The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
“Fafanga ʻEku Fanga Sipí”

“Fafanga ʻEku Fanga Sipí”

ʻELETĀ NED B. ROUECHÉ
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku tau maʻu kotoa pē ha fatongia maʻongoʻonga . . . ʻoku kau ai ʻa e fekumi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke tau feohí pea fakahaaʻi kiate kinautolu ʻetau ʻofá mo fakafeohi kiate kinautolu.

ʻELETĀ NED B. ROUECHÉ ʻI heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Mekisikou heʻeku kei talavoú, naʻe uiuiʻi ai au ke hoko ko ha palesiteni fakakolo ʻi ha kiʻi kolo ʻi he siteiti ko Velakulusí. ʻI heʻema vakaiʻi mo hoku hoá ʻa e lekooti mēmipasipi ʻo homau kiʻi koló, ne ma maʻu ai ha lekooti ʻo ha tangata naʻe fakanofo ko ha tīkoni, ka kuo teʻeki ai ke ne haʻu ki he ngaahi fakatahaʻangá.

Ne ma fokotuʻutuʻu ai ke ʻaʻahi kiate ia. Lolotonga ʻema ʻaʻahi kiate iá, ne ma fakaafeʻi ai ia ke ne haʻu ki he ngaahi fakatahaʻangá peá ne fua hono ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he Sāpate hono hokó, naʻá ne haʻu ka naʻe ʻikai teuteu lelei mai mo tele hono kavá. Ko ia naʻá ma akoʻi kiate ia ʻo fekauʻaki mo e teuteu maʻá ʻi heʻene fakahoko ko ia hono ngaahi fatongia toputapu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku kau ai hono tufaki ʻo e sākalamēnití. Naʻe liliu lahi ʻene moʻuí ʻi heʻene ngāue faivelengá. Ko e kolo ia naʻá ku ngāue fakafaifekau fakaʻosi aí ki muʻa peá u foki ki ʻapí. ʻI he maau ko ia ke u mavahe mei he koló, naʻe haʻu ʻa e tangata lelei ko ʻení ʻo fāʻofua kiate aú peá ne hikiʻi au ki ʻolunga ʻo ne vilohi takai au. ʻI heʻene fai iá, naʻe lelenoa pē hono loʻimatá mo ne pehē mai, “Mālō ʻaupito hoʻo haʻu ʻo tokoniʻi aú.”

Taimi ʻe niʻihi ʻoku tohoakiʻi ʻetau tokangá ʻe ha meʻa kehe pea tau hē ai mei he Siasí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku mamahi hotau lotó pe hoko ha palopalema kehe. ʻOku iku tatau kotoa pē ia pea mole ai meiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ne totonu ke tau maʻú. ʻE lava ke toʻo atu ʻa e ongoʻi hīkisiá, taʻe falalá, kākaá, lotofoʻí pea mo ha ngaahi angahala kehe pē, ʻo ka tau ka liliu hotau lotó pea muimui ʻi he hala kuo tofa mai ʻe he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne folofola mai, “Ako ʻiate au pea fakafanongo ki heʻeku ngaahi leá, ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au” (T&F 19:23). Kuo totongi ʻe he Fakamoʻuí hotau fakatauʻatainá. ʻOkú ne ʻofa ʻiate kitautolu fakatāutaha pea ʻokú Ne tokoniʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻe haʻu ʻo muimui ʻiate Ia.

ʻOku ʻiate kitautolu fakafoʻituitui pē ha holi ke fai lelei. ʻI he taimi ʻoku fafangaʻi ai e holi ko iá pea tanumaki ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongoleleí pea mo e fakamoʻoni ʻo e Laumālié, te ne tali pea tupulaki ʻo toe mālohi mo ngingila ange ai kae ʻoua kuó ne tataki kitautolu ki hono kakato ʻo e moʻoní. Kuo pau ke paotoloaki ʻa e holi ko iá ʻe he ʻofá mo e tokangá, pea toutou fafangaʻi maʻu pē foki. ʻOku hangē ia ko e tauhi ngoue ʻokú ne fakaili hake ha ngaahi matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofá. ʻOku hanga ʻe hono tokangaʻi mo fafangaʻi maʻu peé ʻi he fakalau atu ʻa e taimí, ʻo ʻomi ha ngaahi moto fakaʻofoʻofa ʻoku matamataleleiʻia ai e taha kotoa pē ʻoku vakai mai ki aí.

ʻOku hoko foki ʻa e faʻa fakamolemolé ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau foki ki he fiefiá ʻi he puleʻanga ʻo e Tamaí. ʻOku ʻi ai ha taimi pe founga ʻe lava ke fakaʻitaʻi pe fai mai ai ʻe ha taha ha fehālaaki kiate kitautolu, pea ʻe lava ke hoko ʻeni ko e tūkiaʻanga ke ne tohoakiʻi kitautolu ke tau mamaʻo ange ai mei heʻetau taumuʻa taʻengatá, ʻa ia ko e toe foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sīpinga ki he fakamolemolé, ʻo hangē ko ʻEne akoʻi e Lotu ʻa e ʻEikí. Naʻá Ne folofola, “Pea fakamolemole ʻemau angahala, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻa kinautolu kuo fai angahala kiate kimautolu” (Mātiu 6:12) ʻOku tau vakai ai ʻoku fie maʻu ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, kae lava ke fakamolemoleʻi kitautolu. ʻOku faʻa faingataʻa moʻoni ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻi he fuʻu lahi ʻo e mamahí pea mo hono kukuta fuoloa iá.

Ka kuo akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ʻo toe mahino ange ʻaki e ngaahi leá ni: “Naʻe fekumiʻaki ʻe heʻeku kau ākongá, ʻi he ngaahi ʻaho fuoloá, ha ngaahi faingamālie ke fetukuakiʻiʻaki, ʻo ʻikai te nau fefakamolemoleʻaki ʻi honau lotó; pea naʻe fakamamahiʻi mo tauteaʻi lahi ʻaupito ʻa kinautolu koeʻuhí ko e angahalá ni.

“Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá, ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala ʻoku lahi ange.

“Ko au ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē” (T&F 64:8–10). ʻI he taimi ʻoku tau muimui ai ki he faleʻi ko ʻení, te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá.

ʻI he taimi ʻoku tau faʻa fakamolemole pea tau fakangaloʻi ai e meʻa ʻoku mafasia ai hotau lotó mo ne tohoakiʻi kitautolu mei he hala totonú, ʻoku matoʻo atu ai ha kavenga mafasia lahi mei hotau laumālié pea ʻoku tau tauʻatāina leva. ʻOku tau tauʻatāina ke laka ki muʻa pea fakalakalaka ʻi he tulifua ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea tupulaki ʻa e ʻofá ʻi hotau lotó. ʻE faitāpuekina ʻa kitautolu ʻaki ha loto vēkeveke ʻoku lahi angé ki he moʻuí pea ʻe toe maʻamaʻa ange ai e mafasia hotau lotó. ʻE takiekina kitautolu ʻe ha ivi fakalaumālie lahi ke tau laka atu ki muʻa ʻi he fiefia mo e nēkeneka. ʻE matoʻo atu e ngaahi palopalema ʻo e kuohilí ʻo hangē ha vala motuʻá. “Pea ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ui ʻe he Tauhisipi angaleleí kiate kimoutolu; pea kapau te mou tokanga ki hono leʻó, te ne ʻomi ʻa kimoutolu ki hono lotoʻaá, pea ko ʻene fanga sipi ʻa kimoutolu” (ʻAlamā 5:60).

ʻOku fie maʻu ha lototoʻa ke toe foki mai hili ʻetau mavahe mei he hala ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ko e taimi ko ia te mou fakahaaʻi ai ʻa e lototoʻa ko iá mo fai e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fie maʻu ke faí, te ke maʻu ai ha ʻofa lahi moʻoni. ʻOku tokolahi ha niʻihi te nau fiefia fakataha mo koe pea ʻe fakafeohi atu ha niʻihi kiate koe. ʻE faitokonia koe pea ʻe fonu ho lotó ʻi he fiefia.

“Manatu, ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá;

“He vakai, naʻe kātakiʻi ʻe he ʻEikí ko Homo Huhuʻí ʻa e mate ʻi he kakanó; ko ia, naʻá ne kātakiʻi ai ʻa e mamahi ʻa e kakai fulipē, koeʻuhí ke fakatomala ʻa e kakai fulipē kae haʻu kiate ia. . . .

“Pea hono ʻikai ke lahi ʻa ʻene fiefia ʻi he tokotaha ʻoku fakatomalá!” (T&F 18: 10–11, 13).

Ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine kotoa pē kitautolu, ko e fānau ʻetau Tamai Hēvaní. Kuo pau ke tau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu kuo hē mei he halá tuʻunga ʻi ha faʻahinga ʻuhinga. ʻOku mau ʻofa atu mo fakaafeʻi kimoutolu ke mou omi ki he tēpilé ʻo ʻinasi ʻi he meʻatokoni fakalaumālie kuo teuteu ʻe he ʻEikí ke mou ʻinasi mo fiefia aí. Te mou ʻiloʻi ʻoku ʻofeina kimoutolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ʻi hoʻomou omi ko ia mo ha loto fie ngāue, talangofua pea mo mateuteu ke maʻu mo fai ha tokoní. ʻOkú Ne ʻafioʻi kimoutolu; ʻokú Ne ʻafioʻi hoʻomou ngaahi fiemaʻú, pea mo e ngaahi meʻa te mou fehangahangai mo ia he kahaʻú. ʻOku mahino lelei kiate ia ʻa e ngaahi ongo, mamahi mo e ʻahiʻahi ʻoku tau takitaha fouá. Pea ʻoku tuʻunga ai, pea mo e Fakalelei taʻefakangatangata ne fai ʻe Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻa hoʻo malava ko ia ke fehangahangai mo e faingataʻa kotoa pē ʻoku hoko mai ʻi he moʻui ní.

ʻOku tau maʻu kotoa pē ha fatongia maʻongoʻonga kuo hilifaki mai ʻe he Fakamoʻuí ki hotau umá. Naʻá Ne folofola, “Fafanga ʻeku fanga sipí” (Sione 21:17) ʻOku kau ai ʻa e fekumi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke tau feohí pea fakahaaʻi kiate kinautolu ʻetau ʻofá mo fakafeohi kiate kinautolu. Naʻa nau tuʻu fakataha mo kitautolu ʻi he muʻaki tuʻungá. Kuo nau fakahoko ha ngaahi fuakava toputapu. ʻOku nau fie maʻu he taimí ni ʻetau tokoní.

ʻOku ou fakatau ange pē te tau takitaha fakakaukau ki hotau ngaahi fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá mo e mahení, ʻa ē ʻoku ʻikai ke nau aʻusia e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e ongoongoleleí. Fakakaukau angé ki he niʻihi ʻokú ke tokangaʻi ʻi ho uiuiʻí. Fehuʻi loto pē, “Ko e hā te u lava ʻo faí?” ʻE tataki leva koe ʻe he Tamai Hēvaní, ʻi hoʻo fekumi ko ia ki Heʻene tokoní. Peá ke ʻalu atu leva ʻo fekumi kiate kinautolu pea fakaafeʻi ke nau foki mai ʻo fiefia ʻi he feohi mo kitautolu pea mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kuo toe fakafoki maí. Tuku ke nau ongoʻi ʻa hoʻo ʻofá mo fanongo ki hoʻo fakamoʻoní. Tokoni ke nau toe manatu ki he ngaahi ongo ne nau maʻu ki muʻa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni taʻengatá, ʻa ia te ne ngaohi ʻenau moʻuí ke fonu ʻi he fiefiá mo e nēkeneka.

ʻOku ou fakatauange pē te tau kau loto vēkeveke atu ki hono tānaki ʻo ʻEne fanga sipi kuo heé, ke nau lava ʻo malu ʻi he tākangá. Ko Ia “ʻoku mafimafi ke fakamoʻuí,” (2 Nīfai 31:19) ko e Tauhisipi Leleí Ia pea ʻokú Ne ʻofa ʻi Heʻene fanga sipí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy