PALESITENI THOMAS S. MONSON
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻI heʻetau muimui ki he Tangata ʻo Kālelí—ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻe ongoʻi ai hotau mālohi tākiekina ki he leleí ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi aí, pe faʻahinga lakanga pē ʻe ui kitautolu ki ai.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻa kimoutolu ʻoku ou lava ʻo vakai atu ki aí, mo kimoutolu ʻoku mou fakataha atu ki he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní, ʻoku ou kolea hoʻomou lotú mo hoʻomou tuí ʻi heʻeku tali ʻa e fekau mo e faingamālie ko ʻeni ke u lea atu ai kiate kimoutolú.
ʻI he taʻu ʻe 40 tupu kuo hilí, ʻi hono ui au ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne talitali fiefia au ʻaki ha malimali loto fiefia mo haʻane fāʻofua kiate au ʻi he ʻofa. Naʻe kau ʻi he faleʻi toputapu naʻá ne fai mai kiate aú, ʻa ʻene pehē mai, “ʻOku ʻi ai ha fatongia ʻe taha ʻe ʻikai lava ha taha ʻo kalo mei ai. Ko e ola ia ʻo e mālohi fakafoʻituitui ʻo ha taha.”
Naʻe hā ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ʻi hono ui ʻo e kau fuofua ʻAposetoló. ʻI heʻene kumi ha tangata ʻo e tuí, naʻe ʻikai te ne fili ia mei he kau fie māʻoniʻoni tokolahi naʻa nau ʻi he fale lotu lahí maʻu peé. Ka naʻá Ne fili ia mei he kau toutai ʻo Kapaneumé. Naʻe tali ʻe Pita, ʻAnitelū, Sēmisi mo Sione ʻa e uí, “Muimui ʻiate au pea te u ngaohi ʻa [kimoutolu] ko e toutai tangata.”1 Ko ia naʻa nau muimui kiate ia. Naʻe hoko ai ʻa Saimone, ʻa e tangata veiveiuá, ko Pita ko e ʻAposetolo ʻo e tuí.
ʻI he fili ʻe he Fakamoʻuí ha faifekau loto-toʻa mo mālohí, naʻe ʻikai te Ne maʻu ia ʻi Hono kau taukapó, ka mei Hono ngaahi filí. Naʻe hoko ai ʻa Saula ʻo Tāsisí—ʻa ia ko e tangata fakatangá—ko Paula ko e tangata malanga. Naʻe fili ʻe he Huhuʻí ha kakai naʻe ʻikai haohaoa ke nau akoʻi ʻa e hala ki he haohaoá. Naʻá Ne fai pehē he taimi ko iá, pea ʻokú Ne fai pehē pē ʻi he taimí ni.
ʻOkú ne ui ʻa kitaua ke ta ngāue kiate Ia ʻi he māmaní, peá ne fakahā mai kiate kitaua ʻa e ngāue ʻokú Ne finangalo ke ta fakahokó. ʻOku totonu ke fai ʻa e tukupā kakato. ʻOku ʻikai totonu ke tau toe veiveiua ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.
ʻI heʻetau muimui ki he Tangata ʻo Kālelí—ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻe ongoʻi ai hotau mālohi ke tākiekina ki he leleí ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi aí, pe faʻahinga lakanga pē ʻe ui kitautolu ki ai.
ʻE ngali taʻe mahuʻinga, pe taʻe ʻaonga, pe ʻikai ʻiloa ʻa e ngāue kuo fili kitautolu ki aí. Pea ʻe ʻahiʻahiʻi ai ha niʻihi ke nau fehuʻi:
“Tamai, te u ngāue ʻi fē he ʻaho ní?”
Pea ake noa ai ʻeku fiefiá mo ʻeku ʻofa ki aí
Pea toki tuhu ia ki ha kiʻi tuliki siʻisiʻí
“Tokangaʻi maʻaku ʻena,” ʻa ʻene tali maí
Ka ne u tali ange, “ʻIkai, ʻikai, ʻoku ʻikai ko iá!
He ʻoku ʻikai ʻiloa ia ʻe ha tahá,
Neongo pe ko e hā ha lelei ʻo ʻeku faifatongiá,
He ʻikai ke u fie ngāue au he kiʻi tuliki ko iá.”
Pea ko e lea naʻá ne fai maí naʻe ʻikai fefeka,
Ka naʻá ne tali vaivai mai pē kiate au:
“ʻOi hoku ʻofaʻanga, vakai lelei angé ki ho lotó
Ko hoʻo ngāué maʻanautolu pe maʻaku?
Ko ha potu siʻisiʻi ʻa Nāsaleti,
Pea pehē pē mo Kāleli.”2
Ko e feituʻu lelei taha ke fai ai ʻa e akoʻí ko e fāmilí. Ko e feituʻu foki ia ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie ke ako aí. ʻE lava ke aʻusia ʻe he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ha tupulaki fakalaumālie tuʻunga ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.
“Ko e ʻapí ʻa e makatuʻunga ʻo e moʻui māʻoniʻoní, pea ʻe ʻikai lava ʻe ha meʻa kehe ke fetongi ia pe fakahoko ʻene ngaahi ngāue mahuʻingá.”3 Kuo ako ʻaki ʻa e moʻoni ko iá ʻe ha tokolahi ʻo e kau palesiteni ʻo e Siasí.
Ko e ʻapí ʻoku akoʻi ai ʻe he tamaí mo e faʻeé ʻa e moʻui fakapotopotó ki heʻena fānaú. ʻOku hanga ʻe he fetokoniʻaki ʻi he ngaahi ngāué mo e fetokoniʻaki ʻi he tupu hake ʻa e fānaú, ʻo fokotuʻu ʻa e sīpinga ki he ngaahi fāmili ʻi he kahaʻú, pea nau mali pea mavahe atu mei he ʻapí. Ko e ngaahi lēsoni ʻoku akoʻi ʻi ʻapí ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku tolonga ʻo fuoloa tahá. ʻOku kei fakamamafaʻi pē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi moʻua taʻetotonú, ʻa e fakakaukau hala ʻo e moʻui ʻo lahi ange ʻi heʻete meʻa ʻoku maʻú, mo e ʻahiʻahi ko ia ke hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú ko e ngaahi meʻa ia ʻoku ʻaonga ke tau maʻú.
ʻOku hoko ʻa e naʻinaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá kia Tīmote ʻa ia naʻá ne ʻofa aí, ke nofoʻia ʻe hotau ivi tākiekina ki he lelei fakafoʻituituí, ʻa e loto ʻo kinautolu ʻoku tau feohi mo iá. “ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻí ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni.”4
ʻI heʻeku kei siʻí naʻe nofo homau fāmilí ʻi he Uooti Onongofulu Mā Fitú ʻi he Siteiki Paioniá. Naʻe lahi ʻa e fehikitaki ʻa e kakai ʻo e uōtí, pea tupu ai ʻa e lahi ʻa e feliliuaki ʻa e kau faiako ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté. Ko e fakaʻau pē ke mau maheni mo ha faiako pea mau ʻofa ʻiate iá, kuo haʻu ʻa e Pule Lautohi Faka-Sāpaté ʻo fakafeʻiloaki mai ha faiako foʻou. Naʻe mamahi ai homau lotó pea hōloa ai mo e angaleleí ʻi he kalasí.
Pea ʻi he fanongo pē ha niʻihi ʻoku teu faiako ki he talanoaʻi e angakovi ʻo ʻemau kalasí, naʻa nau fakafisi ai pē ke faiako, pe ko haʻanau kole ke nau faiako ki ha kalasi kehe ʻoku mapuleʻi lelei ange ai e fānau akó. Naʻa mau fiefia ʻi he tuʻunga foʻou naʻa mau ʻi aí, pea mau fakapapau ai ke mau ʻai ke moʻoni e manavahē ʻa e kau faiakó.
Naʻe haʻu ai ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha ha finemui fakaʻofoʻofa mo e Pulé ki homau loki akó, pea naʻá ne fakafeʻiloaki mai ko ha faiako ia naʻá ne kole ha faingamālie ke ne akoʻi kimautolu. Naʻa mau ʻiloʻi naʻá ne ʻosi ngāue fakafaifekau pea ʻokú ne ʻofa ʻi he toʻu tupú. Ko hono hingoá ko Lusi Kiisi. Ko ha finemui fakaʻofoʻofa ia, pea leʻo-vaivai, pea naʻá ne mahuʻingaʻia foki ʻiate kimautolu. Naʻá ne kole ki he mēmipa taki taha ʻo e kalasí ke ne fakafeʻiloaki mai ia, peá ne fai mai mo ha ngaahi fehuʻi ʻa ia naʻá ne ʻilo ai ki homau tupuʻanga taki taha. Naʻá ne talanoa ki heʻene tupu hake ʻi Mitiuei ʻi ʻIutaá, pea ʻi heʻene fakamatalaʻi mai hono fakaʻofoʻofa ʻo e teleʻa ko iá, naʻá ne ʻai ke toka hono fakaʻofoʻofá ʻi homau lotó pea mau fakaʻamu ai ke mau ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu maʻuiʻui ko ia naʻá ne ʻofa lahi aí.
Naʻe hanga ʻe Lusi ʻo ngaohi ʻa e folofolá ke hangē ʻoku hoko moʻoni iá ʻi he taimi ʻokú ne faiako aí. Naʻa mau maheni fakafoʻituitui ai mo Samuela, Tēvita, Sēkope, Nīfai, Siosefa Sāmita pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe tupulaki ʻemau ʻilo ki he ongoongoleleí. Naʻe lelei ange foki mo homau ʻulungāangá. Naʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻemau ʻofa ʻia Lusi Kīsí.
Naʻa mau fokotuʻu ai ke mau tānaki ʻa e ngaahi sēniti ʻe nimá mo e sēniti ʻe hongofulú ki haʻamau paati Kilisimasi lahi. Naʻe tauhi ʻe Sisitā Kiisi ha lekooti lelei ʻo ʻemau fakalakalaká. Pea koeʻuhí ko homau uʻa fakatamaikí, naʻa mau fakakaukau loto ai ki hono lahi ʻo e keke, pisikete, pai mo e ʻaisikilimi ʻe maʻu ʻi he paʻanga kuo mau tānakí. ʻE hoko ʻeni ko ha meʻa fakafiefia ʻaupito. Ne teʻeki fokotuʻu ʻe haʻamau faiako ʻi muʻa ke mau fai ha feohi fakasōsiale pehē.
Naʻe ʻosi atu ʻa e ngaahi māhina ʻo e faʻahitaʻu māfaná pea aʻu ki he faʻahitaʻu fakatōlaú. Naʻe ʻosi ʻa e faʻahitaʻu fakatōlaú pea aʻu ki he faʻahitaʻu momokó. Naʻa mau lavaʻi ʻa ʻemau taumuʻa ki heʻemau pātí. Naʻe tupulaki foki ʻa e ʻilo fakalaumālie ʻa ha tokolahi ʻo e kalasí. Naʻe fakafiefia ʻa e laumālie ne maʻu ʻi he kalasí.
ʻE ʻikai ngalo ʻiate kimautolu ʻa e pongipongi fakamamahi ko ia naʻe fakahā mai ai ʻe heʻemau faiako ʻofeiná, kuo mālōlō ha faʻē ʻa ha taha ʻo ʻemau kalasí. Naʻa mau fakakaukau ki heʻemau faʻeé pea mo honau mahuʻinga kiate kimautolú. Naʻa mau ongoʻi loto mamahi moʻoni koeʻuhí ko Uiliami Teivenipooti mo e fakamasiva kuo hoko kiate iá.
Naʻa mau lēsoni he Sāpate ko ʻení mei he tohi Ngāué, vahe 20, veesi 35. “Manatuʻi ʻa e lea ʻa e ʻEiki ko Sīsuú, ʻi heʻene pehē, ʻoku monūʻia lahi hake ʻa e foaki atú ʻi he maʻu ʻa e foaki maí.” Naʻe fakaʻosi ʻe Lusi Kiisi ha lēsoni naʻá ne teuteuʻi lelei, peá ne fai leva ha kiʻi fakamatala ki he tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo e fāmili ʻo Pilá. Naʻe hoko ʻeni ʻi he taimi ʻo e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, pea naʻe ʻikai ha paʻanga ʻe maʻu. Naʻá ne fehuʻi mai leva, “Te mou fie muimui ki he akonaki ko ʻeni ʻa hotau ʻEikí? Ko e hā haʻamou fakakaukau kapau te tau toʻo ʻa e paʻanga ki heʻetau pātí, pea tau ʻalu ʻo foaki ia ki he fāmili Tēvenipōtí mo fakahā ange hotau ʻofa kiate kinautolu?” Naʻa mau loto taha ki ai. Naʻa mau lau fakalelei ʻa e sēniti kotoa pē pea mau faʻo kotoa ia ʻi ha fuʻu sila lahi. Naʻe fakatau mai leva ha kaati fakaʻofoʻofa pea hiki ai homau hingoá.
Naʻe hanga ʻe he kiʻi ngāue ko ʻeni ʻo e ʻofá ʻo fakatahaʻi kimautolu ke mau taha. Naʻa mau ʻiloʻi ʻi he meʻa ko ʻeni naʻa mau aʻusiá, ʻoku monūʻia ange ʻa e foaki atú ʻi he maʻu maí.
Kuo ʻosi atu ʻa e ngaahi taʻú. Kuo pulia ʻa e fale lotu motuʻá, tuʻunga ʻi he langa faka-komēsialé. Ka ʻoku ʻikai ngalo ʻi he tamaiki tangata mo e tamaiki fefine naʻa mau ako, kakata mo fakalakalaka fakataha ʻi he fakahinohino ʻa e faiakó ni, ʻa e moʻoni ko ia ne fakahinohinoʻi fakalaumālié, pea mo ʻene ʻofá mo ʻene ngaahi lēsoní. Naʻe ongoʻi ngofua ʻaupito ʻa hono mālohi fakafoʻituituí.
Naʻe ongoʻi ʻa e mālohi fakafoʻituitui ʻo Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, ko ha Taki Māʻolunga kuó ne pekiá, ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻá ne fakahoko ha liliu ʻi he moʻui ʻa ha kakai tokolahi taʻefaʻalaua.
Naʻe tatangi mai ʻa e telefoní ʻi ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsopé, pea fakahā mai ʻe he tokotaha naʻe telefoni angé ko ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo ia. Naʻá ne pehē mai, “ʻE Pīsope Monisoni, ʻoku ʻi ho ʻēliá ha tauʻanga ʻo e ngaahi meʻalele ʻoku nofoʻí, pea ʻoku nofo ʻi he kiʻi meʻalele nofoʻanga siʻisiʻi tahá ha uitou Navahō fakaʻofoʻofa, ko hono hingoá ko Makeleta Peeti. Te ke lava nai ʻo kole ki hoʻo palesiteni Fineʻofá ke ʻaʻahi ki ai ʻo fakaafeʻi ia ki he Fineʻofá ke feohi mo e kau fefiné? Naʻa mau ʻaʻahi kiate ia. Naʻe haʻu ʻa Makeleta Peeti pea naʻe talitali fiefia ia.
Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe toe telefoni ange ai ʻa ʻEletā Kimipolo. Naʻá ne pehē ange, “ʻE Pīsope Monisoni, ne u toki fanongo ai ʻoku ʻi ai ha ongo tamaiki Haʻamoa ʻokú na nofo ʻi ha hōtele ʻi loto kolo. ʻE hoko ha palopalema kiate kinaua. Te ke lava nai ʻo ʻomi kinaua ke na hoko ko e mēmipa ʻi ho uōtí?”
Naʻá ku maʻu ʻa e ongo tamaikí ʻi he tuʻuapō ko iá ʻokú na nofo ʻi he sitepu ʻo e hōtelé ʻo tā ʻukulele ai mo hiva. Naʻá na hoko ko e mēmipa ʻo homau uōtí. Naʻe faifai peá na mali fakatouʻosi ʻi he temipalé peá na ngāue fiefia ai. Naʻe mafola atu hona ivi tākiekina ki he leleí.
Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi naʻe ʻuluaki ui ai au ko ha pīsopé, ʻoku toko siʻi ʻaupito ʻa e kāingalotu ʻoku nau maʻu ʻa e Relief Society Magazine (Makasini ʻa e Fineʻofá) ʻi he Uooti Onongofulu Mā Fitú. Naʻa mau hanga ai ʻo fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ha ngaahi hingoa fakafoʻituitui ke fili ha taha ke ui ke hoko ko e fakafofonga makasini. Naʻe ueʻi kimautolu ʻe he Laumālié ke ui ʻa ʻIlisapesi Kiisi ki he fatongia ko iá. Ko ia naʻá ku ʻalu atu kiate ia ʻi heʻeku hoko ko ʻene pīsopé, ʻo fakahā ange ʻa e ngāué kiate ia. Naʻá ne pehē mai, “ʻE Pīsope Monisoni, te u fai ʻa e ngāué.”
Ko e fefine hakoʻi Sikotilani ʻa ʻIlisapesi Kiisi, pea naʻá te ʻiloʻi ʻi heʻene pehē mai “Te u fai ʻa e ngāué” kuo pau ke ne fai ʻa e ngāué. Naʻá ne kamata leva mo hono matāpule ko Hēleni ʻAivoli—ʻa ia naʻe ʻikai te na māʻolunga hake ʻi he fute ʻe nimá hona māʻolungá—ʻo na ʻaʻahi takai holo ʻi he uōtí, ʻo ʻalu mei he fale ki he fale, pea mei he hala ki he hala, mo e poloka ki he poloka. Naʻe hoko ai ha meʻa fakaofo ʻaupito. Naʻe tokolahi ange ʻemau kau maʻu makasiní ʻi hono fakatahaʻi fakakātoa ʻa e kau maʻu makasini i he ngaahi ʻiuniti kotoa ʻo e siteikí.
Naʻá ku fakamālō kia ʻIlisapesi Kiisi ʻi ha efiafi Sāpate ʻe taha, mo pehē ange ki ai, “Kuo lava hoʻo ngāué.”
Naʻá ne pehē mai leva, “ʻE Pīsope, ʻoku teʻeki ʻosi. ʻOku kei toe ha poloka kakato ʻe ua ke ma ʻaʻahi ki ai.”
Pea ʻi heʻene fakahā mai ʻa e ongo poloka ko iá, naʻá ku pehē ange ai, “ʻE Sisitā Kiisi, ʻoku ʻikai nofo ha taha ʻi he ongo poloka ko iá. Ko e ngaahi fale ngāue pē ia.”
Naʻá ne pehē mai leva, “ʻOku kei tatau pē. Te u toki fiemālie, kapau te u ʻalu tonu mo Neli ʻo vakaiʻi ia.”
Naʻá ne ʻalu mo Neli ʻi ha ʻaho ʻuha ki he ongo poloka ko iá. Naʻe ʻikai te na ʻilo ha ʻapi ʻi he ʻuluaki poloká, pea ʻikai pē ʻilo ha ʻapi ʻi he poloka hono uá. Neongo iá, naʻá ne kiʻi tuʻu mo Neli ʻi ha kiʻi halanga meʻalele naʻe pelepela ʻi he ʻuhá. Naʻe fakasio atu ʻa Sisitā Kiisi ʻi he kiʻi halá, ʻa ia ʻoku fehangahangai mo ha fale mīsini, ʻa ia ʻoku fute nai ʻe 100 (mita ʻe 30), peá ne fakatokangaʻi atu ha fale tauʻanga kā. Naʻe ʻikai ko ha fale tauʻanga meʻalele anga maheni ia, he naʻe ʻasi mai ha puipui ʻi he matapā sioʻatá.
Naʻá ne tafoki leva ki hono hoa ngāué ʻo pehē ange, “ʻE Neli, te ta ʻalu nai ki ai ʻo vakaiʻi?”
Naʻe lue atu leva ʻa e ongo fafine fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻi he hala pelepelá ʻi ha fute nai ʻe 40 (mita ʻe 12) peá na toki sio kakato atu ki he fale tauʻanga meʻalelé. Naʻá na fakatokangaʻi ai ha matapā ʻa ia naʻe hifi ʻi he tafaʻaki ʻo e fale tauʻanga meʻalelé, pea ʻoku ʻikai lava ʻo fai ha sio atu ki he matapaá mei hala. Naʻá na toe fakatokangaʻi foki ʻoku ʻi ai ha fakamanava ʻoku ʻalu hake ai ʻa e ʻahu ʻo e afí.
Naʻe tukituki atu ʻa ʻIlisapesi Kiisi ʻi he matapaá. Naʻe haʻu ai ha tangata taʻu 68 ko Viliami Lingiuti ʻo fakaava mai ʻa e matapaá. Naʻá na fakamatala leva ki he fie maʻu ko ia ke maʻu ʻe he ʻapi kotoa pē ʻa e Makasini ʻa e Fineʻofá. Naʻe pehē ange leva ʻe Viliami Lingiuti, “Mahalo ʻoku sai ke mo ʻeke ki heʻeku tamaí.”
Naʻe haʻu leva ʻa e tangataʻeiki taʻu hivangofulu mā fā ko Sālesi W. Lingiutí ki he matapaá, peá ne toe fanongo foki ki heʻena pōpoakí. Naʻá ne tali ke ʻomi haʻane makasini.
Naʻe lipooti mai ʻe ʻIlisapesi Kiisi kiate au ʻa e ongo tangata ko ʻeni naʻá na nofo ʻi homau uōtí. Ko ia ʻi heʻeku kole hona tohi fakamoʻoni mēmipasipí mei he hetikuota ʻo e Siasí, naʻe fai mai ai ha telefoni kiate au mei he Potungāue Mēmipasipi ʻo e ʻŌfisi ʻo e Kau Pīsope Pulé. Naʻe pehē mai ʻe he kalaké, “ʻOkú ke fakapapauʻi ʻoku nofo ʻa Sālesi W. Lingiuti ʻi homou uōtí?”
Naʻá ku pehē ange ʻoku ou fakapapauʻi ia, ko ia naʻá ne pehē mai ai, ko e taʻu ʻeni ʻe 16 hono tauhi ʻa ʻene tohi fakamoʻoni mēmipasipí ʻi he “faile ʻa e ngaahi lekooti ʻoku molé” ʻi he ʻŌfisi ʻo e Kau Pīsope Pulé.
Naʻe ʻomi ʻe ʻIlisapesi Kiisi mo Neli ʻAivoli ʻi he pongipongi Sāpaté ʻa Sālesi mo Viliami Lingiuti ki heʻemau fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ʻena fuofua hū ʻeni ʻi ha fale lotu ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ko Sālesi Lingiuti ʻa e tīkoni taʻu motuʻa taha kuó u feʻiloaki mo iá. Pea ko hono fohá ʻa e mēmipa tangata motuʻa taha ʻoku teʻeki ke ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí kuó u feʻiloaki mo iá.
Naʻe hoko ko hoku faingamālie ke u fakanofo ʻa Sālesi Lingiuti ko ha akonaki, pea mo ha taulaʻeiki, pea fakamuimui ki he kaumātuʻá. ʻE ʻikai ngalo ʻiate au ʻema ʻinitaviu fekauʻaki mo ʻene fiemaʻu ha lekomeni temipalé. Naʻá ne ʻomi ha paʻanga siliva ʻe taha ʻa ia naʻá ne toʻo hake mei ha kiʻi peesi leta motuʻa ʻo pehē mai kiate au, “Ko ʻeku foaki ʻaukaí ʻena.”
Naʻá ku pehē ange, “ʻE Sālesi Lingiuti, ʻoku ʻikai te ke moʻua koe ia ke totongi haʻo paʻanga ʻaukai. ʻOkú ke fiemaʻu ia ʻe koe.”
Naʻá ne tali mai leva, “ʻOku ou fie maʻu ʻa e tāpuakí, ka ʻoku ʻikai ko e paʻangá”
Naʻá ku maʻu foki ʻa e faingamālie ke u ʻave ʻa Sālesi W. Lingiuti ki he Temipale Sōlekí, peá u hū mo ia ʻi ha sēsini ʻenitaumeni.
Naʻe siʻi mālōlō ʻa Sālesi W. Lingiuti ʻi he ʻosi ha ngaahi māhina siʻi mei ai. Naʻá ku fakatokangaʻi hono fāmilí ʻi he meʻa fakaʻeikí ʻoku nau tangutu ʻi muʻa ʻi he fale lotu ʻo e fale maté, ka naʻá ku toe fakatokangaʻi foki mo ha ongo fafine fakaʻofoʻofa kehe ʻe ua naʻá na tangutu ofi ki mui ʻi he fale lotú, ʻa ia ko ʻIlisapesi Kiisi mo Hēleni ʻAivoli.
Naʻá ku fakakaukau ʻi heʻeku vakai atu ki he ongo fafine faivelenga mo mateaki ko iá, ki hona mālohi fakafoʻituitui ke tākiekina ki he leleí, pea fonu hoku laumālié ʻi he talaʻofa ʻa e ʻEikí: “Ko au ko e ʻEikí ʻoku ou angaʻofa mo angalelei kiate kinautolu ʻoku manavahē kiate aú, peá u fiefia ke fakalāngilangiʻi ʻa kinautolu ʻoku tauhi kiate au ʻi he māʻoniʻoní pea mo e moʻoní ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻE lahi ʻa ʻenau totongí, pea ʻe taʻengata ʻa honau nāunaú.”5
ʻOku ʻi ai ha tokotaha ʻoku māʻolunga hake ʻi he kakai kotoa pē, pea ʻoku aʻu atu hono mālohi fakafoʻituituí ki he ngaahi konitinēnití, pea mafola atu ʻi he ngaahi ʻōsení, pea huhuhuhuʻi ʻa e loto ʻo e kau tui moʻoní. Naʻá Ne fai ʻa e fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
ʻOku ou fakamoʻoniʻi ko Ia ʻa e faiako ʻo e moʻoní—ka ʻoku mahulu hake ia heʻene hoko pē ko ha faiakó. Ko ia ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui haohaoá —ka ʻoku mahulu hake ia ʻi Heʻene hoko ko ha faʻifaʻitakiʻangá pē. Ko e Toketā Maʻongoʻongá Ia—ka ʻoku mahulu hake ia ʻi he tangata faitoʻó pē. Ko ia ʻa e Fakamoʻui moʻoni ʻo e māmaní, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Pilinisi ʻo e Melinó, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, ʻio, ko e ʻEiki kuo toetuʻú, ʻa ia naʻá Ne folofola:
“Ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki māmaní . . . Ko au ko e maama mo e moʻui ʻo e māmaní.”6
“Ko au ko e ʻuluakí mo e kimuí; ko au ia ʻoku moʻuí, ko au ʻa ia naʻe fakapōngí, ko [homou] taukapo ki he Tamaí.”7
ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻi heʻeku hoko ko ʻEne fakamoʻoní, ʻokú Ne moʻui! ʻI hono huafa toputapú—ʻio, ko Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻuí—ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Mātiu 4:19.
2. Meade McGuire, “Father, Where Shall I Work Today?” ʻI he Best-Loved Poems of the LDS People, comp. Jack M. Lyon and others (1996), 152.
3. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻaho 11 ʻo Fēpueli 1999; toe hā foki ʻi he Liahona, Tīsema 1999, 1.
4. 1 Tīmote 4:12.
5. T&F 76:5–6.
6. 3 Nīfai 11:10–11.
7. T&F 110:4.