The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Tui!

Tui!

SISITĀ ELAINE S. DALTON
Tokoni Ua, Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

Tui te ke lava ʻo fai ia. Tui he ʻikai ʻaupito ke ke tuēnoa. Tui ʻe fakahinohinoʻi koe.

SISITĀ ELAINE S. DALTONʻI he ngaahi māhina lahi kuohilí, naʻe fakaafeʻi au ke u lea ki he kau finemui ʻo e siteiki ne u tupu hake aí. Naʻá ku loto vēkeveke mo ʻikai faʻa tatali ki he faingamālié ni. Naʻá ku ʻalu mo ʻeku fineʻeikí pea ne ma aʻu atu ʻi ha taimi lahi ki muʻa. Naʻe fakahoko ʻa e fakatahá ʻi he fale ne u ʻalu ʻo lotu ai ʻo aʻu mai ki he taimi ne u mavahe ai ki he kolisí. Kuo fuoloa ʻeni peá u toki foki mai ki ai pea naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻe hoko ʻi heʻeku hū atu he matapā ki muʻá. Ne foki mai ki heʻeku manatú ha ngaahi meʻa lahi pea ne kamata ke u tangi. Naʻe sio mai ʻeku faʻeé peá ne pehē mai, “ʻIleini, tuku e tangí.”Ka naʻe lelenoa pē hoku loʻimatá ʻi heʻeku vakavakai holo ki he ʻōfisi ʻi ʻolunga he funga sitepu maka māpelé ʻa ia naʻe hoko ai ʻeku tangataʻeikí ko ha pīsopé. ʻI heʻeku kaka hake ki ʻolunga he sitepú, naʻe ava ʻa e matapā ki he ʻōfisi ʻo e pīsopé. Naʻá ku hū atu ki loto peá u vakai atu kuo liliu ia ʻo hoko ko ha kiʻi lokiako pea toe foki mai ai ha ngaahi manatu kiate au. Naʻe lava pē ke u sioloto atu ki heʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene tangutu mai hono tesí pea mo ʻeku kei finemuí, ʻo u tangutu ʻi he sea ne hanga atu ki hono tesí, ʻo totongi ʻeku vahehongofulú pea mo fakahoko ha ngaahi ʻinitaviu ʻi heʻeku kei finemuí pea mo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fehokotaki lahi moʻoni ʻeku ʻofa ʻi he fale ko iá, pea mo e ngaahi ongo fakalaumālie ne u maʻu aí.

ʻI heʻeku kei finemuí, ne u faʻa ʻalu fakataha ai ki he lotú mo ʻeku tangataʻeikí, ʻa ia ne hoko pē foki ko ʻeku pīsopé, peá u tatali kae ʻoua kuo ʻosi ʻene ngaahi fakatahá pe ngaahi ʻinitaviú. Ne u fakafemoʻuekinaʻi hoku taimí ʻaki haʻaku hū takai holo he falé. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e konga kotoa pē ʻo e fale ko iá. Ko e taha ʻo e ngaahi loki ne u manako taha aí ko e loki he tauá. Ko e loki lahi taupotu taha ia ki ʻolunga ʻoku kaka hake ai ʻi ha ngaahi sitepu māʻolunga. Naʻe ʻi loto ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí ʻa ia naʻe tautau ʻi ʻolunga ʻi ha tafuʻanga afi. Naʻe taki maʻu pē ʻeku tokangá ki he loki ko iá. Te u kaka hake he sitepú peá u hū ʻapasia atu ki loto. Te u tangutu ʻi ha fuʻu sea peá u sio hake ki he fakatātā ʻo e Fakamoʻuí peá u lotu ai ki he Tamai Hēvaní. Ko ha fanga kiʻi lotu faingofua ʻeni. Ka ko e taimi kotoa pē naʻá ku lotu ai, naʻe nofoʻia au ʻe ha faʻahinga ongo makehe pea naʻá ku ʻiloʻi naʻá Ne ongoʻi ʻeku ngaahi lotú. Ko e feituʻu ʻeni ne kamata mei ai ʻeku tuí.

Kuo talaʻofa mai ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau “fekumi faivelenga, lotu maʻu ai pē pea [mo] loto tuí, . . . ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ke [tau] lelei” (T&F 90:24; toe fakamamafaʻi). ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻe haohaoa ʻa e meʻa kotoa pē pe ʻikai ke toe ʻi ai ha faingataʻa, ka ʻoku ʻuhinga ia ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻo kapau te tau “kātaki ki he ikuʻangá.” Ko ʻeni pē hotau faingamālié ke tau “ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga” (1 Tīmote 4:12), pea kuo talaʻofa mai ʻa e Fakamoʻuí “ʻoku [faingofua] ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia ʻoku tuí” (Maʻake 9:23). Ko ia ai, tui te ke lava. Tui ʻoku ʻikai ke ke tuēnoa. Tui ʻe takiekina maʻu ai pē koe.

Tui Te ke Lava

Naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita B. Heiti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fekauʻaki mo kimoutolu, ʻo ne pehē: “ʻOku mau falala kiate kimoutolu, pea pehē pē mo hoʻomou mātuʻá, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, pea ʻoku ʻamanaki atu ʻa e ʻOtuá ke mou fai homou lelei tahá. Kuo pau ke mou tui te mou lava. ʻOua naʻa mou foʻi ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e moʻuí, he ʻoku mou fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo ha ngāue maʻongoʻonga, pea ko e ngāue maʻongoʻonga ko iá ʻa hoʻomou moʻuí” (“A Time For Preparation,” Ensign, Nov. 1991, 38).

Kuo fakahā mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī kiate kitautolu, “ʻOku ou tui te u lava. ʻOku ʻikai pehē ia ʻoku ou hikisia. Ka ʻoku ou falala te u malava pea te ke malava ke fai lelei, ke fai ha tokoni ki he sosaieti ʻoku tau kau ki aí, ke tupulaki mo fakalakalaka pea mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fakakaukau ʻe ngali faingataʻá. . . . ʻOku ou tui ki he tefitoʻi moʻoni ko ia te u lava ke fakahoko ha liliu ʻi he māmani ko ʻení. Mahalo naʻa ko ha kiʻi liliu siʻisiʻi pē. Ka ʻe tokoni ia ki ha lelei ʻoku lahi angé” (”ʻOku ou Tui,” Tūhulu, Māʻasi, 1993, 8).

Ko e taha kimoutolu ʻo e ngaahi toʻu tangata maʻongoʻonga taha ʻo e kau finemuí kuo moʻui ʻi he māmani ko ʻení. Ki muʻa pea mou haʻu ki he māmaní, naʻe akoʻi kimoutolu ʻe homou Tamai Hēvaní. Kuo tuku fakatatali kimoutolu ke mou toki haʻu ki he māmaní koeʻuhí ko ha taumuʻa makehe. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa kiate kimoutolu takitaha ke fakahoko, ʻa ia he ʻikai lava ke fakahoko lelei ia ʻe ha taha kehe. ʻOku ʻi ai haʻamou taumuʻa ke tūlifua ki ai.

ʻE hanga ʻe hoʻomou sīpinga māʻoniʻoni ʻi hoʻomou hoko ko ha taha ʻo e kakai tuí, ʻo fakahoko ha fakalakalaka ʻi he māmaní, ko ia “ʻoua naʻa [mou] fiu ʻi he fai leleí, he ʻoku [mou] ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e ngāue lahi” (T&F 64:33).

Tui He ʻIkai ʻAupito Ke ke Tuēnoa

ʻI hoʻo fai feinga ko ia ke ke hoko ko ha sīpinga ʻo e kakai tuí, mahalo te ke ongoʻi hangē ʻokú ke tuʻu toko tahá. Mahalo te ke ongoʻi hangē ko koe toko taha pē ʻokú ke feinga mālohi ke anga māʻoniʻoni mo haohaoá. Mahalo te ke ongoʻi ko koe toko taha pē ʻoku feinga ke anga maau ʻo fakafou ʻi hoʻo ngaahi tōʻongá, leá mo ho fōtungá. Ka ʻoku ʻikai ke ke tuēnoa. ʻOku ʻi ai ha kau finemui ʻe lauiafe ʻoku hangē tofu pē ko koé ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku nau feinga ke hoko ko ha sīpinga ʻo e kakai tuí.

ʻOku kau ʻi he kakai tui ko iá ha ongo finemui mei Salapa ʻi Mekisikoú, ʻa ia ko Kamelita mo Losalio. Ko kinaua pē ʻi honau fāmilí ʻoku kau ki he Siasí pea ʻokú na nofo toko ua pē. ʻI heʻeku ʻaʻahi atu ki hona kiʻi ʻapí, naʻá na pehē ne na ʻiloʻi ʻa hono ʻofeina lahi kinaua ʻe he Tamai Hēvaní he kuó Ne fekauʻi atu ʻa e kau faifekaú ke akoʻi kiate kinaua ʻa e ongoongoleleí. Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa, ka ʻokú na fakafalala he ʻaho kotoa pē ki he tauhi ʻofa mo e tataki ʻa e Tamai Hēvaní.

Kia Kamelita mo Losalio, pea kiate kimoutolu fakatāutaha, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku ʻikai ke mou tuēnoa. Kuo talaʻofa ʻa e ʻEikí: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou nima toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku kau ʻāngeló ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

Tui ʻe Fakahinohinoʻi Koe

ʻI hoʻo fekumi faivelenga ko ia ʻi he folofolá pea mo lotu maʻu peé, ʻe fakahinohinoʻi koe ʻe he ʻEikí. ʻOku ʻi ai ha finemui ʻoku nofo ʻi Mongikōlia naʻe fanongo ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻi hono lau ange ʻe he kau faifekaú ha ngaahi potu folofola kiate ia mei he Tohi ʻa Molomoná. Kuo teʻeki ai ke liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene lea fakafonuá, ka ʻi hono liliu ange ko ia ʻe he kau faifekaú ʻa hono fakaleá kiate iá, naʻá ne tui peá ne papitaiso. Naʻá ne hoko ko ha sīpinga ʻo e kau tui ʻi Mongikōliá.

Naʻe uiuiʻi ia ki mui ange ke ngāue fakafaifekau ki Sōleki Siti. Naʻá ne fiefia lahi! Naʻá ne ako ʻa e lea faka-Pilitāniá peá ne fakatau mai haʻane ngaahi tohi folofola. ʻI heʻene ʻaʻahi mai ki homau ʻapí, naʻá ne lau mei heʻene tohi folofola foʻoú ʻi he angamalū. Naʻá ne manako ai. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe meimei ke ne laineʻi engeenga ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he peesi kotoa. Naʻá ku pehē ange, “ʻE Sisitā Salanitesetiki, ʻoku hangē hoʻo folofolá ko e lauʻi peleti koulá.” Naʻá ne tali mai, “Ko ʻeku laineʻi pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou saiʻia aí.”

ʻOku ʻaonga ʻa e meʻa kotoa pē he folofolá ki heʻetau moʻuí. ʻOku tali mai ʻe he folofolá ʻetau ngaahi fehuʻí, ʻoku nau ʻomai ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mo ha kau moʻungaʻitangata pe fefine maʻongoʻonga pea ʻoku nau tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga ke tali ʻaki ʻa e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi ʻahiʻahí. ʻI he taimi lahi, ʻe hoko ʻa e ngaahi folofola ʻoku mou laú, ko e tali ia ki hoʻomou ngaahi lotú.

ʻI heʻeku kei hangē ko homou toʻú, naʻe puke lahi ʻeku tangataʻeikí. Naʻa mau pehē ko ha kiʻi momoko pē; ka naʻe fakalau mai pē ʻahó mo e fakalalahi ange ʻene puké. Ko e taimi ia naʻá ku ʻiloʻi moʻoni ai ʻa e ʻuhinga ʻo e “lotu maʻu peé” (2 Nīfai 32:9). Ne u lotu loto maʻu pē pea naʻá ku kumi ʻa e fanga kiʻi feituʻu ngaongaó ke ʻohake ai e kotoa hoku lotó ki heʻeku Tamai Hēvaní ke ne fakamoʻui ʻeku tamaí. Hili ha ngaahi uike siʻi ʻo e puke ʻeku tamaí, naʻá ne siʻi mālōlō. Naʻá ku ʻohovale mo ilifia. Ko e hā e meʻa ʻe hoko ki homau fāmilí ʻi he mole atu ʻemau tamai ne mau ʻofa lahi aí? ʻE anga fēfē ha hoko atu ʻemau moʻuí? Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai fanongo mo tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotu tāumaʻú. Naʻe ʻahiʻahiʻi heni ʻeku tuí. Naʻá ku lotu ki he Tamai Hēvaní peá u fai ange ʻa e fehuʻi ko ʻení— “Tamai Hēvani, ʻokú ke ʻi ai koā?”

Naʻá ku lotu ʻi ha ngaahi māhina lahi ke maʻu ha tokoni mo ha tataki. Naʻá ku lotua hoku fāmilí pea naʻá ku lotu ke mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke fakamoʻui ai ʻeku tamaí. Hangē kiate au naʻe ngali fakalongolongo mai e langí, ka naʻe hokohoko atu pē ʻemau lotu fakafāmili ke maʻu ha fakafiemālie mo ha fakahinohinó. Naʻe hokohoko atu foki ʻeku lotú. ʻI ha ʻaho ʻe taha, hili mei ai ha ngaahi māhina, naʻá ku tangutu ʻi he houalotu sākalamēniti ʻi ha ʻaho ʻe taha, pea naʻe hū mai ʻa e talí ʻi ha potu folofola. Naʻe pehē ʻe he tokotaha leá, “Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú. Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.” (Lea Fakatātā 3:5–6). Naʻe ʻalu hake ʻiate au ʻa e ongoʻi nonga mo fiemālie pea naʻá ku ongoʻi hangē ko au toko taha pē naʻe ʻi he falelotú. Ko e tali ia kiate aú. Kuo ongona ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú!

Naʻe hoko ʻa e meʻá ni ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ka ʻoku ou kei manatuʻi lelei pē ia pea ʻoku ou fakamoʻoni kuó Ne tataki hoku ngaahi halá. ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tau tui mo falala ai kiate Iá, “ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ke [tau] lelei ai.”

Ko e ui ko iá ʻoku tatau ia kiate kimoutolu fakatāutaha, ʻo hangē ko e ui naʻe fai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ki hono kaumeʻa kei talavou ko Tīmoté: “Ke ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga” (1 Tīmote 4:12). ʻE lava nai ke mou fai ia? Te mou fakahaaʻi nai ki he māmaní pea mo e ʻEikí ʻa hoʻomou tuí, ʻo fakafou ʻi homou vala ʻoku tuí, leá, fakaʻapaʻapaʻi homou sinó pea mo e maʻa hoʻomou moʻuí? ʻOku fie maʻu ʻe he māmaní ha kau finemui ʻoku hoko ko ha kakai tui.

Tui ki he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne ʻofeina koe pea ʻoku ou fakamoʻoni he ʻikai ke Ne tuku ke ke tuēnoa. Kuó Ne talaʻofa mai:

“ʻOua ʻe ilifia, he ʻoku ou ʻiate koe; ʻoua ʻe hohaʻa,
He ko au ko ho ʻOtuá pea te u tokoniʻi koe,
Te u fakamālohia mo tokoniʻi koe ke ke kātaki ki he ikuʻangá,
Pea poupouʻi koe ʻe hoku nima māʻoniʻoni mo māfimafí”
(“ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻungá,” Ngaahi Himí fika 37; vakai foki, ʻĪsaia 41:10; 43:2–5).

ʻOku ou tui ʻoku mou takitaha maʻu ʻa e mālohi ke liliu e māmaní. Tui te ke lava ʻo fai ia. Tui he ʻikai ʻaupito ke ke tuēnoa. Tui ʻe fakahinohinoʻi koe. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy