The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Ko e Talanoa Ne Fakaʻosí

Ko e Talanoa Ne Fakaʻosí

SISITĀ GAYLE M. CLEGG
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí

Kuo pau ke hokohoko atu pē ʻetau tohí, laka ki muʻá, fai ha tokoní pea mo tali e ngaahi poletaki foʻoú, kae ʻoua kuo tau aʻu ki he fakaʻosinga ʻo ʻetau talanoá.

SISITĀ GAYLE M. CLEGGNaʻá ku maʻu he kuohilí ha sila hinehina lahi ʻi heʻeku puha meilí. Naʻe ʻi loto ha talanoa naʻe faʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi naʻá ku faiako ki ai ʻi he ngahi taʻu lahi kuo hilí ʻi he taimi naʻe kalasi ono aí. Naʻá ku manatuʻi ʻa e kiʻi tamasiʻí pea mo e ngāue ne nau ngāue ki ai ʻi ha ngaahi māhina lahi. Naʻá ku manatuʻi foki naʻá ne manako ke faʻa tohi pea naʻá ne faʻa tangutu fuoloa ʻo fakakaukau pē. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e foʻi lea pē ʻe taha pe ua naʻá ne tohi heʻene pepá. Naʻá ne faʻa tohi ʻi he taimi mālōloó ka ko e hokosia ʻa e ʻaho ke tānaki mai ai iá, ʻoku kei toe pē ha vahe ia ʻe taha ke ne fakaʻosi. Naʻá ku talaange ki ai ke ne ʻomi pē ʻe ia ʻa e meʻa kuo ʻosí ka naʻe kehe ʻa e taumuʻa ia ʻa Simí pea naʻá ne fie ʻomi ha talanoa kuo ʻosi hono faʻú. ʻI he ʻaho fakaʻosi ʻo e akó, naʻá ne kole mai pe te ne lava ʻo fakaʻosi mai e talanoá lolotonga e mālōlō ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Naʻá ku toe talaange pē ke ne ʻomi ʻa e meʻa kuo ʻosí. Naʻá ne kole fakamamate mai ke toe ʻoange ha faingamālie, pea naʻe faifai pē peá u fekau ke ne ʻalu mo ha ʻū pepa kuo mapelupelu pea ʻuli, ʻo u fakamālō pē kiate ia koeʻuhí ko ʻene loto vilitakí peá u fakapapauʻi ange ʻa ʻeku falala te ne lava ʻo fakaʻosi ha talanoa maʻongoʻonga.

Naʻá ku fakakaukau kiate ia lolotonga ʻa e faʻahitaʻu māfana ko iá, ka naʻe ngalo ʻiate au e ngāue ko iá, ʻo u toki manatuʻi pē ʻi heʻeku maʻu ʻi heʻeku puha meilí ʻa e ngāue ko ʻení kuo fakaʻosi hili ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ku ofo peá u fifili pe ko e hā nai ha meʻa ne tupu ai hono fakaʻosi ʻe Simi ʻene talanoá. Ko e hā nai ha faʻahinga vīsione, loto vilitaki mo ha ngāue lahi ne pau ke ne fai ki he ngāue ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fakaʻosi ai ʻe ha niʻihi ʻo kitautolu ha ngāue mamafa, tautautefito kapau ʻoku ʻikai fie maʻu mai ia ʻe ha taha ke fakaʻosi ange?

Ko e kui ua ʻa hoku husepānití ko Henelī Keleki ko e Siʻí, pea ko ha tangata naʻá ne fakaʻosi ha meʻa pē naʻá ne kamata. Naʻá ne kau mo hono fāmilí ki he Siasí ʻi he taimi naʻe fuofua tūʻuta ai e kau faifekau ʻo e Siasí ki Pelesitoni ʻi ʻIngilaní. Naʻe fakakaukau loto pē ʻe Henelī ki he ikuʻanga ʻo ʻene fonongá ʻi heʻene hiki mai ko ia ki ʻIutā mo hono uaifi ko ʻAná pea mo hona ongo kiʻi fohá. Naʻe mavahe ʻa Henelī mei heʻene ongo mātuʻá kuó na toulekeleka pea naʻe ʻikai ke na lava ʻo fai ha fononga lōloa mo faingataʻa, peá ne ʻiloʻi he ʻikai ke nau toe fesiofaki.

Lolotonga e fononga ko ia ʻi he Ngaahi Toafa Tokaleleí, ne puke ai ʻa ʻAna ʻi he kōlelá peá ne siʻi mālōlō. Naʻe tanu ia ʻi ha faʻitoka ne ʻikai fakaʻilongaʻi. Naʻe hoko atu leva ʻa e fonongá pea ʻi he hoko e ono efiafí, ne toe siʻi pekia ai e foha siʻisiʻi taha ʻo Henelií. Ne toe foki ʻa Henelī ki he faʻitoka ʻo ʻAná, fakatokoto siʻono kiʻi fohá ʻi he nima ʻo hono uaifí peá ne toe tanu fakataha kinaua. Ne pau leva ke toe foki atu ʻa Henelī ki he kau fononga salioté, ka kuo nau mamaʻo ʻaki eni ha maile ʻe nima. Naʻe puke foki mo Henelī ʻi he kōlelá, pea naʻá ne fakamatalaʻi pē ʻa e tuʻunga naʻe ʻi aí ʻo ne pehē ne hangē kuó ne ʻi he matapā ʻo maté, lolotonga ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku toe ha kilomita ʻe 1,600 ke lue ai. Ka naʻe fakaofo ʻene kei vilitaki atú, ʻo ne hiki hono vaʻe ʻe taha ʻo tuʻu ʻi muʻa he vaʻe ʻe tahá, peá ne laka atu pē ki muʻa. Ne feʻunga mo ha ngaahi uike siʻi ʻa e ʻikai ke ne toe tohi ʻi heʻene tohinoá hili e mole siʻono hoa ʻofaʻanga ko ʻAná pea mo hono kiʻi fohá. Naʻá ku moʻutāfuʻua ʻi he ngaahi lea naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻi heʻene toe kamata ke tohí: “Kei laka ai pē ki muʻa.”

ʻI he faifai peá ne aʻu ki he tānakiʻanga ʻo e Kāingalotú ʻa ia ko e Teleʻa Sōlekí, naʻá ne kamata ai ha fāmili foʻou. Naʻá ne tauhi ʻa e tuí. Naʻe hoko atu ʻene talanoá. Ko e meʻa fakaofo tahá, naʻe hoko ʻene loto mamahi ʻi heʻene tanu hono ʻofaʻangá pea mo hono fohá, ko ha meʻa ia ke fakatupu ʻi homau fāmilí ha tukufakaholo ʻo e laka ki muʻá mo e fakaʻosi ha meʻa naʻá te kamatá.

ʻOku ou faʻa nofo ʻo fifili ʻi heʻeku faʻa fanongo ki he ngaahi talanoa fekauʻaki mo e kau paioniá, ʻo hangē ko e talanoa kia Henelī Kelekí, pe “Te u lava nai ʻo fai ʻa e meʻa ko iá?” ʻOku ou ilifia he taimi ʻe niʻihi hono fai ʻo e fehuʻi ko ʻení, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku kei hokohoko atu ʻa hotau tukufakaholo fakapaioniá he ʻahó ni. Naʻá ku toki foki mai ʻeni mei haʻaku ʻaʻahi ki ʻAfilika Hihifo peá u mamata ai ki ha kakai anga maheni pē ʻoku nau hoko ko ha kau paionia laka ki muʻa, ʻi heʻenau kau ki ha siasi foʻou, ʻo tukuange ʻa e ngaahi tala tukufakaholo kuo laui senituli ʻenau tauhí, pea aʻu pē ki haʻanau tukuange honau fāmilí mo honau ngaahi kaungāmeʻá ʻo hangē ko Henelií. ʻOku lahi tatau pē ʻa ʻeku ongoʻi vīkiviki mo ʻofeina kinautolú, pea mo ia ʻoku ou maʻu ki heʻeku ngaahi kuí.

ʻOku hā ngali faingataʻa ange nai e ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai mo e niʻihi kehé, ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá? ʻI heʻetau vakai ki ha taha ʻoku lahi hono ngaahi fatongiá, ʻoku tau faʻa pehē, “He ʻikai ke u teitei lava ʻo fai ia.” Ka ʻoku vakai mai ha niʻihi kehe ia kiate kitautolu pea nau pehē he ʻikai ke nau lava ʻo fai e meʻa ʻoku tau faí. ʻOku ʻikai ko e mafatukituki ʻo e fatongiá, ka ko e ongo ko ia ʻokú te maʻu ʻi he ʻikai ke te lava ʻo fakaʻosi ha ngāué. ʻE ongoʻi ʻe ha faʻē kei talavou ʻoku tokolahi ʻene fānau ʻi ʻapí, ʻoku hangē ʻene tokangaʻi kinautolu ʻi he pō mo e ʻahó ko ha toe ha maile ʻe tahaafe ke ne fononga aí. ʻE lava ke ke ongoʻi faingataʻaʻia ʻi haʻo fakahoko ha lēsoni ʻi he Fineʻofá ki ha kau fefine ʻoku nau matuʻotuʻa ange, taukei pe poto ange, pea tautautefito kapau ʻokú ke lolotonga fāifeinga ke mahino kiate koe ʻa e tefitó mo ke moʻuiʻaki ia. ʻE lava pē ke fakatupu lotosiʻi haʻate faiako ki ha fānau taʻu ono ʻe toko 10, tautautefito kapau ʻoku kau ai ha taha ʻo ʻete fānaú pea ʻoku teʻeki pē ke te lava ʻo ʻiloʻi ʻa e founga ke akoʻi ia heʻene toko tahá.

Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he kiʻi tamasiʻi ko Simí, kau paionia ʻi he kuonga muʻá, pea mo e kau paionia ʻi ongopooni he funga māmaní, ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻa paú? Naʻe taʻu lahi ʻa e nofo ʻa Simi ʻo tohi taʻe ʻi ai ha taimi pau ke ʻosi ki ai, naʻe lue tokotaha atu pē ʻa Henelī Keleki ʻo ʻikai ha toe holi ke tohi heʻene tohinoá, pea moʻui taau ʻa e Kāingalotu ʻi ʻAfiliká ke nau maʻu ha temipale ʻa ia naʻe ʻikai te nau teitei fakakaukau ʻe faifai pea tuʻu ʻi honau fonuá ʻi ha ʻaho. Naʻe hoko moʻoni ko ha pale ʻa e feinga laka ki muʻá, tauhi ʻa e tuí, pea mo hono fakaʻosi e ngāué.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí naʻe kole mai ai ha taha ʻo ʻema fānau fefiné ke u hū ange ki tuʻa ke ma vaʻinga ʻaki ha foʻi pulu volipolo kuo nonoʻo ʻaki ha maea ki he tumuʻaki ʻo ha fuʻu pou. Naʻá ne talamai ke u tangutu ki lalo ʻo sio pē ka ne toutou taaʻi ʻa e foʻi pulu kuo tautau ʻi ha maea ʻo vilo takatakai ʻi ha fuʻu pou. Hili haʻaku siofi e takai tuʻo lahi ʻa e foʻi pulú he fuʻu poú, naʻá ku fehuʻi ange pe ko e hā ʻeku meʻa ʻe faí peá ne pehē mai leva, “Siʻi fineʻeiki, pehē mai pē, ‘Lelei ʻaupito, lelei ʻaupito, lelei ʻaupito’ he taimi kotoa pē ʻoku takai ai ʻa e foʻi pulú he fuʻu poú.”

ʻOku tokoni e pehē mai ʻa ha taha, “Lelei ʻaupitó!” ke hangē ʻe malava ʻa e meʻa kotoa peé. ʻOku hangē ko ia ko ʻetau ʻilo ʻoku tau fakahoko ha leleí, ko ha telefoni ʻa ha faʻē ʻo ha taha taʻu ono he kalasi Palaimelí, ki he faiakó ʻo ne fakahā ange ke ne ʻilo ne tokoni taʻe toe fakakounaʻi ʻa ʻene tama tangatá ke fakatangutu fakalelei hono kiʻi tuofefiné ʻi he sea maʻá e fānau iikí he kaá, ʻo ne fakahaaʻi ange naʻe hanga ʻe he lēsoni naʻá ne faí ʻo fakalotolahiʻi ia ke fai pehē. Mahalo naʻa fotu mai ia ʻi ha husepāniti ʻokú ne ʻave e fānaú ki he nesilií kae teuteu ʻa hono uaifí ki heʻene houalotu ʻa e Kau Finemuí. Mahalo naʻa ko ha meʻa faingofua pē ia ʻo hangē ko ha malimali, feʻiloaki mo ha taha pe lue ʻeveʻeva lalo mo hao kaumeʻa, husepāniti, pe foha pe ʻofefine ke fakaleleiʻi ha ngaahi meʻa ne hoko.

Kuo pau ke tau kumi pea tau taki taha fakaʻosi pē ʻa e talanoa ʻo ʻetau moʻuí, ka ko e meʻa lelei moʻoni hono fai e talanoa ko iá kapau ʻoku ʻi ai ha fakalotolahi ʻe fai atu ʻi he taimi kuo aʻu ai hoʻo fonongá pea fakafiefiaʻi mo fakamahuʻingaʻi ia neongo pe ko e hā hono fuoloa e kamata mai ʻo e fonongá.

Naʻe pehē ʻe hotau faiako mo e fakalaloa maʻongoʻongá: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou nima toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88). ʻE lava nai ʻe ha taha ʻiate kitautolu ʻo liʻaki e konga ko ʻení mei heʻetau fononga fakafoʻituituí?

Naʻe kei laka pē ki muʻa ʻa Henelī Keleki ke nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e Kāingalotu faivelengá, maʻu hono nofoʻangá, pea ʻohake ha fāmili angatonu mo tokoni ki hono kaungāʻapí. Naʻá ne maʻu ʻa e fakakaukau ko ʻení ʻi hono lotó neongo ʻa ʻene faingataʻaʻiá. Naʻá ku fanongo ki hano tali ʻe he taha ʻo e fānau Palaimeli mei Kaná,ʻa e fehuʻi ko ia ʻoku pehē, “ʻOku ʻuhinga ki he hā e fili ki he totonú he ʻaho kotoa peé?” ʻaki ʻene pehē, “ʻOku ʻuhinga ia ke muimui ki he ʻEikí mo e Fakamoʻuí he ʻaho kotoa pē pea fai ho lelei tahá neongo ʻene faingataʻá.” Naʻe ʻiloʻi ʻe he kiʻi tamasiʻi paionia ko ʻeni ʻi hotau kuongá, ʻa e naʻinaʻi ko ia ʻa Palesiteni Hingikelií. Naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú he ʻaho kotoa peé. Naʻe mahino kiate ia ko ʻene talanoá ʻe kamata ʻaki pē ia haʻane laka atu ki muʻa, ʻi he ʻaho taki taha.

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau kuo ʻosí, naʻá ku maʻu ai ha faingamālie faingataʻa moʻoni ke fakatupulaki mo fai ha ako he Palaimelí, ʻo fakaʻaongaʻi ha foʻi filimi vitiō naʻe fai ʻi he lea faka- Sipeiní ʻataʻatā pē. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí naʻá ku lea faka-Sipeini ai, ka ki muí ni mai naʻá ku lea faka-Potukali peá u ʻiloʻi hono faingataʻa ke toe ako foʻou e lea faka-Sipeiní. Naʻá ku fai ʻa e meʻa ko ia ʻoku mou taki taha fai ke fakakakatoʻaki ha fatongia ʻoku mou ongoʻi matuʻaki faingataʻaʻia ʻi hono fakahokó. Naʻá ku maʻu tokoni mei ha kau fafine Sipeini lavameʻa mo faivelenga. Naʻa mau ako, lotu, ʻaukai mo ngāue fakataha ʻi ha ngaahi houa lahi. Ne hokosia ʻa e ʻaho ke fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, pea naʻe ʻikai ngata ʻi heʻemau manavasiʻí ka naʻa mau ongoʻi naʻe taʻe feʻunga ʻemau ngāué. Naʻa mau ngāue pē ʻo aʻu ki he momeniti fakaʻosí pea ʻikai toe lava ʻo fai ha meʻa. Naʻá ku fakaʻamu ke toe kamata foʻou.

Naʻe foaki mai ʻe homau taki taha husepāniti, ha tāpuaki fakataulaʻeiki pea naʻe kamata ke mau ongoʻi ha nonga mo ha fiemālie. Ne aʻutaki mai e tokoni ʻa e kau ʻāngeló ʻo fakafou mai ʻi hoku husepānití ʻi heʻene seti ʻene uasí ke tatangi ʻi he haafe houa kotoa pē koeʻuhí ke ne lotua au lolotonga ʻa hono hiki filimi vitiō ʻo e akó, pehē ki he tangata faitaá he naʻe hangē ʻoku fotu mei hono fofongá ʻa e lea ko ʻení, “Lelei ʻaupito,” pea mo ha kau taki Palaimeli naʻa nau loto falala ki he ngaahi ngāue ʻa e Laumālié pea nau lava ʻo fakaaʻu atu ia ʻi he mālohi ko iá. Ko hono ikuʻangá, naʻa mau maʻu ha filimi naʻe fuʻu tokoni ki hotau kau taki lea faka-Sipeiní. Naʻe ofo e toko taha kotoa pē naʻe kau ki he ngāue ko ʻení pea naʻa nau houngaʻia ʻi heʻene ola leleí. Naʻa mau lue ki he mamaʻo taha ne mau lavá, pea ʻi heʻemau fakakaukau ko ia ke liʻaki ʻemau ngaahi salioté pea tō ʻi he veʻe halá, ne hangē ne ʻi ai ha kau ʻāngelo ia ne teke mai mei muí.

Ko e hā ʻa e meʻa ne mau ako mei he ngāue ko ʻení? Ko e lēsoni tatau pē mo ia naʻe ako ʻe Henelī Keleki ko e Siʻí pea mo Simí, pea ko e meʻa tatau pē ia ʻoku ako ʻe he kau paionia faivelenga ʻo e kuonga ní. ʻOku ʻikai faingataʻa ha meʻa ki he ʻOtuá (vakai, Luke 1:37), ka kuo pau ke tau taki taha fakaʻosi ʻa ʻetau talanoa pē ʻatautolú. ʻOkú Ne ʻomi ʻa Hono Laumālié, ʻoku tau fefakalotolahiʻaki ʻiate kitautolu, ka kuo pau ke hokohoko atu pē ʻetau tohí, laka ki muʻá, fai ha tokoní pea mo tali e ngaahi poletaki foʻoú, kae ʻoua kuo tau aʻu ki he fakaʻosinga ʻo ʻetau talanoá. ʻOku hoko ʻa e “Kei laka pē ki muʻá,” ko ha tefitoʻi fiemaʻu mahuʻinga ia ʻi hefononga ʻo e moʻuí. ʻOkú Ne fie maʻu ke tau fakaʻosi lelei ia. ʻOkú Ne fie maʻu ke tau toe foki hake kiate Ia. ʻOku ou lotua ʻe iku ʻa ʻetau ngaahi talanoá kotoa ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAló, ʻa ia ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo ʻetau tuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy