The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Nofomaʻu ʻi he Hala ʻOku Fakaʻeiʻeikí
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      

Nofomaʻu ʻi he Hala ʻOku Fakaʻeiʻeikí

PALESITENI GORDON B. HINCKLEY

Lotu ke ke maʻu ha mālohi ke ʻaʻeva ʻi he hala fakaʻeiʻeiki ʻo e moʻuí, neongo ʻe ngali tuēnoa he taimi ʻe niʻihi, ka ʻe fakatau ia ki he nongá mo e fiefiá mo e nēkeneka taʻengata ʻi he moʻuí ni mo e kahaʻú.

PALESITENI GORDON B. HINCKLEYSiʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻa kimoutolu kau finemui hoihoifuá, kuo tau fanongo ki ha ngaahi fakamoʻoni fakalaumālie mo ha ngaahi lea fakaʻofoʻofa mei he Kau Palesitenisī Lahi ko ʻeni ʻo e Kau Finemuí. Ko ha kau taki mohu talēnitiʻia mo lavameʻa kinautolu. ʻOku poupouʻi foki kinautolu ʻe ha poate lahi ʻi he tuʻunga tatau pē pea nau hoko ai ko e kau taki ki he polokalama maʻongoʻonga ko ʻeni maʻá e kau finemui ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ko ha faingamālie ʻeni ke u lea atu ai, pea ʻoku teʻeki ai ke u ʻiloʻi e meʻa ke u leaʻakí. Ka ʻoku ongo kiate au hoʻomou tokolahí. ʻOku lauiafe ʻa kimoutolu ʻi he Senitā Konifelensi ko ʻení. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi fale ofi mai pē ʻoku fonu he kau finemuí, ke nau fanongo ki he konifelenisí ni. ʻOku aʻu atu ʻa e ngāué ni ki he ngaahi falelotú ʻi ha ngaahi puleʻanga ʻo e māmani lahi ko ʻení.

ʻOku mou tokolahi fau. ʻOku ongo ia ki hoku lotó. ʻOku ou houngaʻia ʻiate kimoutolu. ʻOku ou fakalāngilangiʻi kimoutolu. ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi kimoutolu. ʻOku mou hoko ko ha mālohi kāfakafa moʻoni ki he leleí.

Ko e ivi kimoutolu ʻo e lolotongá pea mo e ʻamanaki lelei ʻo e kahaʻú.

Ko e ola kimoutolu ʻo e ngaahi toʻu tangata kotoa pē kuo muʻomuʻa maí, pea mo e talaʻofa ki he toʻu tangata kotoa pē ʻe muimui mai.

Kuo pau ke mou ʻilo, hangē ko ia kuo fakahaaʻi atú, ʻoku ʻikai ke mou tuēnoa ʻi he māmaní. ʻOku aʻu homou tokolahí ki he laukilú. ʻOku mou nofo ʻi ha ngaahi fonua lahi. ʻOku mou leaʻaki ha ngaahi lea fakafonua kehekehe. Pea ʻoku mou takitāuhi pē ha natula fakalangi.

ʻOku ʻikai ha meʻa ke ne fakatataua kimoutolu. Ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo e ʻOtuá.

ʻOku mou maʻu ha tukufakaholo fakaʻofoʻofa, toputapu mo fakalangi. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ia ʻiate kimoutolu. Ko ho'omou Tamai Taʻengatá ko e Pule Aoniu ia ʻo e ʻunivēsí ni. ʻOkú Ne puleʻi ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻokú Ne fanongo foki ki hoʻomou ngaahi lotú he ko Hono ʻofefine koe pea ʻokú Ne ongoʻi hoʻo lea kiate iá. Te ne tali hoʻomou ngaahi lotú. He ʻikai ke ne tuku ke mou tuēnoa.

ʻI hoku ngaahi momeniti lōngonoá, ʻoku ou fakakaukau ai ki he kahaʻú mo hono ngaahi faingamālié pea mo e ngaahi ʻahiʻahi fakalilifú. ʻOku ou fifili pe ko e hā nai ʻe hoko kiate kimoutolu ʻi he taʻu ʻe hongofulu ka hokó. Te mou ʻi fē nai? Ko e hā nai te mou faí? ʻE makatuʻunga ia ʻi he ngaahi fili te mou faí, ʻa ia ʻe hā ngali taʻe mahuʻinga he taimi ko iá, ka ʻe ʻi ai hano ngaahi ola kāfakafa.

Naʻe pehē ʻe ha tokotaha, “ʻE ʻi ai ha faikehekehe ʻo e ola ʻi he taʻengatá, tupu mei he fili te tau fai he ʻahó ni ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pe halá” (James Freeman Clarke, ʻi he Elbert Hubbardʻs Scrap Book [1923], 95).

ʻOku mou maʻu ʻa e mālohi ke aʻusia ha faʻahinga meʻa pē ʻoku mou fakakaukau ki ai. ʻOku ʻi ai hamou ʻatamai, sino mo ha laumālie. ʻI he fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe tolu, ʻe lava ke mou ʻaʻeva ai ʻi he hala fakaʻeiʻeiki ʻo e moʻuí, ʻa ia ʻoku fakatau ki he lavameʻá mo e fiefiá. Ka ʻe fie maʻu ki ai e ngāué, feilaulaú pea mo e tuí.

ʻIkai ngata aí ka ʻoku ou fie fakamanatu atu, kuo pau ke mou feinga ke maʻu e ako fakaʻatamai kotoa pē te mou lava ke maʻú. Kuo aʻu ʻa e moʻuí ki ha tuʻunga fihituʻu mo feʻauʻauhi. He ʻikai lava ke ke fakakaukau ʻoku moʻua atu ha taha kiate koe. ʻE fie maʻu ke ke ngāue mālohi pea fakaʻaongaʻi ho ngaahi talēniti lelei tahá ke tofa ʻaki ho hala ki he kahaʻú, pea te ke malava ke fai ia. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe hoko ai ha ngaahi meʻa fakamamahi lahi. Ka ʻe tokolahi ha niʻihi mo ha ngaahi nima tokoni ke poupouʻi koe ʻi he halá mo ʻoatu ha fakalotolahi pea mo ha mālohi ke ke fakalakalaka ʻaki.

Ne u ʻaʻahi ki he falemahakí ke feʻiloaki mo haku kaumeʻa mamae. Naʻá ku siofi ʻa e kau neesi kehekehe ne ngāué. Naʻa nau lava moʻoni ʻo fai e ngāué. Naʻá ku ongoʻi naʻa nau ʻilo e meʻa kotoa pē naʻe hokó mo e meʻa ke fai ki aí. Naʻa nau ako lelei pea naʻe ʻasi pē ia. Naʻe ʻi ai ha moto naʻe fakaʻesia ʻo tautau he loki kotoa pē. Naʻe pehē: “Oku mau feinga ki he haohaoá.”

Ko ha faikehekehe lahi moʻoni ʻoku fai ʻe he akó. Ko e akó ʻa e kī ki he faingamālié. ʻOkú ne ʻomi foki ʻa e tukupā ke fakalahi ʻa e ʻiló, iví mo e mālohi ke mapuleʻi kitá. Mahalo ʻoku ʻikai haʻamou paʻanga ke totongi ʻaki e ako ʻoku mou fie maʻú. Feinga ke fakapaʻanga ʻa e meʻa te ke lavá, peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sikolasipí, tokoní mo e ngaahi nō te ke lava ke totongi fakafokí.

Ko e ʻuhinga ʻeni naʻe fokotuʻu ai ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú. ʻOku mau ʻiloʻi ʻe lava ke hanga ʻe ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi ʻo fai ha liliu lahi ʻi he māmaní, ʻi he ngaahi faingamālie maʻá e kau talavoú mo e kau finemuí, ke fakapapauʻi te nau maʻu ʻaki e ako ʻoku nau fie maʻú. ʻOku fakapapauʻi ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu e monūʻiá, te ne ako peá ne totongi fakafoki ʻa e noó ke lava ʻe ha taha kehe ʻo maʻu ʻa e faingamālie tatau pē.

Kuo fakahā mai ʻe he ngaahi meʻa kuo hokó, ʻoku hanga ʻe he ngaahi ola ʻoku maʻú ʻo fetongi ke liunga tolu pe fā ʻa e meʻa naʻe maʻu teʻeki ai ke fai ha akó. Fakakaukau angé ki ai!

Neongo ʻoku ʻikai maʻu e polokalamá ni ʻi he feituʻu kotoa pē, ka ʻoku fokotuʻu ia he taimí ni ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku nofo ai homou niʻihi, pea kapau ʻoku lava ke mou maʻu ia, ʻe lava ke hoko ia ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻi hoʻo moʻuí.

ʻI hoʻo ʻaʻeva ko ia ʻi he hala ʻo e moʻuí, tokanga telia ho ngaahi kaungāmeʻá. Te nau lava ʻo tokoniʻi pe fakaʻauha koe. Angaʻofa ʻo tokoniʻi ʻa e masivá pea mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ka ke pukepuke ʻa ho ngaahi kaungāmeʻa ʻoku mou tataú, ʻa e kaungāmeʻa te nau poupouʻi mo tokoniʻi koé, mo kinautolu ʻoku moʻui hangē ko e faʻahinga moʻui ʻokú ke fakaʻamu ki aí; pea te nau fiefia ʻi he faʻahinga fakafiefia tatau mo ia ʻokú ke saiʻia aí; mo nau fakafepakiʻi ʻa e kovi ʻokú ke fakapapauʻi te ke hanga ʻo tekeʻí.

Kuo ʻomi ʻe he Tupuʻanga Maʻongoʻongá kiate kitautolu taki taha ha faʻahinga ongo ke femanakoʻaki ai ʻa e fānau fefiné mo e fānau tangatá, ke fakahoko ai ʻa ʻEne palani lahi ʻo e fiefiá. ʻE lava ke hoko ʻa e faʻahinga ongo mālohi ko iá ko ha meʻa fakaʻofoʻofa pe ko ha meʻa fakamamahi mo fulikivanu. ʻI heʻetau vakai atu ki he funga māmaní, hangē kuo liʻekiná ʻa e moʻui angamaʻá ia. Kuo hoko ko ha meʻa angamaheni pē ʻa hono maumauʻi ʻo e ngaahi taufatungamotuʻá. Kuo fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi savea kuo toutou fakahokó, ʻa hono liʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tuʻuloá. Kuo fakangaloʻi atu ʻa e mapuleʻi kitá pea fuʻu tōtuʻa mo hono tali lelei ʻo e nonofo fakamali mo e kakai kehekehé.

Ka ʻe hoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina, he ʻikai lava ke tau tali lelei ʻa e meʻa ʻoku anga-maheni ʻaki ʻe he māmaní. ʻI hoʻomou hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí ni, ʻoku ʻi ai ha tuʻunga moʻui ʻoku toe māʻolunga ange mo faingataʻa maʻamoutolu. ʻOku hangē ia ko e ongo mai ha leʻo mei he moʻunga ko Sainaí, ke ʻoua naʻá ke fakafiefiemālie ʻi he anga ʻuli ki muʻa ʻi he malí. Kuo pau ke ke mapuleʻi hoʻo ngaahi holí. ʻOku ʻikai ha kahaʻu ia maʻau ʻi ha toe founga kehe. ʻOku totonu ke ke fulihi ia ke pehē, kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻa e fakatomalá mo e fakamolemolé. Ka ʻi hoʻo fakavaivai ko ia ki he ʻahiʻahí, ʻe lava ke hoko ia ko ha mataʻi lavea ʻoku hangē ka ʻikai toe moʻuí pea ʻe patepate palakū maʻu pē.

ʻE tokoni atu ʻa e anga maau ʻi he teungá mo e ʻulungāangá, ke maluʻi koe mei he ʻahiʻahí. Mahalo pē ʻe faingataʻa ke maʻu ha vala ia ʻoku molumalu mo tāú, ka ʻe lava pē ia ʻo maʻu ʻo kapau te ke kumi mālohi. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fakaʻamu pehē ange mai naʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he finemui kotoa pē ha mīsini tuitui pea akoʻi ia ki hono fakaʻaongaʻí. ʻE lava leva ke ne tuitui pē ʻe ia hano vala ʻoku matamataleleí. Kae mahalo ko ha fakaʻamu ia ʻoku hoko pē ko e muna. Ka ʻoku ʻikai ke u momou ke pehē atu ʻe lava ke ke matamatalelei pē koe taʻe kau ai ʻa e teunga taʻe tāú. ʻE lava ke ke hā makehe mo fiefia pea mo hoihoifua pē koe ʻi ho kofú mo ho ʻulungāangá. ʻE lava pē ʻe ho ʻulungāangá, ʻa ia ko e fakakātoa ia ʻo ho ngaahi ʻulungāanga fakafoʻituituí, ke ne tākiakiʻi atu e tokanga ʻa e niʻihi kehé. Nēkeneka. Malimali. Pea fiefia. Ka ke fokotuʻu pē ha fakangatangata pau ʻi hoʻo moʻuí, ʻa ia he ʻikai ke ke fakalaka atu ai.

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻoku fakasītuʻaʻi ʻa e akonakí, pea nau “tūkia mo hinga ʻo ka tō mai ʻa e ngaahi afaá, pea hoko mo e ngaahi matangí, pea tō mo e ngaahi ʻuhá, ʻo ʻoho mālohi ki honau falé” (T&F 90:5).

Fakaʻehiʻehi mei he fakafiefia ʻoku taʻe feʻungá. Mahalo pē ʻe ngali fakamānako, ka kuo lahi ha ngaahi meʻa lahi kuo hoko, ʻokú ne holoki ai ʻa e moʻuí. ʻOku ʻikai ke u loto ke ongo atu ʻo hangē ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻeku fakamamafaʻi ʻení. ʻOku ʻikai ke u loto ke tala ko ha tokotaha fakapōpula au. ʻOku ʻikai ke u loto ke tala ko ha motuʻa vaivai au ʻoku ʻikai haʻaku ʻilo ki he toʻu tupú mo ʻenau ngaahi palopalemá. ʻOku ou tui pē ʻoku ou ʻilo ki he ngaahi meʻá ni pea tupu mei heʻeku ʻofá, ko ia ʻoku ou kōlenga atu ai kiate kimoutolu ke mou nofo maʻu ʻi he hala fakaʻeiʻeiki ʻo e moʻuí. Fiefia fakataha mo ho kaungāmeʻa ʻoku leleí. Hiva, tauʻolunga pe hulohula, kaukau tahi pe kaka moʻunga pea fakahoko fakataha mo kinautolu ha ngaahi ngāue pea moʻui ki he taupotu tahá ʻi he loto vēkeveke mo e fiefia.

Fakaʻapaʻapaʻi homou sinó. Kuo fakamatalaʻi ia ʻe he ʻEikí ʻo ui ko e temipale. ʻOku tokolahi ha niʻihi he ngaahi ʻahó ni ʻoku nau maumauʻi honau sinó ʻaki ʻa e tā-tataú. Ko ha toki sio taʻe fakapotopoto moʻoni ia. He ʻikai lava ke toe toʻo ʻa e ngaahi fakaʻilonga ia ko iá. Ko ʻene taá pē he ʻikai toe lava ke toʻo ia, tukukehe hano foua ha founga ʻoku faingataʻa mo totongi mamafa. ʻOku ʻikai mahino kiate au pe ko e hā ka loto ai ha finemui ke fai e meʻa ko iá. ʻOku ou kole atu ke ke fakaʻehiʻehi mei hano maumauʻi ho fōtungá, ʻi ha faʻahinga founga pē.

Lolotonga ko ia ʻeku lea ki he ngaahi meʻa ke fakaʻehiʻehi mei aí, ʻoku ou toe lea foki ai ʻo fekauʻaki mo e faitoʻo konatapú. ʻOua muʻa naʻá ke ʻahiʻahiʻi ia. Fakamamaʻo mei ai ʻo hangē ha mahaki fakaʻauhá, he ko hono moʻoní ia.

ʻOua naʻá ke pehē te ke lava toko taha pē ʻo ikuna. ʻOkú ke fie maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOua naʻá ke momou ke tūʻulutui ʻi ha feituʻu maomaonganoa ʻo fakataufolofola kiate Ia. Ko e lotú ko ha meʻa fakaofo mo fakaʻofoʻofa ia. Fakakaukau ki ai. ʻE lava ke tau fetalanoaʻaki mo ʻetau Tamai Hēvaní. Te ne ongoʻi mo tali mai, ka ʻe fie maʻu ke tau fakafanongo ki he talí. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe fuʻu mamafa pe taʻe mahuʻinga ke ke vahevahe mo Ia. Kuó Ne folofola, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28). ʻOkú Ne hoko atu, “He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” (v. 30).

ʻOku ʻuhinga pē ia, ko e taimi ʻoku leaʻaki ai mo fakahokó ʻe faingofua ai ke matuʻuaki ʻEne foungá mo muimui ki Heʻene foungá. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kakai Lomá: “He ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko e meʻakai pe ko e inu; ka ko e māʻoniʻoni, mo e melino, mo e fiefia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (Loma 14:17).

Kuo pau ke hoko ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha maama ke muʻomuʻa ʻiate koe, pea mo ha fetuʻu ke ne tataki koe.

Naʻe faʻa lea ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻo fekauʻaki mo e nofo ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí. Ko ha meʻa mahuʻinga fau ia.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻá ku fai ai ha talanoa ʻi ha konifelenisi, pea ʻoku ou tui te u toe vahevahe atu ia. Ko ha talanoa ki ha taha vaʻinga peisipolo. ʻOku ou ʻiloʻi ko e tokolahi ʻo kimoutolu he funga ʻo e māmaní ʻoku ʻikai haʻamou ʻilo lahi ki he peisipoló. ʻOku ʻikai pē haʻamou teitei tokanga ki ai. Ka ʻoku ʻomi ʻi he talanoá ni ha lēsoni maʻongoʻonga.

Naʻe hoko e meʻá ni he 1912. Naʻe lolotonga tauʻi ai e Hau ʻo ʻAmeliká, pea ko e vaʻinga fakaʻosí ʻeni ke fakapapauʻi pe ko hai ʻe ikuná. Naʻe 2 ki he 1 ʻa e kaí, ʻo kei fakalaka ʻa e timi ʻa Niu ʻIoké, ʻa ia naʻa nau lolotonga malu kolo. Naʻe kei tā e timi ʻa Positoní. Naʻe taaʻi ʻa e foʻi pulú ʻe he tangata he paté, ʻo puna māʻolunga hangē ha ʻālesó. Naʻe lele atu ki ai ha ongo tangata vaʻinga Niu ʻIoke. Naʻe fakaʻilonga atu ʻa Feleti Sinotikulasi ʻi he loto malaʻé ki hono kaungā vaʻingá ke tuku ke ne hapo. Naʻá ne lele mai ʻo hanga hake ki he foʻi pulú ʻo ne hapoʻi ʻaki hono kofunimá. Ka naʻe ʻikai ke ne pukeʻi ia ai. Naʻe homo e foʻi pulú mei hono nimá ʻo tō ki he kelekelé. Naʻe kaila ʻita atu e kau mata vaʻingá. Naʻe ʻikai tui e kau mata vaʻingá ʻe fakatooki ʻe Sinotikulasi e foʻi pulú. Kuo lahi ha ngaahi foʻi pulu pehē ʻe laungeau kuó ne hapoʻi ki muʻa. Ka ʻi he taimi fakatuʻutāmaki taha ʻo e vaʻingá, kuo ʻikai ke ne puke maʻu e foʻi pulú pea naʻe foʻi e timi ʻa Niu ʻIoké kae hoko atu e timi ʻa Positoní ʻo ne ikuna ʻa e haú.

Naʻe toe foki mai ʻa Sinotikulasi he faʻahitaʻu hono hokó ʻo vaʻinga lelei ʻi ha toe taʻu ʻe hiva kehe. Naʻá ne moʻui ʻo aʻu ki hono taʻu 86 peá ne mālōlō ʻi he 1974. Ka ʻi he ʻosi e foʻi hapo-tō ʻe taha ko iá, ʻi he taimi naʻe fakafeʻiloaki atu ai ia ki ha faʻahinga taha pē ʻi he taʻu ʻe 62 ne hokó, ko e tali naʻe fai maí naʻe tatau pe “ʻIo, ko koe naʻá ke fakatooki e foʻi pulú.”

Meʻapango, ko ʻetau mamata he taimi kotoa pē ki ha kakai ʻoku nau fai ha ngaahi fehālaaki. Ko ha taʻahine ako naʻe lelei ʻene ngāue fakaakó pea tupu mei heʻene ongoʻi mafasia he teuteu ʻene sivi fakaʻosí, kuo tō ia. Ko ha fakaʻuli ʻoku mātuʻaki tokanga ʻaupito. Ka ʻi heʻene taʻe tokanga ʻi ha kiʻi foʻi momeniti pē ʻe tahá, ʻokú ne kau ai ki he fakatuʻutāmaki fakalilifu tahá. Ko ha tokotaha ngāue ʻoku falalaʻanga pea lelei ʻene ngāué. Pea hoko ha kiʻi meʻa ʻo ne fehangahangai ai mo ha ʻahiʻahi naʻe ʻikai ke ne lava ʻo tekeʻi. ʻOku manatua ia ʻi he foʻi tō-nounou ko iá pea hangē ka ʻikai toe ngalo atú.

ʻOku pehē pē mo e loto ʻita ko ia ʻoku mapuna ʻo lau momeniti pē kuó ne maumauʻi ha feohi fakakaungāmeʻa kuo fuoloa ʻena feohí. ʻOku pehē pē ʻa e kiʻi angahala ko ia ʻoku tupu ʻo lahi pea iku ki he mavahe mei he Siasí.

ʻOku pehē pē ʻa e moʻui ʻoku angatonú, pea hoko mai hano foʻi maumauʻi pē ʻe taha ʻo e angamaʻá, he ʻikai toe ngalo ia ʻi he manatú.

ʻI he ngaahi meʻa kotoa ko iá, naʻe fai ai ʻe ha taha ha fehālaaki ʻi he momeniti fakatuʻutāmaki. ʻE lava pē ʻe ha taha ia ke ne ongoʻi ʻoku lahi ʻene loto falala pē kiate iá. Pea mahalo ʻokú ne kiʻi hīkisia ʻo ne fakakaukau, “ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke u ʻahiʻahiʻi.” Ka ʻi he taimi ʻokú ne ala atu ai ki he foʻi pulú, ʻoku heke hifo ia he kofunimá ʻo tō ki he kelekelé. ʻIo, ʻoku ʻi ai ʻa e fakatomalá. ʻOku ʻi ai foki mo e fakamolemolé. ʻOku ʻi ai foki mo e holi ke fakangaloʻí. Ka ʻoku manatuʻi fuoloa ʻaupito pē ʻa e taimi ia naʻe fakatooki ai ʻa e foʻi pulú.

Siʻi kau finemui ʻofeina, ʻoku ou lea atu ʻi he ʻofa fakatamai. ʻOku ou fakamālō atu kiate kimoutolu kuo mou tauhi ke lelei hoʻomou moʻuí ʻo aʻu mai ki he taimi ní. ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke ʻoua ʻaupito naʻa mou fakafiefiemālie, ka mou fokotuʻu ha taumuʻa pea fakapapauʻi te mou lavaʻi ia pea laka atu ʻi he loto toʻa ʻo fakafepakiʻi ʻa e ʻahiʻahi pe mālohi te ne foua mai homou halá.

ʻOku ou fakatauange pē he ʻikai iku launoa hoʻomou moʻuí, ka ke mou lavaʻi ha lelei ʻoku maʻongoʻonga mo tolongá. ʻE fakalau mai e taʻú pea he ʻikai ke u kei ʻi heni ai pē ke mamata ki he meʻa ʻe iku ki ai hoʻomou moʻuí. Ka ʻe ʻi ai ha niʻihi tokolahi ʻaupito te nau fakafalala atu kiate kimoutolu, ʻa ia ʻe makatuʻunga ʻenau nongá mo ʻenau fiefiá ʻi he meʻa te mou fakahokó. Pea mahulu hake aí, ko hoʻo Tamai Hēvaní, ʻa ia te Ne ʻofeina maʻu ai pē koe ko Hono ʻofefine.

ʻOku ou fie fakamamafaʻi atu, kapau te ke fai ha fehālaaki, ʻe lava pē ke fakamolemoleʻi ia, ʻe lava pē ke ikunaʻi pea ʻe lava pē ke fakatonutonu ia. ʻE lava ke ke laka atu ki he lavameʻá mo e fiefiá. Ka ʻoku ou fakatauange pē he ʻikai hoko kiate kimoutolu ha meʻa pehē, pea ʻoku ou tui lahi he ʻikai hoko ia ʻo kapau te ke fakapapauʻi ia ʻi ho ʻatamaí mo ke lotu ke maʻu ha mālohi ke ʻaʻeva ʻi he hala fakaʻeiʻeiki ʻo e moʻuí, neongo ʻe ngali tuēnoa he taimi ʻe niʻihi, ka ʻe fakatau ia ki he nongá mo e fiefiá mo e nēkeneka taʻengata ʻi he moʻuí ni mo e kahaʻú.

Ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa toputapu ʻo e Tokotaha naʻe tuʻunga ʻiate Ia ʻetau lava ke moʻui ʻo taʻengatá, ʻa ia ko e huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy