi ʻAmelika Lotoloto he taimi 1:00 hengihengí. Naʻá ma ō he pasi hengihengia tahá he ko e pasi pē ia ʻe taha ʻe lele he ʻaho ko iá. ʻOsi mei ai ha haafe houa kuo tuʻu e pasí ke fakaheka ha ongo faifekau. ʻI heʻena heka haké naʻá ma ʻeke ange pe ko e ʻai ke na ō hengihengiá ki fē? Ki he konifelenisi fakasouni! Pea naʻá na ʻosi fakapapauʻi te na aʻu ki ai tatau ai pē pe ko e hā ʻa e foungá. ʻI he taimi 2 hengihengí naʻe toe heka hake mo ha ongo faifekau ki he pasí peá na feʻiloaki fiefia mo hona ongo kaungāngāue fakafaifekaú. Naʻe toutou hoko peheni pē ʻi he haafe houa kotoa lolotonga ʻa e lele hake ʻa e pasí ʻi he hala he moʻungá. ʻI he taimi 5 hengihengí pē kuo toko 16 e kau faifekau ʻa e ʻEikí kuo mau kaungā heka he pasí pea naʻa mau fiefia ʻi he Laumālie ne nau heka hake mo iá.

Fakafokifā pē kuo taʻofi kikī e pasí. Kuo tafe mai e kelekele ia mo e pelepela lahi ʻo tanumia e halá. Naʻe pehē mai ʻe Sefo, “Ko e hā e meʻa te tau fai he taimi ní, Tangataʻeiki?” Naʻe hohaʻa tatau pē mo homa ngaahi kaumeʻa ko Sitani, ʻĒliki mo ʻĀlaní. Taimi pē ko iá kuo kaila hake ʻa e taki fakasouní “Mou omi kau faifekau, he ʻikai ke hanga ʻe ha meʻa ʻe taha ʻo taʻofi kitautolu!” ʻOsi pē ko iá pea nau hifo fakavave kotoa mei he pasí! Ne mau fesiofaki pea mau pehē, “muimui he kau faifekaú”, pea mau aʻa kotoa he pelepelá ʻo feinga ke mau ō fakataha mo e kau faifekaú. Naʻe ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ha fuʻu loli, ko ia naʻa mau heka kotoa ai. ʻOsi pē ha maile ʻe taha kuo mau toe tuʻu koeʻuhí ko ha toe pelepela kuo fonu he halá. Naʻe toe aʻa pē ʻa e kau faifekaú he pelepelá pea mau muimui ofi atu pē ʻi mui. Ka ko e taimi ko ʻení naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha loli ia. Naʻe lea fakatoʻa mai leva ʻa e taki fakasouní ʻo pehē, “Te tau aʻu ki he feituʻu ʻoku totonu ke tau ʻi aí neongo kapau te tau lue lalo pē ʻo aʻu ki ai.” ʻI ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe tala mai ʻe Sefo kiate au ʻa hono fakalotolahiʻi mo fakaʻaiʻai ia ʻe he kau faifekaú ni pea mo e laʻi tā ko ʻení lolotonga ʻene ngāue maʻá e ʻEikí ʻi ʻĀsenitiná.

Neongo ne mau lava ʻo mavahe atu mei he ngaahi pelepela naʻe tafe mai ki he halá ka naʻe tau ʻiate kimautolu kotoa ʻa e pelepelá. Naʻe kiʻi ongoʻi tailiili ʻa e kau faifekaú ʻi he teu ko ia ke nau tuʻu ʻi muʻa ʻi honau palesiteni fakamisioná ʻi he ʻaho konifelenisi fakasouní ka ne hanga mo hono malí ʻo vakavakaiʻi fakalelei ʻa e anga ʻo ʻenau ʻasí.

ʻI heʻetau aʻa atu ko ia ʻi he ngaahi pelepela ʻo e moʻui ní, he ʻikai pē ke taʻe tau ʻiate kitautolu ia ha fanga kiʻi pelepela lolotonga ʻetau fonongá. Pea ʻoku ʻikai foki ke tau loto ke tau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻoku tau pelepela.

ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi ʻAmelika he kuonga muʻá, naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Fakatomala ʻa kimoutolu, ʻe ngaahi ngataʻanga ʻo māmaní, pea haʻu kiate au mo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke mou tonuhia ʻi hoku ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí” (3 Nīfai 27:20).

ʻOku fakatokanga mai ʻe ʻAlamā kiate kitautolu fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku tau ai ʻa e pelepelá ʻiate kitautolú, “Koeʻuhí he ʻe fakahalaiaʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi leá, ʻio, ʻe fakahalaiaʻi ʻa kitautolu ʻe heʻetau ngaahi ngāué kotoa; ʻe ʻikai fakatonuhiaʻi ʻa kitautolu taʻe ha mele; pea ʻe fakahalaiaʻi ʻa kitautolu foki ʻe heʻetau ngaahi fakakaukaú” (ʻAlamā 12:14).

Naʻe toe pehē ʻe ʻAlamā,

“ʻE ʻikai lava ke fakamoʻui ʻa kimoutolu; he ʻoku ʻikai lava ke fakamoʻui ha tangata ʻe toko taha, ka ʻo kapau pē kuo fufulu hono kofú ke hinehina; ʻio, kuo pau ke fakamaʻa ʻa hono kofú kae ʻoua ke nau maʻa mei he ʻuli kotoa pē. . . .

“. . . ʻE fēfē homou lotó ʻo kapau te mou tutuʻu ʻi he fakamaauʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo ʻuli homou ngaahi kofú ʻi he toto mo e faʻahinga ʻuli kehekehe kotoa pē?” (ʻAlamā 5:21–22)

ʻOkú ne toe fakamatala mai foki ʻo kau ki he, “kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē, ʻa ia kuo fufulu honau kofú, pea ʻoku taʻe ha mele, mo maʻa, mo hinehina”(ʻAlamā 5:24).

Hili iá, ʻokú ne toki fehuʻi mai leva pe ʻoku tau fēfē kitautolu he lolotonga ʻetau fou atu ʻi he ngaahi pelepela ʻo e moʻuí: “Kuo mou ʻaʻeva ʻo tauhi ʻa kimoutolu ke taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá? Te mou lava koā ke pehē ʻi homou lotó, kuo feʻunga hoʻomou loto māʻulaló ʻo kapau naʻe ui ʻa kimoutolu ke mālōlō leva . . . kuo fufulu mo fakahinehina homou kofú ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisí?” (ʻAlamā 5:27)

ʻE lava pē ke hā taʻe ha mele, maʻa, mo fakaʻofoʻofa ʻa hotau ngaahi kofú, tuʻunga ʻi he fakatomalá mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku kole mai ʻe Molonai, “Ko ia mou tafoki ki he ʻEikí, ʻa kimoutolu ʻe kau taʻe tui; tangi fakamātoato ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsuú naʻa lava ke mou hā ʻoku mou taʻe ha ʻila, mo maʻa, mo fakaʻofoʻofa, mo hinehina, kuo fakamaʻa ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e taʻataʻa ʻo e Lamí, ʻi he fuʻu ʻaho lahi mo fakaʻosi ko iá” (Molomona 9:6).

ʻOku tau lau ʻi he tohi 1 Samuela ʻoku pehē ai, “ʻOua naʻá ke mamata ki hono matá, pea ki he māʻolunga ʻo hono sinó; . . . he ʻoku mamata ʻa e tangatá ki he anga ʻoku hā ʻi tuʻá, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó” (1 Samuela 16:7).

Naʻe sio ʻa e kau Nīfaí ia ki he hā ki tuʻa ʻa e kakai Leimaná, he naʻe pehē ʻe Sēkope, “Ko ia, ʻoku ou tuku kiate kimoutolu ha fekau, ʻa ia ko e folofola ʻa e ʻOtuá, ke ʻoua naʻa mou toe lauʻikoviʻi ʻa kinautolu koeʻuhí ko e lanu fakapoʻupoʻuli ʻa honau kilí. . . .” (Sēkope 3:9).

ʻOku ʻafioʻi pea ʻofeina ʻe heʻetau Tamaí ʻa ʻEne fānau ʻi he māmaní hono kotoa, mei Positoni ki ʻOkinauā, mei Seni ʻAnitōniō ki Sipeini, mei ʻĪtali ki Kositā Lika. Naʻe fakamālō ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki muí ni mai ki he ʻEikí ʻi Kana, “koeʻuhí ko e feohi fakatokoua ko ia ʻoku ʻiate kimautolú, ʻo ʻikai ke lava ʻe he lanu ʻo e kilí pe ko e fonua ne fanauʻi ai kimautolú ke fakamavahevaheʻi kimautolu ʻi heʻemau hoko ko Ho ngaahi foha mo Ho ngaahi ʻofefiné” (Lotu fakatapui ʻo e Temipale ʻAkulā Kaná, ʻi he “Brotherhood Exists,” Church News, 17 Jan, 2004, 11).

ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hoʻomou lea pe anga fakafonuá, ke mou haʻu kia Kalaisi, “ʻo maʻu ʻi Heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te Ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate Ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine . . . [he] ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 26:33).

ʻOku tau omi ki he māmaní ʻi he ngaahi lanu, ngaahi fōtunga, lalahi, pea mo e ngaahi tūkunga kehekehe. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau koloaʻia, lōloa, tutue, poto pe talavou kae toki fakamoʻui kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá; ka ke tau maʻa pē. ʻOku fie maʻu ke tau talangofua ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Pea te tau lava kotoa pē ʻo fili ke fai ʻeni neongo ai pē pe ʻoku tau nofo ʻi fē pe ʻoku fēfē hotau fōtungá.

ʻI he taimi ko ia naʻe malangaʻi ai ʻe he ngaahi foha ʻe toko fā ʻo Mōsaiá ʻa e ongoongoleleí ki he kakai Leimana kaivao mo anga fītaʻa ko ʻení, naʻe hoko ha fuʻu liliu lahi ʻi honau lotó;

“Naʻe ʻikai ke tō atu ʻi ha kuonga ʻa e kau Leimana kātoa naʻe tui ki heʻenau malangá, ʻo nau ului ki he ʻEikí.

“He naʻa nau hoko ko ha kakai māʻoniʻoni; naʻa nau tuku hifo ʻa e ngaahi mahafu naʻa nau angatuʻu ʻakí, ʻo ʻikai te nau toe tauʻi ʻa e ʻOtuá, pe ko ha taha ʻo honau kāingá” (ʻAlamā 23:6–7).

ʻI he ʻaho ní, ʻoku lau ʻe ha toko lahi ʻo honau ngaahi hakó ʻo kau ki he meʻá ni ʻi heʻenau ngaahi Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku nau fili ke nau muimui kia Kalaisi. ʻOku ou saiʻia he feʻiloaki mo e fānau ʻa Līhaí ʻoku nau tui ʻa e teunga hinehina taʻe ha ʻila ʻi he ngaahi temipale lahi ʻi he ʻĒlia Mekisikou Sauté, ʻa ia ʻoku ou lolotonga ngāue aí. ʻOku ou maʻu ʻa e ongo tatau pē mo ia naʻe maʻu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he taimi naʻe fakatapui ai ʻa e temipale Kuatemala Sití,

“ʻE Tamai angalelei mo manavaʻofa, ʻoku fonu ʻa homau lotó ʻi he fakafetaʻi ʻi Hoʻo kei manatuʻi ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Līhaí, ʻa e ngaahi toʻu tangata lahi ʻo ʻemau ngaahi tamai mo ʻemau ngaahi faʻē ne nau faingataʻa lahi pea fuoloa ʻa ʻenau taʻe ʻilo ki he ongoongolelei moʻoní. Kuó ke fanongo ki heʻenau ngaahi tangí mo ʻafio ki honau ngaahi loʻimatá. Pea ko eni ʻe fakaava mai kiate kinautolu ʻa e ngaahi matapā ʻo e fakamoʻuí mo e moʻui taʻengatá” (Lotu fakatapui ʻo e Temipale Kuatemala Siti Kuatemalá, ʻi he “Their Cries Heard, Their Tears Seen,” Church News, 23 Dec. 1984, 4).

Kuó u mamata ki he ngaahi hako loto fakatōkilalo ʻo Līhai kuo nau ʻalu hifo mei he ngaahi ʻotu moʻungá ki he temipale ko iá ʻo ʻikai toe fūfuuʻi ʻenau tangí ʻi heʻenau tuʻu ai mo e loto fakatumutumú. Naʻe fāʻofua hanau taha kiate au peá ne kole mai ke u ʻoatu muʻa ʻa e fāʻofua ko ia naʻe fai ʻi he ʻofá ki he kau faifekau ʻofeina kotoa ko ia naʻa nau ʻomai ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolú pea ki he kāingalotu kotoa pē naʻe hanga ʻe heʻenau faitotonu ʻi hono totongi ʻo ʻenau ngaahi vahehongofulú ʻo fakatupu hano lava ke langa ha temipale ofi ai ke nau lava foki mo kinautolu ʻo maʻu ʻa hono ngaahi tāpuakí. Tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau lava ai kotoa ke tuʻu taʻe ha mele, maʻa, mo hinehina ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

ʻOku ou ʻohake fakataha ʻa hoku leʻó mo e lea ʻa Nīfaí ʻi he loto fakafetaʻi moʻoni, “Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe heʻemau fānaú [mo homau makapuná] ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai koeʻuhí ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).

ʻOku ou manako ʻaupito mo hoku uaifí ʻi he potu folofola ko ʻení ʻo tupu ai ʻene hanga ʻo tohiʻi ia ʻi ha holisi ʻi homau loki talanoá ʻi he tafaʻaki ki lalo ʻo ha ʻīmisi maka ʻo Kalaisi. Ko ha fakamanatu maʻu pē ia kiate kimaua ke ma moʻui anga faka-Kalaisi.

ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe lau folofola ai homa fohá mo hono fāmilí. Naʻe lau hifo ai ʻe homa mokopuna taʻu fitu ko Kēletí ʻo pehē “ ʻPea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi’—ʻEi, ko e meʻa ʻeni ʻoku tohi ʻi he holisi ʻo e fale ʻo ʻeku ongo kuí!” ʻOku hoko leva ia he taimí ni ko e taha ʻo e ngaahi potu folofola ʻokú ne manako taha aí.

Naʻe ʻi ai e taimi ʻe taha ne mau ʻi he senitā ai maʻá e kau ʻaʻahí ʻi Temipale Sikuea mo e makapuna tatau ai pē ko ʻení. Naʻe helaʻia ʻa e kiʻi taʻahine taʻu ua ia ko ʻEsilií pea loto ia ke mau foki. Naʻe fehuʻi ange ʻe Sisitā Masi pe te ne fie sio ʻi he fuʻu ʻīmisi lahi ko ia ʻo Sīsū hangē ko e ʻīmisi ʻi homa holisí. Naʻá ne ʻeke mai, “ʻOku lahi tatau mo au? Naʻe tali ange ʻe Sisitā Masi, “ʻOku lahi ange Ia ʻiate koe”. ʻI he sio hake ʻa e kiʻi taʻahine siʻisiʻi ko ʻení ki he fuʻu ʻīmisi fakaʻeiʻeiki ʻo Kalaisí, naʻá ne lele atu ʻo tuʻu ʻi hono vaʻé mo sio hake ki ai ʻi he loto ʻaʻapa ʻi ha ngaahi miniti. ʻI hono tala ange ʻe heʻene tamaí kuo taimi ke nau ʻalú, naʻá ne pehē ange, “ʻIkai, Tangataʻeiki. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate au pea ʻokú Ne loto ke toutou fāʻofua mai kiate au!”

ʻOku fonu ʻa e hala ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi pelepela fakalaumālié. Pea tatau ai pē pe ko e hā ʻetau ngaahi angahalá mo ʻetau ngaahi anga taʻe haohaoá, kae ʻofa ke tau ʻohofi kinautolu ʻi he loto vēkeveke hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau faifekaú ʻi he ngaahi pelepela ne nau tofanga aí. Pea fakatau ange ke tau fakamālō ʻi he ʻaho kotoa pē ki heʻetau Tamaí ʻi Heʻene tuku mai ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ke Ne fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá koeʻuhí ka tau lava ke tuʻu ʻoku tau tonuhia ʻi Hono ʻaó. Naʻe moʻoni pē ʻa ʻEsilī. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea te Ne pehē mai kiate kitautolu ʻi he ʻaho lahi ko iá, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu . . . hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻEikí.” (Mātiu 25:21).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ko hotau Fakamoʻuí Ia mo hotau Huhuʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy