ʻELETĀ D. TODD CHRISTOFFERSON
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
Kole ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo Kalaisí ke Ne tohi ʻa e ongoongoleleí ʻi ho ʻatamaí koeʻuhí ke ke maʻu ha loto mahino ke ke manako ke fakahoko Hono finangaló.
ʻOku fakataumuʻa ʻeku leá ki he toʻu kei talavoú, neongo iá ʻoku ou fakatauange ʻe hoko ʻo ʻaonga ia ki he tokotaha kotoa pē.
ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí lolotonga ʻeku hoko ko e palesiteni fakasiteikí, naʻe haʻu ai ha tangata kiate au ke vete mai haʻane maumau fono. Ne u ʻohovale ʻi he meʻa naʻá ne vete maí. Kuo taʻu lahi ʻene ngāue mālohi he Siasí. Naʻá ku fifili pe naʻe anga fēfē hano fakahoko ʻe ha taha taukei pehē ʻa e angahala ko ia naʻá ne faí. Hili haʻaku fakalaulauloto ki ai, naʻe mahino kiate au naʻe teʻeki ai pē ke ului moʻoni e tangatá ni ia. Neongo ʻene mālohi ʻi he Siasí, ka naʻe teʻeki ai pē ke tō kakano e ongoongoleleí ia ʻi hono lotó. Ko e meʻa pē naʻe hā mai ʻoku ngali mālohi ai he ongoongoleleí, ko ʻene tōʻonga ko ia ne hā ki tuʻá. Ko e taimi ko ē naʻá ne ʻi he ngaahi ʻātakai ai naʻe leleí, naʻá ne tauhi leva e ngaahi fekaú, ka ko e taimi naʻá ne ʻi ha toe feituʻu kehe aí, naʻe hanga ʻe ha ngaahi ivi mo ha ngaahi mālohi kehe ia ʻo puleʻi e ngaahi meʻa naʻá ne faí.
Ko e hā e founga ke ke ului aí? Te ke lava fēfē ʻo ai ke ʻoua naʻa hoko ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha faʻahinga ivi tākiekina pē ʻi hoʻo moʻuí ka ke hoko ia ko e ivi ʻokú ne puleʻi koe, ʻo hoko moʻoni ia ko e konga mahuʻinga taha ʻo hoʻo moʻuí? Naʻe lea ʻa e palōfita ko Selemaiá ʻo kau ki hono tohi ʻo e fono ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko e ongoongoleleí, ʻi hotau ngaahi lotó. Naʻá ne toʻo mai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau kiate kitautolu ko Hono kakai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní: “Te u ʻai ʻeku fonó ki honau lotó, pea te u tohi ia ʻi honau laumālié; pea te u hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻa kinautolu ko hoku kakai.”1
ʻOkú ke loto nai ke hoko ʻeni kiate koe? Te u lava ʻo fakahā atu ʻa e founga ʻe lava ke hoko ai ʻení, ka kuo pau ke hoko ia ko ha meʻa ʻokú ke loto moʻoni ke ke maʻu. ʻE ʻikai lava ke tohi ʻa e fonó ʻi ho lotó kae ʻoua kuo fakaava hake ʻa ho lotó. Kapau he ʻikai te ke ongoʻi ʻe koe ha holi ʻi ho lotó, te ke ʻalu pē koe ki he ngaahi houalotu sākalamēnití, ngaahi kalasi mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí pea mo fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia te u tala atú, ka he ʻikai pē ʻaonga ia kiate koe. Ka ʻo kapau ʻoku fakaava ho lotó peá ke vilitaki ʻo hangē ko e loto ʻo ha tamasiʻi siʻí,2 tuku ke u tala atu ʻa e meʻa ʻe lava ke ke fai ke ke ului aí.
Ko e sitepu ʻuluakí, kuo pau ke ke tuku ki he tafaʻakí ʻa e faʻahinga ongoʻi fielahi ko ia ʻoku lahi ʻene hā ʻi he māmaní he ʻaho ní. Ko ʻeku ʻuhinga ʻeni ki he ʻulungāanga ko ia ʻokú ne fakafisingaʻi ʻa e mafai ʻo e ʻOtuá ke pule ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻa e faʻahinga ʻulungāanga ko ʻení ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te nau kumi ki he ʻEikí ke fokotuʻu ʻene māʻoniʻoní, ka ʻoku ʻaʻeva ʻa e tangata kotoa pē ʻi hono hala ʻoʻoná, pea fakatatau ki he tatau ʻo hono ʻotua ʻoʻoná.”3 ʻOku mou fanongo hono fakalea he ʻaho ní ʻi he ngaahi kupuʻi lea hangē ko e, “Fai pē ʻe koe e meʻa ʻokú ke loto ke ke faí,” pe “ʻOku fakafalala pē ʻa e totonú mo e meʻa ʻoku halá ʻi he meʻa ko ia ʻoku ou ongoʻi ʻoku feʻunga mo aú.” Ko e faʻahinga ʻulungāanga ia ko ʻení ko e angatuʻu ia ki he ʻOtuá, ʻo hangē tofu pē ko e angatuʻu ko ia ʻa Lusifā ki he ʻOtuá ʻi he maama fakalaumālié. Naʻá ne fakafisingaʻi ʻe ia e totonu ʻa e ʻOtuá ke ne fakahā ʻa e moʻoní pea fokotuʻu ʻa e fonó.4 Naʻe fie maʻu ʻe Sētane, pea ʻokú ne kei fie maʻu pē ʻa e mālohi ke ne fakahā ʻi hono mafai pē ʻoʻoná ʻa e meʻa ʻoku totonú mo ia ʻoku halá. ʻOku ʻikai ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe hotau Tupuʻanga ʻofeiná ke tau tali ʻa Hono mafaí, ka ko ʻetau tali fiemālie ʻa e mafai ko iá, ko e ʻuluaki sitepu ia ʻo hoto fakauluí.
ʻIkai ngata aí, koeʻuhí ke “tohi [ʻa e ongoongoleleí] ʻi ho lotó”, ʻe fie maʻu ia ke ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e ongoongoleleí pea ke toe mahino lelei ange ia kiate koe. ʻA ia ko hono ʻuhingá kuo pau ke ke ako ia.5 ʻI heʻeku pehē “akó”, ʻoku ou ʻuhinga au ki ha faʻahinga meʻa ʻoku toe lahi ange ia ʻi he laukongá ʻataʻatā pē. Ko e meʻa lelei ia ke ʻi ai ha taimi peá te lau ai ha potu folofola ʻi ha vahaʻa taimi kuó te ʻosi tukupau ke te ʻiloʻi ʻa hono ʻuhinga fakakātoa ʻo e foʻi pōpoaki ko iá, ka ʻo kapau ko e fie maʻú ke fakahoko ha liliu, ʻoku totonu leva ke ke tokanga lahi ange koe ki he lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ki hono ako ʻo e folofolá, kae ʻikai ko e lahi ʻo e meʻa ʻokú ke lau ʻi he taimi ko iá. ʻOku ou sio loto atu pē ki he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke lau ai ha ngaahi veesi pea ke taʻofi ka ke fakalaulauloto ki ai, peá ke toe lau fakalelei e ngaahi vēsí, pea ʻi hoʻo fakakaukau ko ia ki honau ʻuhingá, ʻokú ke lotu ke mahino ia kiate koe, mo fehuʻi loto pē, mo ke tatali ke maʻu ha ngaahi ueʻi fakalaumālie, peá ke hiki e ngaahi ongo mo e ngaahi fakakaukau ko ia ʻokú ke maʻú koeʻuhí ke ke lava ʻo manatuʻi kinautolu pea toe lahi ange ai foki e meʻa ʻokú ke ako ʻo ʻiló. ʻI hoʻo ako ʻi he founga ko ʻení, mahalo ʻe ʻikai ke lahi e ngaahi vahe ia pe ngaahi veesi te ke lau ʻi ha haafe houá, ka te ke fakaʻataʻatā ai ho lotó ke hū atu e folofola ʻa e ʻOtuá, pea ke Ne folofola atu kiate koe. Manatu ki hono fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e faʻahinga ongo ko ʻení: “ʻOku kamata ke langaʻi hake ʻe ia ʻa hoku laumālié; ʻoku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí, ʻio, ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate au.”6 Te ke ʻiloʻi kuo tohi ʻa e ongoongoleleí ʻi ho lotó, pea ʻoku lolotonga hoko ho fakauluí, ʻi he fakaʻau ke toe melie ange ki ho laumālié ʻa e folofola ʻa e ʻEikí mei Heʻene kau palōfita ʻo e kuohilí pea mo e kuonga ní.
Naʻá ku lave ʻo kau ki he lotú ʻi hoʻo ako ko ia ke mahino kiate koe ʻa e folofolá, ka kuo pau ke ʻoua naʻa ngata pē hoʻo ngaahi lotú ʻi he ʻuhinga ko iá. ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe ʻAmuleki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku totonu ke tau lotua e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí. ʻOkú ne tala mai, “Fakahā homou lotó [ki he ʻOtuá] ʻi homou ngaahi loki liló, mo homou ngaahi potu liló, pea ʻi hoʻomou [feituʻu maomaonganoá].”7 ʻOku finangalo ʻa hoʻo Tamai Hēvaní ke ke lotua ʻa hoʻo ngaahi ʻamanaki leleí pea mo hoʻo ngaahi manavasiʻí, ho ngaahi kaumeʻá mo ho fāmilí, hoʻo akó mo hoʻo ngāué, pea mo e ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻoku mou feohí. Ka ko e meʻa taupotu tahá, ʻoku totonu ke ke lotu ke fakafonu koe ʻaki ʻa e ʻofa ʻa Kalaisí. ʻOku foaki ʻa e ʻofa ko ʻení kiate kinautolu ʻoku nau hoko ko e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku nau lotua ia ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo honau lotó.8 Ko e ʻofa ko ʻení ko e fua ia ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí,9 pea ko e konga mahuʻinga ʻo ho fakauluí ʻa hoʻo ʻahiʻahiʻi iá koeʻuhí ko e taimi pē ʻokú ke ongoʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate koé, neongo ko hano kiʻi konga siʻisiʻi pē, ka te ke ongoʻi malu, pea ʻe tupu ʻi ho lotó ha ʻofa kiate Ia pea ki hoʻo Tamai Hēvaní.Te ke ongoʻi ʻi ho lotó ʻa hoʻo fie maʻu ke fai ʻa e meʻa ʻoku kole atu ʻe he ongo tangata māʻoniʻoni ko ʻení. Faʻa hū ki ho feituʻu liló, ho potu liló, pea mo ho [feituʻu maomaonganoá]. Fakamālō ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ho ngaahi tāpuakí; kole ʻEne tokoní; kole kiate Ia ke Ne foaki kiate koe ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. ʻE tokoni atu he taimi ʻe niʻihi ʻa e ʻaukaí.
Hili ʻa e fakamatala ʻa ʻAmuleki ʻo fekauʻaki mo e lotú, naʻá ne fakamatala leva ki ha meʻa ʻe taha ʻa ia ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ho fakauluí—ʻa e tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻá ne pehē ʻe ia, kapau he ʻikai ke ke fai ʻeni, “ʻoku iku noa ʻa hoʻomou lotú, pea ʻoku taʻe ʻaonga kiate kimoutolu.”10 Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e ului moʻoní kuo pau ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hoʻo fakaava hake ʻa ho lotó ke ke ʻiloʻi ʻa e ongoongoleleí pea mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ka kuo pau ke ke moʻui ʻaki ʻa e fono ʻo e ongoongoleleí. ʻE ʻikai ke mahino kakato ia pe hounga kiate koe kae ʻoua pē kuó ke moʻui ʻaki ia. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē naʻá Ne haʻú ke tauhi kae ʻikai ke tauhia Ia.11 Pea kuo pau ke pehē pē mo koe. Kuo pau ke ke sio ki he kakai kehé pea tokanga kiate kinautolu. Te ke lava pē ke manavaʻofa, te ke lava ʻo anga fakakaumeʻa, te ke lava ʻo vahevahe e meʻa ʻokú ke maʻú, te ke lava ʻo tokoni ki he niʻihi kehé ʻi ha fanga kiʻi founga iiki ʻe teau. ʻI hoʻo fai ʻení, ʻe hoko leva ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha konga hoʻo moʻuí.
Tuku muʻa ke u tala atu mo ha toe meʻa ʻe taha. ʻI he kuonga muʻá he taimi ko ia naʻe fie maʻu ai ʻe he kakaí ke nau hū ki he ʻEikí pea feinga ke maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí, naʻa nau faʻa ʻave ha meʻaʻofa. Hangē ko ʻení, ko e taimi naʻa nau ō ai ki he temipalé, naʻa nau ʻave mo ha feilaulau ke hilifaki ʻi he funga ʻōlitá. Hili ʻa e Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne folofola ʻo pehē he ʻikai ke Ne toe tali ʻa e feilaulau tutu ʻaki ʻa e fanga monumanú. Ko e meʻaʻofa pe ko e feilaulau te Ne tali he taimi ní “ko e loto mafesí mo e loto fakatomalá.”12 Te ke lava ke foaki ki he ʻEikí ʻa e meʻafoaki ʻo hoʻo loto mafesí pe loto fakatomalá pea mo hoʻo loto fakatōkilaló pe loto talangofuá. Ko hono moʻoní, ko e meʻaʻofa ko iá ʻa hoʻo moʻuí—ʻa koe mo e faʻahinga moʻui te ke aʻusiá.
ʻOku ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa ʻiate koe pe ʻi hoʻo moʻuí ʻoku taʻe maʻa pe taʻe taau? Ko ha meʻaʻofa ia ki he Fakamoʻuí ʻa hoʻo siʻaki ʻení. ʻOku ʻi ai nai ha ʻulungāanga pe ha lelei ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻi hoʻo moʻuí? Ko e taimi ʻokú ke ohi mai pea ʻai ia ke hoko ko e konga ʻo ho ʻulungāangá, ko hoʻo foaki atu ia ha meʻaʻofa ki he ʻEikí.13 ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke fai ʻeni, ka ʻe hoko nai hoʻo ngaahi meʻaʻofa ʻo e fakatomalá mo e talangofuá ko ha ngaahi meʻaʻofa ʻoku taau kapau ʻoku ʻikai ʻaonga ia kiate koe?14 ʻOua naʻá ke ilifia ʻi he ngāue ʻe fie maʻu ke ke fai hení. Peá ke manatu, he ʻikai ke ke tuʻu tokotaha pē ʻi hono fakahoko ʻení. ʻE tokoniʻi koe ʻe Sīsū Kalaisi ke ke foaki mei hoʻo moʻuí ha meʻaʻofa ʻoku tāú. ʻE fakamaʻa koe ʻe Heʻene ʻaloʻofá, ʻio ʻo aʻu pē ki haʻo māʻoniʻoni. Pea ʻe faifai pē ʻo ke hoko ʻo tatau mo Ia, ʻo ke “haohaoa ʻia Kalaisi.”15
ʻI hoʻo uluí, te ke tui ai ha teunga tau ko ho maluʻi, ʻa ia ko e “[teunga] tau kotoa ʻo e ʻOtuá,”16 pea ʻe fakahā kiate koe ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻoku fou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke ke faí.17
ʻI he 1992, naʻe foki mai ai he efiafi ʻe taha ha ongo sisitā ʻi Sekalapi ʻi Koloēsiá, ki he fale naʻá na nofo aí. Naʻe mamaʻo ʻa e feituʻu naʻá na ʻaʻahi fakaʻosi ki aí, pea kuo kamata ke fakapoʻuli. Naʻe fai ange ʻe ha kau tangata ha ngaahi lea taʻe feʻunga kiate kinaua ʻi he pasí pea kamata ke kovi ange ʻenau tōʻongá. Naʻe ongoʻi ilifia e ongo sisitaá ʻo na hopo kinaua ʻi he tauʻanga pasi hono hokó ʻi he meimei mapuni hifo pē ko ia ʻa e matapaá koeʻuhí ke ʻoua naʻa muimui ange ha taha ʻiate kinaua. Kuó na mavahe ʻeni mei he palopalema ko iá ka na fakatokangaʻi leva ʻoku ʻikai ke na ʻiloʻi ʻe kinaua e feituʻu naʻá na ʻi aí. ʻI heʻena tafoki hake ke kumi tokoní, naʻá na sio atu ki ha fefine. Naʻe tala ange ʻe he ongo faifekaú ʻokú na hē mo kole ange ki he fefiné pe te ne lava ʻo fakahinohino ange hona halá. Naʻá ne ʻiloʻi e feituʻu ʻe toe maʻu ai haʻana pasi ke na foki ai ki ʻapí peá ne tala ange ke na muimui ange ai. Naʻa nau fou atu ʻi ha fale kava ʻa ia naʻe nofo pē ʻa e kakai aí ʻi he veʻe halá he fakapoʻulí. Naʻe toe hā fakailifia mai pē mo e kakai tangata ko ʻení. Ka neongo ia, naʻe ongoʻi ʻe he ongo sisitaá ia ʻoku ʻikai ke lava e kau tangatá ni ʻo sio ange kiate kinautolu. Naʻa nau fakalaka atu ai, ʻo mahino pē naʻe ʻikai ke lava ke sio ange ʻa e faʻahinga ko ʻeni naʻa nau mei fai ha ʻulungāanga kovi kiate kinautolú. Naʻe aʻu atu ʻa e ongo sisitaá mo e tokotaha fakahinohino halá ki he tauʻanga pasí, ʻo feʻunga tonu pē mo e tau hifo ʻa e pasí. Naʻá na tafoki hake ke fakamālō ki he fefiné ka naʻe ʻikai ke ʻiloa ia.18
Naʻe foaki ange ki he ongo faifekaú ni ha tokotaha fai fakahinohino pea mo ha toe ngaahi tāpuaki kehe pē ke maluʻi fakatuʻasino ʻaki kinaua. ʻI hoʻo uluí, te ke maʻu ha ngaahi maluʻi ke taʻofi koe mei he ʻahiʻahí, pea fakahaofi koe mei he koví.19 ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻe ʻikai ʻilo koe ʻe he koví. Taimi ʻe niʻihi ʻe maluʻi koe ʻaki hano ʻai ke ʻoua naʻá ke lava ʻo mamata ki he koví. Pea kapau te ke fehangahangai tonu mo ia, fai ia ʻi he tui kae ʻikai ʻi he ilifia.
Kuo tau ʻosi lau ʻo kau ki he holí, fakavaivai ki he ʻOtuá, akó, lotú, tokoní, fakatomalá pea mo e talangofuá. ʻE maʻu ʻa e fakamoʻoní mo e fakauluí mei hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi meʻá ni mo hoʻo lotu mo ngāue mālohi ʻi he Siasí. ʻE ʻikai ke kei hoko ʻataʻatā pē ʻa e ongoongoleleí ko ha faʻahinga ivi tākiekina ʻi hoʻo moʻuí—ka ko hoʻo moʻuí tonu ia. Kole ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo Kalaisí ke ne tohi ʻa e ongoongoleleí ʻi ho ʻatamaí koeʻuhí ke ke maʻu ha loto mahino ke ke manako ke fakahoko Hono finangaló.20 Fekumi fakamātoato pea ʻi he faʻa kātaki ki he tāpuaki ko ʻení pea te ke maʻu ia he “ʻokú ne angalelei [ʻa e ʻOtuá] mo ʻaloʻofa, . . . pea ʻokú ne angaʻofa lahi.”21 Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Selemaia 31:33. Naʻe pehē ʻe ʻIsikeli ʻoku hangē ʻa e liliú ko hano toʻo atu ʻe he ʻEikí ʻa hotau “loto maká” kae foaki mai ha loto ʻoku ʻofa kiate Ia mo ʻEne ongoongoleleí (vakai kia ʻIsikeli 11:19–20). Ko e moʻoni ko e meʻa ʻeni naʻe hoko ki he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he taimi ko ia naʻa nau lea ai ʻo pehē kuo hoko ha liliu ʻi honau ngaahi lotó pea naʻe ʻikai ke nau toe loto ke fai kovi, “ka ke fai lelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2).
2. Vakai, Mātiu 18:3–4.
3. T&F 1:16; vakai foki ki he Hilamani 12:6.
4. Vakai, T&F 76:25–29.
5. ʻOku taʻe hano tatau ʻa ʻetau monūʻia ke tau maʻu ʻa e konga lahi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá kuo ʻosi hiki pea faingofua ke tau maʻu. ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, naʻe tokosiʻi ʻaupito ha kakai ia naʻa nau maʻu ha ngaahi tatau ʻo e folofolá. Naʻe pau ke nau feinga kinautolu ke manatuʻi ha meʻa pē ʻe lava ke nau manatuʻi ʻi he taimi naʻa nau fanongo ai ki hono lau mai ʻo e folofolá ʻi he ngaahi malanga naʻe faí. Toki tāpuaki taʻe fakatataua ia ʻa e lava ke ke maʻu hoʻo tatau pē ʻaʻau ke ke lau ʻi ha taimi pē te ke fie maʻu ai. ʻOku lava ke mou sio heni ki he founga ʻoku ngāue ai ʻa e ongoongoleleí ʻi he moʻui ʻa e kakai kuo nau uluí, ʻo kamata pē mei he kuonga ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki hotau kuongá ni.
6. ʻAlamā 32:28.
7. ʻAlamā 34:26.
8. Vakai, Molonai 7:47–48.
9. Vakai, 1 Nīfai 11:21–23.
10. ʻAlamā 34:28.
11. Vakai, Maʻake 10:45. Naʻe fakahā ange ʻe Kalaisi kia Pita ko e taimi ko ia ʻe ului aí, pea ʻoku totonu ke ne fakamālohia ʻa hono kāingá (vakai, Luke 22:32).
12. 3 Nīfai 9:20.
13. ʻE lava ke fakahinohino koe ʻe he kiʻi tohi tufa ko e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú fakataha mo e folofolá.
14. Naʻe ʻi ai e taimi ʻe taha naʻe teuteu ai ʻa e Tuʻi ko Tēvitá ke ʻoatu ha feilaulau ki he ʻEikí pea naʻe talaange ai ʻe ha tokotaha ʻeiki te ne ʻoange ʻe ia ki he tuʻí ʻa e feituʻu, fanga monumanu, pea mo e fefie ke faiʻaki ʻa e feilaulaú. Ka naʻe ʻikai ke tali ia ʻe Tēvita ʻo ne pehē ange, “Te u fakatau moʻoni ia meiate koe ʻaki ha totongi: pea ʻe ʻikai foki te u ʻatu ha feilaulau tutu ki [he ʻEiki] ko hoku ʻOtuá, ʻi ha meʻa kuó u maʻu taʻe totongi” (2. Samuela 24:24).
15. Vakai, Molonai 10:32–33.
16. Vakai, ʻEfesō 6:13–17.
17. Vakai, 2 Nīfai 32:3.
18. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Sisitā Nicole Christofferson Miller.
19. Vakai, Mātiu 6:13.
20. Vakai, Hepelū 8:10; 10:16.
21. Sioeli 2:13; “ʻUnuʻunu mai kiate au, pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi mālohi kiate au, pea te mou ʻiloʻi au; kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu” (T&F 88:63).