BONNIE D. PARKIN
Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá
Koeʻuhí ko e Fineʻofá ko ha fokotuʻutuʻu fakalangi, ko ia ʻoku ʻikai ngata ai pē ʻi heʻene faitāpuekina e houʻeiki fafiné, ka ʻoku pehē foki ki he fāmilí pea mo e Siasí.
Naʻe ʻi ai ha tangata naʻá ne toki vahevahe mai ʻa e talanoa fakaʻofa ko ʻení, ʻi heʻene toe vakai atu ki heʻene moʻuí: “ʻI heʻeku kei tupu haké, naʻe māmālohi pē ʻeku tangataʻeikí ʻi he Siasí. Naʻá ne fefaʻuhi pē mo e ʻolokaholó pea naʻe hohaʻa mo fakamamahi ʻa e taimi naʻá ne faʻa ʻita fakapoʻuli aí. Naʻe ʻikai ke ne faʻa fakafepakiʻi e ngāue ʻa ʻeku fineʻeikí ʻi he uōtí. Naʻe ngāue ʻeku fineʻeikí ʻi he Palaimelí ʻi ha taʻu ʻe 38, peá ne ngāue foki ai he taimi lahi ʻi he Kau Finemuí. Naʻá ne fuesia ha kavenga mafasia. Naʻe faingataʻa ʻene nofomalí pea ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ne lotofoʻi ai, ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ia he taimi ko iá.
“Ne u toki fakatokangaʻi pē ki mui ange naʻe hoko ʻa e kau fefine ʻi homau uōtí ko ha mālohinga lahi kiate ia. Naʻe ʻikai ngāue ia ʻi he tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Fineʻofá, ka naʻá ne ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakatahaʻangá, pea naʻá ne ʻofa ʻi hono kaungāmeʻa aí. Naʻe ʻikai ʻaupito ke u fakakaukau kiate kinautolu ko ha kau fefine ʻo e Fineʻofá; naʻá ku lau pē kinautolu ko e ngaahi tokoua ʻo ʻeku Fineʻeikí. Naʻa nau tokangaʻi mo ʻofeina ia. Naʻe ʻikai hano tokoua pea ʻikai haʻane fānau fefine. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi tokoua naʻá ne fiemaʻú ʻi homau uōtí. ʻOku ou ʻiloʻi naʻá ne vahevahe mo kinautolu ʻa e ngaahi ongo naʻá ne maʻú—ʻa e ngaahi ongo naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakahaaʻi ʻi ha toe feituʻu kehé. Naʻe ʻikai ke hā ngali ‘Fineʻofa’ ʻa e ngaahi meʻa ia ko iá kiate au he taimi ko iá, ka ʻoku mahino kiate au he taimí ni naʻe pehē ia.”1
Naʻe ongo ki hoku lotó e manatu ʻa e foha ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e Fineʻofá. ʻIo, ko e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá ko ha houʻeiki fafine, ka ʻoku ʻikai ko e houʻeiki fafiné pē ʻoku faitāpuekina ʻe he Fineʻofá; ʻokú ne faitāpuekina fakatāutaha foki mo kitautolu.
Ko e hā ha founga kuo faitāpuekina ai ʻe he Fineʻofá ʻa hoʻo moʻuí?
Naʻá ku fai e fehuʻi ko ʻení kia Palesiteni Hingikelī. Naʻá ne tali mai: “Kuo aʻu ʻo toʻu tangata ʻe fitu ʻa hono faitāpuekina ʻe he Fineʻofá ʻa hoku fāmilí, pea mo e fāmili hoku uaifi ʻofeiná. Talu mei he ngaahi fuofua ʻaho ne fokotuʻu ai ʻa e Siasí, mo hono akonekina ʻetau ngaahi faʻeé mo e ʻofefiné ʻo fekauʻaki mo honau tufakanga ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. Kuo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi taukei lelei taha ʻi he nofoʻapí, poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau fakalakalaka fakalaumālié pea takiekina kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e tumutumu honau iví ʻi heʻenau hoko ko e houʻeiki fafiné. Ko e konga lahi ʻo e meʻá ni ʻoku hoko ia ʻi he Fineʻofá pea kuo ʻomi ia ki ʻapi ke ne faitāpuekina e moʻui ʻa e mēmipa taki taha ʻo hoku fāmilí.”2
ʻOku ʻi ai haʻaku ngaahi manatu fakaʻofoʻofa ki he taimi ne u vaʻivaʻinga ai he lalo papa tui kafu vavae ʻa ʻeku kui fefiné, ʻi he lolotonga ʻene tuitui mo hono ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá. Naʻá ku kei siʻi, ka naʻá ku ʻiloʻi ko ha konga ʻeni ʻo e Fineʻofá—ʻa hono faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé. Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé mo ʻeku kui fefiné ke u ʻofa ʻi he Fineʻofá. ʻOku ou ʻofa ʻi he Fineʻofá—ʻoku ou tui kuó u fai pehē maʻu ai pē. Kuo tokoniʻi au ʻe he Fineʻofá ke u ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí pea kuó ne fakamālohia ʻeku ʻofa kiate Iá mo ʻeku Tamai Hēvaní. Kuo hanga ʻe heʻeku kau ki he Fineʻofá, ʻo ʻomi ha ngaahi faingamālie lahi ke u ako, ʻofa, tokoni mo fonu ai ʻeku moʻuí ʻi he ʻofa ʻa e ʻEikí, ʻi heʻeku faifeinga ko ia ke tauhi ʻeku ngaahi fuakavá, fakahaaʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí pea mo fakamālohia hoku fāmilí.
Ko ia ʻoku ou toe fehuʻi atu, ko e ngaahi founga ʻe fiha kuo faitāpuekina ai ʻe he Fineʻofá ʻa hoʻo moʻuí?
ʻI haʻaku ʻaʻahi ki he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi Palāsilá, naʻá ku pehē ange ai ki he kau faifekaú, “talamai angé ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi fekauʻaki mo e Fineʻofá?” Naʻe pehē ʻe ha ʻeletā ʻe taha, ko e “Meʻakai taʻó!” Naʻe tānaki mai ʻe ha taha, “ʻOku kau ki ai ʻeku fineʻeikí mo hoku tuofefiné.” Faifai pea pehē mai ʻe ha taha, “Ko e houalotu ia ʻa e ʻEikí maʻá e kakai fefiné.” Naʻe tonu pē ʻene talí, ka ʻoku toe mahulu ange ai. Ko e Fineʻofá, “ko ha konga tefito ia ʻo e ongoongoleleí.”3
Naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e taʻu 1842 ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fakafepaki kiate ia hano kaungāmeʻa ki muʻa. Naʻe loto hano ngaahi fili kehe ke nau puke fakamālohi ia mei Nāvū ke taʻofi ai e tupulaki ʻa e Siasí. ʻI he taʻu tatau pē, naʻá ne fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá ke tokoni ki he masivá mo e paeá, pea mo “fakamoʻui ʻa e ngaahi laumālié.”4 Naʻe pehē ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí, “Naʻe tafoki ʻa [Siosefa Sāmita] ki he houʻeiki fafiné ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení, ke maʻu ʻa e fakafiemālie, mo e langaki moʻui naʻá ne fie maʻu he taimi fakamamahi ko iá.”5 Ko ha fakakaukau fakaʻofa mo fakatōkilalo moʻoni ʻeni: ko ha palōfita ʻeni ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne kumi fiemālie mei hono ngaahi tuofāfiné—ʻa e kakai fefine kuó ne tuku kiate kinautolu ʻa e tukupā, “ʻoku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.”6 Kiate au, ʻoku vanavanaiki mai ai e leʻo ʻo e kau fefine naʻe tengihia fakataha mo e Fakamoʻuí ʻi Kolokotá.
Kuo faitāpuekina ʻe he Fineʻofá e moʻui ʻa ha kau palōfita. Ko e hā ha founga kuo faitāpuekina ai hoʻo moʻuí?
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “ʻOku fakamālohia lahi ange ʻa hono maluʻi ʻo e ʻapí mo e fāmilí, ʻi he taimi ʻoku kau ai ʻa e uaifí, faʻeé mo e fānau fefiné ki he Fineʻofá.”7 Ko e hā nai hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko e houʻeiki fafiné ko e mafu kinautolu ʻo e ʻapí.
Kuo hanga ʻe heʻeku kau ki he Fineʻofá, ʻo fakafoʻou mo fakamālohia mo fakatukupaaʻi au ke u hoko ko ha uaifi, faʻē, mo ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻoku lelei angé. Kuo tupulekina hoku lotó ʻi he mahino ki he ongoongoleleí mo e ʻofa ki he Fakamoʻuí pea mo e meʻa kuó Ne fai maʻakú. Ko ia siʻi ngaahi tokoua, ʻoku ou pehē atu ai: Haʻu ki he Fineʻofá! Te ne fakafonu ho ʻapí ʻaki ʻa e ʻofá mo e manavaʻofá; te ne lehilehiʻi mo fakamālohia koe pea mo ho fāmilí. ʻOku fie maʻu ʻe homou ʻapí ho loto angatonú.
ʻI ha ngāue ne u toki folau ai ki Pelū, naʻá ku ʻaʻahi ai ki he ʻapi anga fakatōkilalo ʻo Misa mo Sisitā Tamalé. Naʻe fonu ia ʻi he ʻofá. Ko ha ongo mātuʻa kinaua ʻa ha fānau ʻe toko tolu pea ko e taʻu ʻeni ʻe fā ʻenau kau ki he Siasí. Kuo ako lahi ʻa Sisitā Tamale ʻi he Fineʻofá. Naʻá ne fō mo haeane totongi ke tokoni ʻi hono tauhi e fāmilí pea mo hono foha ʻoku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne tokoni foki ki ha fānau ʻe toko ua hano kaungāʻapi, naʻe pau ke ne mavahe mei ʻapi ʻo ngāue. Naʻá ne poupouʻi hono husepānití ʻa ia ʻokú ne fokoutua he mahaki ʻo e kofuuá mo ngāue foki he kōlomu ʻa e kaumātuʻá. ʻOkú na aleaʻi fakataha ʻa e tohi lēsoni Hiipa J. Kalānité ko e teuteu ki heʻene akoʻi e lēsoní.
Naʻá ku fehuʻi ange, “ʻOkú ke faiako ʻaʻahi?” Naʻá ne malimali mo ne tali mai, “ʻIo, ʻe Sisitā Pākini. ʻOku ou ʻaʻahi ki ha kau fefine ʻe toko fā. Ko e toko ua ai ʻoku māmālohi, ka te u kei ʻofa pē kiate kinaua.”
ʻI heʻeku mavahe mei honau ʻapí, naʻá ku fakatokangaʻi ha fakaʻilonga naʻe tā ʻo tuʻu he funga matapaá. ʻOku fehuʻi mai hono fakaleá ʻo pehē: “Naʻá ke lau hoʻo folofolá he ʻahó ni?” ʻOku faitāpuekina ʻe he Fineʻofá ʻa e ʻapi, uooti, mo e kaungāʻapi ko ʻení. Ko e hā ha founga kuó ne faitāpuekina ai koe?
ʻOku mahuʻinga foki ʻa e kau he Fineʻofá, ki he houʻeiki fafine toki papi uluí pea mo honau ngaahi fāmilí. Lolotonga ʻema ngāue mo hoku husepānití ʻi heʻene palesiteni he Misiona ʻIngilani Lonitoni Sauté, ne toko lahi e kau papi ului foʻou ne u feʻiloaki mo kinautolú—hangē ko Kolōliá, ʻa ia ko ha faʻē teʻeki mali. Naʻá ne kau ki he Fineʻofá ʻi he taimi naʻá ne papi mai ai ki he Siasí. Ko ha feituʻu ia naʻá ne ongoʻi malu ke fai ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻene tui fakalotu foʻoú. Naʻá ne fanongo ai ki hano vahevahe ʻe ha kau fefine ʻa e meʻa ne nau aʻusiá, ʻa ia naʻe takiekina ai ia ke ne ʻahiʻahi vakaiʻi e folofola ʻa e ʻOtuá.8 Kuo maʻu hono tāpuaki fakapēteliaké, pea ʻosi hū he temipalé pea ʻokú ne ngāue ʻi he Siasí. ʻOku ou fakakaukau ai ki he lea mai ʻa Palesiteni Hingikelií, “ʻOku fie maʻu ke fakataha mai ʻa e [houʻeiki fafiné] ʻi ha ʻātakai ʻoku fakamālohia ai ʻa e tuí.”9 ʻOku maʻu ʻi he Fineʻofá ʻa e faʻahinga ʻātakai ko iá.
ʻOku ou fakakaukau atu ki he kau tau kei talavou ʻa Hilamaní, ʻi heʻeku fanongo ko ia ki ha lea ʻa ha foha ʻo ha fefine he Fineʻofá, “Kuo faitāpuekina au ʻe he tui mo e tā sīpinga ʻa ʻeku faʻeé. ʻI heʻeku maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, kuó u ʻosi ako lahi au ʻo fekauʻaki mo e faiako fakaʻapí mei he ngāue ʻa ʻeku faʻeé ʻi he faiako ʻaʻahí, ʻo tatau pē mo e tā sīpinga ʻa ʻeku tamaí ʻi heʻene faiako fakaʻapí. . . . Kuo hanga ʻe he falala ʻeku faʻeé ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻo tokoniʻi ʻeku tuí mo fakamālohia ʻeku holi ke u hoko ko ha faifekau moʻui tāú.”10
Ngaahi tokoua mo e tuongaʻane ʻofeina, kuó u liliu peá u mohu tāpuekina pea ʻoku ou toe lelei ange koeʻuhí ko e Fineʻofá. Pea ʻoku ou tui ʻoku tau pehē kotoa.
ʻOku ou fakatauange ʻe loto vēkeveke ʻa e ngaahi faʻeé mo e fānau fefiné ke kau loto vēkeveke mai ki ai; pea ke poupouʻi ʻe he husepānití ʻa honau uaifí pea fakatou teuteuʻi ʻe he tamaí mo e faʻeé ʻa hona ngaahi ʻofefiné ki he Fineʻofá. ʻOku ou poupouʻi atu e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke nau tokangaʻi lelei e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá—ʻo tatau pē ki he kei talavou mo e toulekeleka—ke nau omi ki he Fineʻofá, ʻa ia ko e taha ʻo e ngaahi mana lahi ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí. ʻI heʻetau fakahoko e ngaahi meʻá ni, ʻe lōmekina ai ʻetau moʻuí ʻe he loto houngaʻia koeʻuhí ko e kautaha toputapu ko ʻení.
Koeʻuhí ko e Fineʻofá ko ha fokotuʻutuʻu fakalangi, ko ia ʻoku ʻikai ngata ai pē ʻi heʻene faitāpuekina e houʻeiki fafiné, ka ʻoku pehē foki ki he fāmilí pea mo e Siasí. ʻOku ou fakamoʻoni ko ha konga tefito ia ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí he ʻoku fakatefito ia ʻi he ʻofa faka-Kalaisí—ʻa ʻEne ʻofa haohaoá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Tohi fakatāutaha.
2. Tohi fakatāutaha.
3. Joseph Fielding Smith, “The Relief Society Organized by Revelation,” Relief Society Magazine, Jan. 1965, 4; toe fakamamafaʻi.
4. Vakai, History of the Church, 5:25.
5. “The Prophet’s Sailing Orders to Relief Society,” Relief Society Magazine, Dec. 1949, 797.
6. Molonai 7:46.
7. ʻI he Conference Report, Apr. 1998; 96; pe Tūhulu, 1998, 86.
8. Vakai, ʻAlamā 32:27.
9. Fetalanoaʻaki fakatāutaha.
10. Fetohiʻaki fakatāutaha.