The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Ko e Fakaleleí: Maʻá e Taha Kotoa

Ko e Fakaleleí: Maʻá e Taha Kotoa

ʻELETĀ BRUCE C. HAFEN
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻI he taimi ʻe fakatahaʻi ai hotau iví kotoa mo e Fakamoʻuí, he ʻikai ngata pē ʻi hono fakamolemoleʻi ʻetau angahalá, “ka te tau mamata totonu kiate ia” mo “tau tatau pē mo ia.”

ʻELETĀ BRUCE C. HAFENʻI he ngaahi taʻu kimuí ni maí, ko kitautolu Kāingalotu ʻo e Siasí kuo tau ako, hiva pea mo fakamoʻoni ʻo lahi ange ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he toe lahi ange ʻetau fiefiá.

ʻOku ʻomi mei he kakapú ʻa e kakato e tokāteline ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau “lea [ʻo lahi ange kia] Kalaisí.”1 Hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai sio hatau ngaahi kaumeʻa ʻe niʻihi ki he fekauʻaki ʻetau tui ki he Fakaleleí pea mo ʻetau tui ke tau hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku maʻu hala ha niʻihi ʻo fakakaukau ʻoku ngaʻunu hotau Siasí ke ʻiloʻi e fetuʻutaki ʻa e ʻaloʻofá mo e ngāué, ʻa ia ʻoku lau ki ai e ngaahi akonaki ʻa e ngaahi siasi faka-Palotisaní. ʻOku ueʻi au ʻe he ngaahi fehuʻi ko iá ke u lea he tokāteline makehe ʻo e Fakaleleí ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻEne ongoongoleleí ʻia Siosefa Sāmita koeʻuhí he naʻe hoko ha Hē Mei he Moʻoní. Naʻe akoʻi ʻe he tui faka-Kalisitiané talu mei he senituli hono nimá, ko e fehālaaki fakamamahi moʻoni e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví, ʻo tupu mei ai e tui ʻoku natula faiangahala pē ʻa e faʻahinga ia ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi he hala ʻa e foʻi fakakaukau ko iá fekauʻaki mo e Hingá mo e natula ʻo e tangatá, ka ʻoku toe hala foki ia ʻi heʻene fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí.

Naʻe ʻikai ke kovi ʻa e Hingá ia. Naʻe ʻikai ko ha fehālaaki ia pe ko ha meʻa fakatuʻupakē. Ko ha konga moʻoni ia e Palani ʻo e Fakamoʻuí. Ko e “fānau”2 fakalaumālie kitautolu ʻa e ʻOtuá, ne ʻomai “taʻehalaia”3 ki he māmaní ʻo ʻikai ʻilo ki he maumau-fono ʻa ʻĀtamá. Ka ko e palani ia ʻa e Tamaí ke tau foua e ʻahiʻahí mo e mamahí ʻi he māmani tōkilaló kae toki maʻu kakato ai e fiefia moʻoní. Kapau he ʻikai ke tau foua e ngaahi meʻa ʻoku koví, he ʻikai lava ke maʻu e fiefia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku leleí.4 ʻOku tau fie maʻu e fakamaʻa mo e fakatonutonu fakamatelié ko e “sitepu hono hoko ia [ki heʻetau] fakalakalaka”5 ke hoko ʻo tatau mo ʻetau Tamaí. Ka ʻoku ʻalu fakataha e tupulakí mo e faingataʻaʻiá. ʻOku toe ʻuhinga ia ke ako mei heʻetau ngaahi fehālaakí, ʻi ha founga ʻoku hokohoko naʻe lava ke fakahoko ʻi he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá Ne foaki mai he lolotonga mo e “hili ʻetau fai ʻo e meʻa kotoa pē ʻe ala faí.”6

Naʻe toutou ako pē ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he meʻa faingataʻa naʻá na faʻa aʻusiá. Naʻá na ʻiloʻi e ongo ʻoku maʻu ʻe he fāmili ʻoku faingataʻaʻiá. Fakakaukau ki he palopalema ne hoko he vā ʻo Keini mo ʻĒpelí. Ka koeʻuhi ko e Fakaleleí, te na lava ke ako mei he meʻa ne na aʻusiá kae ʻikai fakamalaʻiaʻi mei ai. Naʻe ʻikai ke toʻo atu pe liliu ʻe he feilaulau ʻa Kalaisí e fili ne na faí mo fakafoki kinaua ki ha tuʻunga taʻehalaia ʻo tatau mo ia naʻá na aʻusia he Ngoue ko ʻĪtení. Naʻe mei hoko ia ko ha talanoa naʻe ʻikai ke fokotuʻutuʻu lelei mo ʻikai ha tupulaki ʻi he taha ʻoku fai ki ai e talanoá. Ko ʻEne palaní ʻoku fokotuʻutuʻu lelei—mei he ʻotu lea ki he ʻotu lea, sitepu ki he sitepu, mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa.

Ko ia ai kapau ʻoku ʻi ai ha palopalema ʻi hoʻo moʻuí, ʻoua te ke fakakaukau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe fehālaaki ʻiate koe. Ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻo e moʻuí ke fekuki mo e ngaahi palopalema ko iá. ʻI heʻetau ofi ange ki he ʻOtuá, te Ne fakahā mai ai hotau ngaahi vaivaí, pea lava ke tau poto mo mālohi ange ai.7 Kapau ʻoku lahi hoʻo faʻa fakatokangaʻi ho ngaahi vaivaí, pea ta kuó ke ofi ange ki he ʻOtuá kae ʻikai mamaʻo ange mei ai.

Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau fuofua papi ului ʻi ʻAositelēliá: “Naʻe fonu mamahi mo faingataʻa ʻeku moʻui ki muʻá. [Ka] ʻi he taimí ni kuo mole atu e faingataʻá kae fetongi ʻaki e fiefiá.”8

ʻOku tau tupulaki he founga ʻe ua—ʻa ia ko hono toʻo e ngaahi meʻa ʻoku kovi te ne ʻomi e mamahí ki heʻetau moʻuí kae fai e ngaahi meʻa lelei ʻe maʻu ai e fiefia ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tāpuekina ʻe he Fakamoʻuí fakatouʻosi e ongo kongá—-kapau te tau fai ʻetau kongá. Kuo pau ke tau tomuʻa taʻaki fuʻu mo toutou fakaʻauha e felefele ʻo e angahalá mo e ngaahi fili ʻoku halá. ʻOku ʻikai feʻunga ke liʻaki atu pē ha kiʻi konga ʻo e angahalá. Taʻaki fakamālohiʻi kinautolu mei honau aká, ʻo fakatomala kakato ke fakafiemālieʻi e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻaloʻofá. Ka ko e fakamolemolé ko ha kiʻi konga pē ia ʻo ʻetau tupulakí. ʻOku ʻikai ko haʻatau totongi moʻua pē. Ko ʻetau taumuʻá ke hoko ko ha kakai fakasilesitiale. Ko ia, ʻi heʻetau lava pē ke toʻo fakaʻaufuli e angahalá mei hotau lotó, kuo pau ke hokohoko atu ʻetau tō, taʻataʻaki, mo fafangaʻi e ngaahi tengaʻiʻakau ʻoku ʻi ai ha ngaahi lelei fakalangí. Pea ʻoku tokoni leva ʻetau ngāue mālohí ke tau tupulaki ke maʻu ʻEne ngaahi meʻaʻofá, pea “ʻe huaʻi hifo leva e ngaahi tāpuakí mei langi,”9 ʻo hangē pē ko e ʻamanaki leleí mo e angavaivaí. ʻE lava ke tupu ʻiate kitautolu ha fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí, ʻo maʻu ha fua ʻoku fuʻu melie ke maʻamaʻa kotoa ai ʻetau kavengá “ʻi he fiefia ʻi hono ʻAló.”10 Pea ʻi he taimi kuo tau fakatupulaki ai ʻa e ʻofá ʻi hotau lotó, te tau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻaki e mālohi ʻo e ʻofa ʻa Kalaisí.11

ʻOku tau fie maʻu e ʻaloʻofá ke ne ikunaʻi fakatouʻosi e ngaahi vao ʻo e angahalá mo tō ha ngaahi matalaʻi ʻakau ʻoku fakalangí. He ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko kakato ha taha ʻo kinaua lōua ʻiate kitautolu pē. Ka ʻoku ʻikai ke maʻu faingofua pē ʻa e ʻaloʻofá. ʻOku faigataʻa hono maʻú, pea aʻu pē ʻo “fuʻu mamafa hono totongí.” ʻOku fiha e totongi ʻo e ʻaloʻofa ko ʻení? ʻOku feʻunga nai ke tui pē kia Kalaisi? Ko e tangata ne ne ʻilo e mataʻitofe mahuʻinga lahí naʻá ne fakatau “ʻa e meʻa kotoa naʻá ne maʻú”12 ke fakatau mai ʻaki ia. Kapau ʻoku tau fie maʻu “e meʻa kotoa [ʻoku] maʻu ʻe he Tamaí,”13 ta ʻoku fie maʻu mai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú. Kuo pau ke tau foaki ʻo tatau mo e founga naʻe fai ʻe Kalaisí —ʻa ia naʻá Ne foaki ʻa e meʻa kotoa naʻá Ne maʻú ka tau toki feʻunga ke maʻu ha faʻahinga koloa pelepelengesi pehē, ʻi ha faʻahinga founga pē ke tau feʻunga ke maʻu ai iá: “ʻIo ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa hono faingataʻa hono kātakiʻí.”14 Naʻe pehē ʻe Paula, “ʻo kapau te tau mamahi mo ia” ʻoku tau hoko leva “ko e [kaungā ʻea-hoko] fakataha mo Kalaisi.”15 Naʻá Ne foaki ʻaki hono lotó kotoa, ko ia ai kuo pau ke tau loto ke foaki ʻaki hotau lotó kotoa.

Ko e hā nai ha faʻahinga mataʻitofe ʻe lava ke fuʻu mahuʻinga pehē—kiate Ia mo kitautolu? ʻOku ʻikai ko hotau ʻapí ʻa e māmaní. ʻOku hangē pē ʻeni ia ko haʻatau ʻalu ki he akó ʻo feinga ke taukei ʻi he ngaahi lēsoni ʻo e “hala lahi ʻo e fiefiá”16 ke tau lava ʻo foki ai ki ʻapi pea ʻiloʻi e ʻuhinga ke foki ai ki ʻapí. ʻOku toutou talamai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu e ʻuhinga ʻoku ʻaonga ai e palaní ki heʻetau feilaulaú—pea mo ʻEne feilaulaú. Naʻe ui ia ʻe ʻIvi ko e, “fiefia ʻi hota huhuʻí.”17 Naʻe ui ia ʻe Sēkope ko e, “fiefia kuo teuteu maʻá e kau māʻoniʻoní.”18 Ka ʻoku ʻaonga kiate Ia mo kitautolu foki ke fonu mamahi mo faingataʻa e palaní. Ka koeʻuhí he ʻoku tau ngāue fakataha mo Ia, ko ʻetau kau “fakataha” mo Ia ʻi hono ikunaʻi e fakafepaki kotoa pē ʻe hoko mai ai kiate kitautolu ʻa e “fiefia taʻefaʻalaua.”19

ʻOku hoko e Fakalelei ʻa Kalaisí ko e uho ʻo e palani ko ʻení. Kapau naʻe ʻikai ʻEne fuʻu feilaulau maʻongoʻongá, naʻe ʻikai mei lava ha toe foki ia ki ʻapi, ʻikai ha founga ke toe fakataha ai, pea ʻikai ha founga ke hangē ai ko Iá. Naʻá Ne foaki mai kiate kitautolu e meʻa kotoa naʻá Ne maʻú. Ko ia ai, “hono ʻikai lahi ʻa ʻene fiefiá,”20 ʻi hono “ʻiloʻi ʻe ha foʻi toko taha ʻokú ne fie maʻu e ʻaloʻofá ke ne toe foki hake ai kiate Iá”— ʻi heʻetau fakangaloki hotau faingataʻaʻiá mo e mamahí kae falala pē kia Sīsuú.

Ko e ongoongolelei pē kuo toe fakafoki maí ʻoku kakato ai e ngaahi moʻoni ko ʻení! Ka ʻoku fakahoko ʻe he filí ʻa e taha ʻo e ngaahi ngāue kākā lahi taha he hisitōliá, ʻo ne feinga ke fakalotoʻi e kakaí ko e Siasi ko ʻení ʻoku siʻi taha ʻene ʻiló—ka ko hono moʻoní ko ia ʻoku ʻilo lahi taha—ʻo fekauʻaki mo e hanga ʻe heʻetau feohi mo Kalaisí ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ko e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí.

Kapau kuo pau ke tau foaki ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú, ta ʻoku ʻikai feʻunga ʻetau ʻave pē ʻa e “meimei meʻa kotoa peé.” Hangē ko ʻení, ʻoku fakakaukau ha kakai kei talavou ʻe niʻihi te nau lava ke kau ʻi ha ngaahi ʻekitivitī kovi mo fulikivanu pea ʻe toki vave mo faingofua pē hano fakamaʻa kinautolu ʻi hano fakatomalaʻi ʻi ha taimi nounou ki muʻa pea fakaʻekeʻeke kinautolu ke ngāue faifekau pe hū ki he temipalé. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau faiangahala ʻo ʻiloʻi lelei ʻoku hala, ka ʻoku nau fakakaukau ʻe sai pē he te nau toki fakatomalaʻi ʻa mui. ʻOku nau vaʻingaʻaki e meʻaʻofa ʻo e ʻaloʻofá, ʻa ia ʻoku fakaʻatā mai ʻe he fakatomala moʻoní.

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau loto ke maʻu e ngaahi tāpuaki mei he ngāue ʻi he Siasí kae kei kau pē hono fai e “ngaahi meʻa taʻemaʻa”21 ʻo e māmaní. Kuo pau ke tukutaha ʻetau tokangá ke muimui mo fai e ngāue ʻa e ʻEikí kapau ʻoku tau loto ke tau moʻui. Ko e fili ko ia ke muimui fakakonga pē ki he ʻEikí, ʻoku ʻikai teitei ofiofi ia ki he “meimei” ke feʻungá.

Naʻe foaki ʻe he tangata talavou koloaʻiá ʻa e meimei meʻa kotoa pē.. ʻI he taimi naʻe fekau ai ʻe he Fakamoʻuí ke fakatau kotoa ʻene koloá, naʻe ʻikai ko e ʻuhinga pē ia ki hano foaki kotoa ha koloa fakaemāmani.22 Te tau lava ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá kapau ʻoku tau fie maʻu, ka ʻe toki maʻu pē ia kapau ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa kehe te tau toe mahuʻingaʻia ange ai.

Ko ia ai kuo pau ke tau lotoʻaki hono foaki ʻo e meʻa kotoa, koeʻuhí he ʻikai ke lava e ʻOtuá ia ʻo fakamālohiʻi kitautolu ke tau tupulaki, pea ʻikai ke tau fie kau moʻoni ki ai. ʻI he taimi kuo tau fakamoleki kotoa ai hotau iví mo ʻetau koloá, ʻoku ʻikai leva ke tau kei maʻu e mālohi ke fakatupu ʻa e haohaoá he ko e ʻOtuá toko taha pē te ne lavá. ʻOku “meimei ke feʻunga” pē hono foaki hotau “kotoá”—kae ʻoua pē kuo foaki kakato e meʻa ʻoku tau maʻú kiate Ia ko e “ngataʻanga ʻo e tuí.”23 ʻI heʻene aʻu ki he tuʻunga ko iá, ʻe toki “meimei” ke feʻunga leva ʻetau foaki taʻehaohaoa ka kuo fakatapuí.

Naʻe tupu hake hoku kaungāmeʻa ko Taná mo ʻene fakaʻamu ke maʻu ha fānau tokolahi. Ka naʻe ʻikai ke hoko e tāpuaki ia ko iá. Ko ia naʻá ne fakamoleki hono ngaahi taʻu heʻene fuʻu lahí ke tokoni ki he kakai ʻi hono uōtí ʻaki ha manavaʻofa naʻe taʻefakatataua, mo faleʻi e fānau palopalemaʻia ʻi ha fuʻu ʻapiako lahi ʻi ha vahefonua. Naʻá ne mahamahaki. Ka naʻe lava ke ne fakalotolahiʻi mo fakafiefiaʻi hono ngaahi kaumeʻá pea nau foaki kiate ia mo e meʻa tatau pē. Naʻá ne tukuhua leʻo siʻi ʻaki he taimi naʻá ne akoʻi ai e misi ʻa Līhaí, ʻo ne pehē, “ʻOku ou fakakaukau atu ki haʻaku ʻi he hala hangatonu mo lausiʻí, ʻo u kei piki pē ki he vaʻa ukameá, ʻo pongia mei he helaʻiá ʻi he foʻi hala pē ko iá.” Naʻe ueʻi e faiako fakaʻapi ʻa Taná ʻi haʻane tāpuakiʻi ia ki muʻa pea maté, ke ne talaange kuo “tali lelei” ʻe he ʻEikí ʻene moʻuí. Naʻe tangi ʻa Tana. Naʻe teʻeki ai pē ke ne ongoʻi ʻe ia ʻoku tali lelei ʻene nofo taʻe malí. Ka naʻe pehē ʻe he ʻEikí, ko kinautolu ko ia ʻoku nau “tauhi ʻenau ngaahi fuakavá ʻi he feilaulaú, ʻoku . . . ou tali ʻakinautolu.”24 ʻOku ou lava ke sio loto atu kiate Ia ʻoku lue mai he hala ki he ʻakau ʻo e moʻuí, ʻo Ne hiki hake ʻa Tana ʻi he fiefia ʻo ʻave ia ki ʻapi.

Fakakaukau angé ki ha kakai kehe ne hangē ko Taná, ne fakatapui kakato kinautolu, pea kiate kinautolu, kuo feʻunga pē ʻa e “meimei” kakató ia:

Ko ha kau faifekau toko lahi ʻi ʻIulope, mo ha ngaahi feituʻu tatau pē, ʻoku nau feinga taʻe tuku ke vahevahe atu ʻenau fakakaukaú mo ʻenau ongo fekauʻaki mo e ongoongoleleí, neongo hono toutou fakafisingaʻí.

Naʻe pehē ʻe he kau paionia toho salioté, ne nau vāofi mo e ʻOtuá ʻi honau ngaahi faingataʻá, pea naʻe hoko e faingataʻa ne nau fepaki mo iá, ko ha tāpuaki moʻoni ia ke nau ʻiloʻi ai Ia.

Ko ha tamai kuó ne fai e meʻa kotoa pē naʻá ne malava ke faí, ka naʻe ʻikai lava ke liliu ai e ngaahi fili ne fai ʻe hono ʻofefiné; ko e meʻa pē naʻá ne faí ko ʻene hū ki he ʻEikí ʻi he loto fakatōkilalo, ʻo tangi hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻAlamā maʻa hono fohá.

Ko ha uaifi kuó ne fakalotolahiʻi hono husepānití neongo e ngaahi taʻu lahi ʻene tukulolo ki he angahalá, kae ʻoua kuo tupu hake ʻi hono lotó ʻa e tenga ʻo e fakatomalá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku feinga ke vakai kiate ia ʻo hangē ko ha vakai mai ʻa Kalaisi kiate aú.”

Ko ha husepāniti kuo taʻu lahi e fefaʻuhi hono uaifí mo ha palopalema fakaʻatamai; ka kiate ia naʻá ne ui ia ko “homa kiʻi faingataʻaʻia” —pea ʻikai pē ke teitei pehē ia “ko hono mahaki.” Pea ʻi he uhouhonga ʻo ʻena nofo malí, naʻe mamahi foki mo e husepānití ʻi he loto mamahi hono uaifí,25 ʻo hangē pē ko Kalaisi ʻi Hono puleʻanga taʻengatá ʻi Heʻene “mamahiʻia ʻi [heʻetau] ngaahi faingataʻaʻiá.”26

Naʻe ikunaʻi ʻe he kakai he 3 Nīfai 17 ʻa e fakaʻauhá, veiveiuá, mo e fakapoʻulí kae lava ke nau ʻalu mo Sīsū ki he temipalé. Hili haʻanau fanongo kiate Ia ʻi ha ngaahi houa lahi pea mo nau ofó, naʻe fakaʻau ke nau fuʻu ongosia ke faʻa ʻiloʻi Ia. ʻI he teu ke Ne mavahé, naʻa nau sio fakamamaʻu kiate Ia ʻo tangi ʻi heʻenau loto ke Ne toe nofo mo kinautolu ke tāpuakiʻi ʻenau kau mahakí mo ʻenau fānaú. Naʻe ʻikai ke nau maʻu ha mahino kau kiate Ia, ka naʻa nau loto ke nofo mo Ia ʻo laka ange ia ʻi ha toe meʻa. Ko ia ai naʻá Ne toe nofo. Naʻe feʻunga pē ʻenau “meimei” kakato ko iá.

ʻOku feʻunga ʻānoa ʻa e “meimei” kakató ʻi he taimi ʻoku faitatau ai ʻetau feilaulaú ki he Fakamoʻuí, neongo ʻoku ʻikai ke tau haohaoa. He ʻikai lava ke tau ongoʻi moʻoni e ʻofa faka- Kalaisí—ʻa e ʻofa ko ia ʻa Kalaisi ki he niʻihi kehé—taʻe te tau aʻusia ha kihiʻi konga siʻi ʻo ʻEne mamahi maʻá e niʻihi kehé, koeʻuhi ko e ʻofá mo e faingataʻaʻiá ko ha ongo tafaʻaki ia ʻo ha meʻa tatau pē. ʻI heʻetau faingataʻaʻia he mamahi ʻa e niʻihi kehé, te tau lava ke hū ai “ʻo kau ʻi heʻene ngaahi mamahí”27 ʻo feʻunga ke tau hoko ai ko e kaungā ʻea-hoko fakataha mo Ia.

ʻOfa pē he ʻikai ke tau momou ʻi heʻetau ʻilo fakamoʻomoʻoni, kuo pau ke tau fai ha feilaulau lahi kae lava ke tau maʻu ʻi he ngataʻangá ha meʻaʻofa meiate Ia. ʻI he taimi ʻe fakatahaʻi ai hotau kotoá mo e Fakamoʻuí, he ʻikai ngata pē ʻi hono fakamolemoleʻi ʻetau angahalá, “ka te tau mamata totonu kiate ia” mo “tau tatau pē mo ia.”28 ʻOku ou loto ke nofo fakataha mo Ia. ʻOku ou ʻofa kiate Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. 2 Nīfai 25:26.

2. Vakai, Ngāue 17:28.

3. Vakai, T&F 93:38.

4. Vakai, T&F 29:39.

5. Jeffrey R.Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997), 207.

6. 2 Nīfai 25:23; toki fakamamafaʻi.

7. Vakai, ʻEta 12:27.

8. Martha Maria Humphreys, hā ʻi he Marjorie Newton, Southern Cross Saints: The Mormons in Australia. (1991), 158.

9. “Lolotongá ʻEku Nofó,” Ngaahi Himí, fika 133.

10. ʻAlamā 33:23.

11. Vakai, Molonai 7:48.

12. Mātiu 13:46; vakai foki ki he ʻAlamā 22:15.

13. T&F 84:38.

14. T&F 19:15.

15. Loma 8:17.

16. ʻAlamā 42:8.

17. Mōsese 5:11.

18. 2 Nīfai 9:43.

19. Vakai, ʻAlamā 28:8.

20. T&F 18:13; toki fakamamafaʻi.

21. Vakai, ʻAlamā 5:7.

22. Vakai, Mātiu 19:16–22.

23. Hepelū 12:2; vakai foki ki he Molonai 6:4.

24. T&F 97:8; toki fakamamafaʻi.

25. Vakai, T&F 30:6.

26. Vakai, T&F 133:53.

27. Filipai 3:10.

28. Molonai 7:48; I Sione 3:2; toki fakamamafaʻi.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy