ʻELETĀ HENRY B. EYRING
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku tau fie maʻu ha mālohi ʻoku mahulu ange ia ʻi hotau mālohí, ke tau tauhi ʻaki e ngaahi fekaú ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻo e moʻuí te tau ʻi aí.
ʻI heʻeku kei talavoú, naʻá ku hoko ai ko ha tokoni ki ha palesiteni fakakolo fakapotopoto ʻi he Siasí. Naʻá ne feinga ke akoʻi au. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou manatuʻi naʻá ku fifili ki aí, ko ha faleʻi naʻá ne fai mai: “ʻI haʻo feʻiloaki mo ha taha, ʻai ke hangē ʻokú ne fuʻu faingataʻaʻia moʻoní . . . pea ʻe lahi ange pē ʻa e taimi ia te ke moʻoni aí.”
Naʻá ku fakakaukau he taimi ko iá ko haʻane fakakaukau fakatuʻatamaki pē. Ka ʻi he taimí ni, hili mei ai ha taʻu ʻe fāngofulu tupu, ʻoku lava ke u vakai atu ki he mahino lahi naʻá ne maʻu fekauʻaki mo e māmaní pea mo e moʻuí. ʻI he fakalau ki muʻa e taimí, ʻoku toe fakautuutu ange ai mo e ngaahi palopalema ʻo e māmaní. Pea ʻoku fakaʻau ke hōloa ange hotau ivi fakatuʻasinó ʻi heʻetau fakaʻau ke motuʻa angé. ʻOku mahino mai te tau fie maʻu ha meʻa ʻoku mahulu ange he ivi ʻo e tangatá. Naʻe moʻoni pē ʻa e tangata Sāmé: “Ka ko hono fakamoʻui ʻo e māʻoniʻoní ʻoku ʻi [he ʻEikí]: ko honau mālohi ia ʻi he kuonga ʻo e mamahí.”1
ʻOku tokoni mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí, ʻi heʻetau fehangahangai mo e ʻahiʻahí. ʻOkú ne fakahā mai e ʻuhinga ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi sivi ʻo e moʻuí. Kae mahuʻinga angé, ʻokú ne fakahā mai e founga ke tau maʻu ai ha maluʻi mo ha tokoni mei he ʻEikí.
ʻOku tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí koeʻuhí he ʻoku ʻofeina kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Ko ʻEne taumuʻá ke tokoniʻi kitautolu ke tau feʻunga mo e tāpuaki ʻo e nofo fakataha mo Ia pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻo taʻengata ʻi he nāunau pea mo fakafāmili foki. Kuo pau ke tau maʻu ha sino fakamatelie ka tau feʻunga mo e meʻafoaki ko iá. Pea ʻi he sino fakamatelie ko iá, naʻe mahino ai kiate kitautolu ʻe siviʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá.
ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono hanga ʻe he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻo akoʻi mai ʻa e ʻuhinga kuo pau ke siviʻi ai kitautolú, ka ʻokú ne toe fakamahinoʻi mai foki kiate kitautolu ʻa e sivi ko iá. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI he fakahā naʻe fai kiate iá, naʻe lava ke ne hiki ai ʻa e ngaahi lea ne fakahoko ʻi hono Fakatupu ʻo e māmaní ʻOku fekauʻaki e folofola ko iá mo kitautolu, ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní naʻe omi ki he moʻui fakamatelié. Ko ʻeni ia:
“Pea te tau ʻahiʻahiʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”2
ʻOku tokoni ʻa e fakamatala ko iá ki hono fakamahino mai e ʻuhinga ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí ʻi he māmaní. ʻOku nau ʻomi kiate kitautolu ha faingamālie ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau tauhi mateaki ki he ʻOtuá. ʻOku lahi fau ha ngaahi ʻahiʻahi ʻi he moʻuí ʻoku hā ngali faingataʻa fau ke tau kātekina. Hangē kiate au ko e ʻuhinga ia ʻo e fakalea ʻi he folofolá ʻoku pehē, “Ke [mou] kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá,”3 ʻi he taimi naʻá ku fuofua lau ai iá. Naʻe ongo ngali taʻeoli ʻa e kupuʻi lea ko iá, he naʻe hangē ia haʻaku tangutu maʻu ʻo piki maʻu ki ha sea kae taʻaki ʻe ha taha hoku nifó.
ʻE lava pē ia ke ongo pehē ki ha fāmili ʻoku nau fakafalala ki he ngoué ka ʻoku ʻikai ha ʻuha. Te nau fifili, “Ko e hā nai hano fuoloa ʻetau kātakí?” ʻE hā ngali pehē ia ki ha toʻu tupu ʻoku fehangahangai mo e faingataʻa ko hono tekeʻi e fakautuutu ʻo e nāunau taʻefeʻunga mo fakatauelé. ʻE hā ngali pehē ia ki ha talavou ʻoku faifeinga ke maʻu e ako fakataukei ʻokú ne fie maʻu ki ha ngāue ke tauhi ʻaki hono uaifí mo hono fāmilí. ʻE hā ngali pehē ia ki ha taha ʻoku ʻikai lava ke maʻu haʻane ngāue pe toutou mole ʻa e ngāué koeʻuhí ko e tāpuni ʻa e ngaahi kautahá. ʻE hā ngali pehē ia ki ha taha ʻoku fehangahangai mo e hōloa e moʻui leleí mo e ivi fakatuʻasinó, ʻa ia ʻe lava ke hoko mai ki muʻa pe ki mui ange ʻi he moʻuí, kiate kinautolu pe ko e niʻihi ʻoku nau ʻofa aí.
Ka ko e sivi kuo tuku mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtua ʻofá, ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke vakaiʻi pe te tau lava ʻo matuʻuaki ʻa e faingataʻá. ʻOku fakataumuʻa ia ke vakaiʻi pe te tau lava ʻo kātekina lelei ia mo kei moʻui angatonu pē. ʻOku tau lava he siví ʻi heʻetau fakahaaʻi naʻa tau manatuʻi Ia mo e ngaahi fekau naʻá Ne foaki maí. Pea ʻoku ʻuhinga ʻa e kātekina leleí, ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ko iá neongo pe ko e hā ʻa e fakafepaki, fakatauvele pea mo e puputuʻu pe longoaʻa ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. ʻOku tau maʻu e mahino lelei ko iá he kuo hanga ʻe he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻo ʻai ke toe mahinongofua ange ʻa e palani ʻo e fiefiá.
ʻOku tokoni e fakamaʻalaʻala ko iá ke tau ʻiloʻi ai e tokoni ʻoku tau fie maʻú. ʻOku tau fie maʻu ha mālohi ʻoku mahulu ange ʻi hotau mālohí, ke tau tauhi ʻaki e ngaahi fekaú ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻo e moʻuí te tau ʻi aí. Ki ha niʻihi, mahalo pē ko e tūkunga ko iá ko e masivá, ka ki ha niʻihi mahalo ko e tuʻumālié. Mahalo naʻa ko e ngaahi palopalema ʻo e taʻu motuʻá pe ko e vēkeveke tōtuʻa ʻa e toʻu tupú. ʻOku kehekehe pē ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo honau lōloá, ʻo tatau mo e kehekehe ʻa e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻikai tatau ha meʻa ʻe ua. Ka ʻoku tatau maʻu pē ki he tokotaha kotoa ʻa e meʻa ʻoku siviʻi ʻi heʻetau moʻuí: te tau fai nai ha faʻahinga meʻa pē ʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtuá?
ʻOku hanga ʻe heʻetau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku siviʻi ai kitautolú pea mo e sivi ʻoku faí, ʻo fakahaaʻi mai e founga ke tau maʻu ʻaki ha tokoní. Kuo pau ke tau fekumi ki he ʻOtuá. ʻOkú Ne foaki mai ʻa e ngaahi fekaú. Pea te tau fie maʻu ha meʻa ʻoku mahulu ange ʻi hotau mālohí, ke tauhi ʻaki kinautolu.
Ko ia, ʻoku hanga ʻe he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻo ʻai ke mahino ngofua mo faingofua ange ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau faí. Pea ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ha loto falala ʻe hoko mai e tokoni ʻoku tau fie maʻú, ʻo kapau te tau fai e ngaahi meʻa ko iá pea tau vilitaki atu ki muʻa ʻoku teʻeki ʻaupito ke hoko mai ʻa e momeniti ʻo e faingataʻá.
Ko e meʻa ʻuluaki, ua mo fakamuimui taha ke faí ko e lotu. Naʻe fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e foungá. ʻOku hā he tohi 3 Nīfaí ha taha ʻo e ngaahi fakahinohino mahino tahá:
“Vakai, ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou vakavakai, pea lotu maʻu ai pē telia naʻa mou tō ki he fakatauvelé; he ʻoku fie maʻu ʻa kimoutolu ʻe Sētane ke ne fakatanga ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e uite.
“Ko ia, ʻoku totonu ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá;
“Pea ʻilonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, ʻa ia ʻoku totonu, ʻo tui te mou maʻu ia, vakai ʻe foaki ia kiate kimoutolu.
“Mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá ʻi homou ngaahi fāmilí koeʻuhí ke tāpuakiʻi ʻa homou ngaahi ʻunohó mo hoʻomou fānaú.”4 Ko ia, kuo pau ke tau lotu maʻu pē.
Ko ha meʻa faingofua ʻe taha ke fai kae ʻomi ai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha mālohí, ko haʻatau keinanga ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá: lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi folofola ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻOku ʻi ai ha tokoni mei he ʻOtuá kuo talaʻofa mai ʻo kapau te tau fai fakaʻaho ia. ʻOku hanga ʻe hono ako faivelenga ʻo e folofolá ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻomi e talaʻofa ko iá ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku ʻuhinga foki ia ki he ngaahi folofola kotoa pē ʻa e ʻOtuá kuó Ne ʻomai ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá.
“Vakai, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu, ʻo ka mou ka lau ʻa e ngaahi meʻa ni, ʻo kapau ʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻoku lelei ke mou lau ia, ke mou manatuʻi ʻa e anga ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he ngaohi ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he kuonga te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻá ni, pea mou fifili ki ai ʻi homou lotó.
“Pea ʻo ka mou ka maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻaki ʻa e loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo tui kia Kalaisi, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa hono moʻoní ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.
“Pea te mou lava ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”5
ʻOku totonu ke tau feinga ke maʻu e talaʻofa ko iá, ʻo ʻikai tuʻo taha pē pe fai ia tuʻunga pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku pau ʻa e talaʻofá ni. ʻOku moʻoni e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE toutou haʻu ia. Pea ko ha foʻi moʻoni maʻongoʻonga fekauʻaki mo ia, te ne fakamoʻoniʻi maʻu pē ko e Kalaisí ʻa Sīsū.
ʻE hanga ʻe he fakamoʻoni ko iá ʻo tataki kitautolu ki he Fakamoʻuí pea mo tau tali e tokoni ʻokú Ne foaki mai ki he taha kotoa pē ʻoku siviʻi ʻi he ngaahi sivi faingataʻa ʻo e moʻuí. Kuo tuʻo lahi ʻEne folofola mai te Ne tānaki fakataha kitautolu ʻo hangē ko hono tānaki ʻe ha motuʻa moa ʻa ʻene fānaú ʻi hono lalo kapakaú. ʻOkú Ne pehē kuo pau ke tau fili ke haʻu kiate Ia ʻi he angavaivai pea mo e tui feʻunga kiate Ia ke fakatomala ʻi he “loto moʻoni.”6
Ko e founga ʻe taha ke fakahoko ʻaki ia, ko haʻatau tānaki fakataha mo e Kāingalotú ki Hono Siasí. ʻAlu ki hoʻomou ngaahi fakatahaʻangá, neongo ʻene ngali faingataʻá. Kapau ʻokú ke maʻu ha loto fakapapau, te Ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha mālohi ke fai ia.
Naʻe faitohi mai kiate au ha mēmipa mei ʻIngilani. ʻI he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe he pīsopé pe te ne tali ha uiuiʻi ke faiako ʻi he kalasi semineli pongipongí, naʻe talaange ai ʻe he pīsopé ʻe lelei ke ne lotua ia ki muʻa peá ne toki tali. Naʻe fai ia ʻe he fefiné. Naʻá ne tali e uiuiʻí. ʻI he fuofua taimi naʻá ne feʻiloaki ai mo e ngaahi mātuʻa ʻa e fānau seminelí, naʻe tuʻu pē ʻa e pīsopé ʻi hono tafaʻakí. Naʻá ne fakahaaʻi ʻokú ne ongoʻi ʻoku totonu ke fai e polokalamá ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe nima he uike. Naʻe hā loto veiveiua ha ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha, “He ʻikai haʻu e fānaú ia. Te nau fakahāhā loto kinautolu ia.”
Naʻe ʻikai moʻoni kotoa e ongoʻi veiveiua ko iá. Naʻe fakahāhāloto e fānaú ia. Ka ʻoku laka hake he 90% ʻa e maʻu kalasí ʻi he ngaahi houa momoko mo fakapoʻuli ko ia ʻo e pongipongí. Naʻe tui ʻa e faiakó mo e pīsope ko iá kapau ʻe kamata ke haʻu e fānaú, ʻe fakamālohia kinautolu ʻe ha mālohi ʻoku mahulu ange ʻi honau mālohí. Pea naʻe hoko ia. ʻE maluʻi kinautolu ʻe he mālohi ko iá ʻi heʻenau ʻalu ki he ngaahi feituʻu ko kinautolu pē ai ʻoku kau ki he Siasí. He ʻikai ke nau tuēnoa pe mole honau iví, he kuo nau tali ʻa e fakaafe ko ia ke kau fakataha mo e Kāingalotú, neongo naʻe ʻikai faingofua.
ʻOku foaki e mālohi ko iá kiate kinautolu ʻoku matuʻotuʻa angé kae pehē foki kiate kinautolu ʻoku kei talavoú. ʻOku ou ʻiloʻi ha uitou ʻoku taʻu 90 tupu. ʻOkú ne heka saliote teketeke. ʻOkú ne lotu tatau pē mo kimoutolu, ʻo tautapa ki ha tokoni ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi palopalema he ʻikai malava ʻe hono mālohi fakaetangatá ke fakahokó. Ko e tali ʻokú ne maʻú ko ha ongo ʻi hono lotó. ʻOku fakalotoʻi ia ke ne tauhi ha fekau: “Pea vakai, ke mou faʻa fakataha ke lahi.”7 Ko ia ʻokú ne kumi ai ha founga ke aʻu ai ki heʻene ngaahi fakatahaʻangá. Kuo fakahā mai kiate au ʻe he kau maʻu fakatahá ʻo pehē, “ʻOku mau fiefia ke mamata kiate ia. ʻOkú ne ʻomi ha faʻahinga laumālie makehe.”
ʻOkú ne maʻu ʻa e sākalamēnití pea mo fakafoʻou ha fuakava. ʻOkú ne manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí peá ne feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Pea ʻokú ne maʻu maʻu pē ʻa Hono Laumālié. Mahalo pē naʻa ʻikai ke fakaleleiʻi ʻene ngaahi palopalemá. Ka ko e konga lahi ʻo ʻene ngaahi palopalemá ko e tupu ia mei ha ngaahi fili ʻa ha niʻihi kehe, pea ʻoku aʻu pē ki he Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻoku fanongo ki heʻene ngaahi lotú mo ʻofeina iá, he ʻikai ke Ne lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fili ki he totonú. Ka te Ne lava ʻo ʻave ia ki he nofoʻanga malu ʻo e Fakamoʻuí pea mo e talaʻofa ʻe nofoʻia ia ʻe Hono laumālié. Pea ʻoku ou tui fakapapau, ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí, te ne lavaʻi ʻa e sivi ʻokú ne fehangahangai mo iá he ʻokú ne tauhi ʻa e fekau ke faʻa fakataha mo e kāingalotú. Ko ha fakamoʻoni ia ʻokú ne kātekina lelei pea mo e maʻuʻanga mālohi ki he faingataʻa ʻoku toka mei muʻá.
ʻOku ʻi ai ha meʻa faingofua ʻe taha ke fai. Kuo toe fakafoki mai e Siasi ʻo e ʻEikí pea ʻilonga ha taha ʻoku uiuiʻi ke ngāue ai, ʻoku hoko ia ko ha ui ke tauhi kiate Ia. Naʻe fakapotopoto ʻaupito ʻa e pīsope ʻi ʻIngilaní. Naʻá ne kole ki he fefiné ke ne lotua ʻa hono uiuiʻi ke ngāué. Naʻá ne ʻiloʻi e tali ʻe maʻu ʻe he fefiné. ʻE hoko ia ko ha fakaafe mei he Tamaí pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Naʻá ne ʻiloʻi e meʻa kuo ako ʻe he fefiné ʻi heʻene tali ʻa e ui mei he ʻEikí. ʻI Heʻene ngāué ni, ʻoku hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha takaua kiate kinautolu ʻoku feinga ke fai ʻa e lelei taha te nau lavá. Mahalo pē naʻá ne ongoʻi ia ʻi heʻene tuʻu ʻi muʻa ʻi he mātuʻá pea mo e taimi naʻá ne mamata ai ki hono fakahāhā ʻe he fānaú ʻenau taʻelotó. Ko e meʻa ko ia ne hā ngali faingataʻa ke ne fakahoko ʻi hono mālohí, naʻe hoko ia ko ha fiefia ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí.
ʻI heʻene lau mo fakalaulauloto ki he folofolá mo lotu ke teuteu ki he kalasí, ʻokú ne ʻiloʻi kuo kole ʻe he Fakamoʻuí ki he Tamaí ke tuku mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia, ʻo hangē ko ʻEne talaʻofa ki Heʻene kau ākongá ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí te Ne fakahokó, he naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi faingataʻa te nau fehangahangai mo iá peá Ne ʻafioʻi kuo pau ke Ne mavahe meiate kinautolú. Naʻe ʻikai ke ne tuku taʻe fakafiemālieʻi kinautolu. Naʻá Ne talaʻofa ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko ʻEne talaʻofa mai te ne tokoniʻi kitautolú. Ko ia, ko e fē pē taimi ʻe hoko mai ai ʻa e fakaafe ke ngāué, peá ke tali ia. Te ne tokoniʻi koe ke ke lavaʻi ʻa e ngaahi siví ʻo mahulu ange ia ʻi he faingataʻa ʻo e uiuiʻi ko iá.
Ko e uiuiʻi kotoa pē foki ʻoku ʻikai fakahoko mai ia ʻe ha taki faka-Siasi. Ka ʻoku tauhi ʻa e ākonga kotoa pē ki hono ʻEikí ʻaki ʻene fakamoʻoniʻi Ia mo angaʻofa ki he kakai ʻoku nau feohí. Kuo tau palōmesi kotoa pē ʻi he vai ʻo e papitaisó ke fakahoko ia. Pea te tau maʻu kotoa pē ʻa e takaua ʻo e Laumālié, ʻi heʻetau kīkīvoi ʻi hono tauhi ʻetau ngaahi tukupā mo e ʻOtua.
Te tau ʻiloʻi mo ʻofa ki he ʻEikí, ʻi heʻetau fakahoko ʻEne ngāué. Te mou lava, ʻo kapau te mou kātaki ʻi he faʻa lotu mo e ngāue faivelenga, ʻo kamata ke ongoʻi e hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko homou takauá. Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo tau fakahoko ʻa e tokoni ko ʻení ʻi ha vahaʻa taimi pea tau ongoʻi ʻa e takaua ko iá. Kapau ʻe foki hoʻo manatú ki he taimi ko iá, te ke manatuʻi ai e ngaahi liliu naʻe hoko kiate koé. Hangē naʻe toe siʻisiʻi ange ʻa e fakatauvele ia ke fai koví. Naʻe fakautuutu ange ʻa e holi ia ke faileleí. Ko e niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi lelei mo ʻofeina taha koé ne nau pehē: “ʻOkú ke toe angaʻofa mo faʻa kātaki ange. ʻOku ʻikai ke ke kei hoko ko ha tokotaha tatau pē.”
Naʻe ʻikai ke ke kei hoko ko ha taha tatau pē he ʻoku moʻoni ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻoku moʻoni ʻa e talaʻofá te tau hoko ʻo foʻou, liliu mo lelei ange. Pea te tau toe mālohi ange ai ki he ngaahi sivi ʻo e moʻuí. ʻOku tau laka atu leva ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí, ʻa ia ko ha mālohi ne fakatupulekina ʻi Heʻene ngāué. ʻOkú Ne ʻaʻeva mo kitautolu. Pea tau hoko leva ko ʻEne kau ākonga kuo siviʻi mo fakamālohia.
Te mou fakatokangaʻi leva ha liliu ʻi hoʻomou ngaahi lotú. ʻE toe fakamātoato mo toutou fai hoʻomou ngaahi lotú. ʻE ʻi ai ha ʻuhinga kehe ki he ngaahi lea te mou leaʻakí. Fakatatau mo e fekaú, ʻoku tau lotu maʻu pē ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ka te mou ongoʻi ha lototoʻa ʻoku lahi angé ʻi hoʻomou lotu ki he Tamaí fakataha mo e ʻilo ko ia ʻokú ke haʻu kiate Ia ko ha ākonga falalaʻanga ʻa Sīsū Kalaisi kuo ʻosi siviʻi. ʻE foaki atu ʻe he Tamaí ha nonga mo ha mālohi ʻoku lahi ange ʻi he moʻuí ni pea mo ha ʻamanaki fiefia ke fanongo ki he kupuʻi lea ko ia he ʻosi hono siviʻi ʻo e moʻuí: “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu [koe].”8
ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne fanongoa mo tali mai ʻetau lotu kotoa pē. ʻOku ou ʻilo ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí naʻá Ne totongi ki heʻetau ngaahi angahala kotoa pē pea ʻokú Ne finangalo ke tau toe foki ange kiate Ia. ʻOku ou ʻilo ʻoku finangalo ʻa e Tamaí mo e ʻAló ke tau lavaʻi e ngaahi sivi ʻo e moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni kuó Na teuteu ʻa e hala ke tau fou aí. Kuo mahino mai ʻa e halá kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fekaú. ʻOku ʻi ai ʻetau totonu ke maʻu ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa e talaʻofa ko ia ke hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takauá. Pea te tau lava ʻo kātekina lelei. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Saame 37:39.
2. ʻĒpalahame 3:25.
3. 2 Nīfai 31:20.
4. 3 Nīfai 18:18–21.
5. Molonai 10:3–5.
6. 3 Nīfai 10:6.
7. 3 Nīfai 18:22.
8. Mātiu 25:21.