The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
Ko Hono Fakapapauʻi ʻo ʻEtau Fakamoʻoní

Ko Hono Fakapapauʻi ʻo ʻEtau Fakamoʻoní

ʻELETĀ DONALD L. STAHELI
ʻO e Kau Fitungofulú

Ko hono toutou lau, fakalaulauloto, mo fakahoko e ngaahi lēsoni mei he folofofolá, fakataha pea mo e lotú, ʻe hoko ia ko ha konga tukupau ki hono maʻu mo pukepuke ʻo ha fakamoʻoni mālohi mo moʻuí.

ʻELETĀ DONALD L. STAHELIKuó ke talanoa tuʻo taha nai mo hao kāinga pe kaungāmeʻa naʻe kei fefaʻuhi mo ʻene fakamoʻoní? Kuo hoko ia kiate au. Pea ʻoku ou tui kuo hoko ia ki ha toko lahi ʻo kimoutolu. Ne u toki fepōtalanoaʻaki ki muí ni mai mo ha talavou naʻe fakakaukau ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, naʻe mahino ai ʻa ʻene faingataʻaʻia heʻene filí. Naʻe mahino mei heʻema talanoá ʻa ʻene faingataʻaʻiá koeʻuhí naʻá ne taʻepauʻia he mālohi ʻo ʻene fakamoʻoni ki he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne fifili pe ko e hā ʻoku ʻikai ke ne maʻu ai ha ngaahi tali mahino ki heʻene ngaahi lotú mo e ako folofolá.

Naʻe tupu hake e kiʻi talavou ko ʻení, ʻa ia te u ui ko Simi, ʻi he malaʻe ʻo e ngāue faifekaú, ʻi ha ongo mātuʻa ʻofa ne na tūkuingata ʻi hono akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki heʻena fānaú.

Ko ha toko taha sipoti lelei ia mo manakoa ʻe hono ngaahi kaungāmeʻa he akó. Ka ko ia pē ʻi ha fuʻu ʻapiako lahi, ne kau ki he Siasí.

Koeʻuhí ne ohi hake hoku fāmilí he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, ne u ʻiloʻi lelei ʻene faingataʻaʻiá—ʻene loto ke tuʻumaʻu he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea toe tali lelei ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá, ka ko ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke nau tui tatau pea kehekehe e meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí.

Naʻá ne fekumi ke toe fakapapauʻi ange ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí pea mo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ou lea atu he ʻahó ni kia Simi mo ha niʻihi hangē ko iá, ʻa e kau talavou mo e kau finemui he funga ʻo e māmaní, ʻoku kei veiveiua ʻenau fakamoʻoní, ka ʻoku nau fuʻu fie maʻu ke fakatupulaki ha fakamoʻoni mālohi te ne tataki kinautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻoku hanganaki maí.

ʻOku ou toe fie lea foki ki he kakai lalahi ko ia kuo teʻeki ai ke nau ongoʻi moʻoni e laumālie ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. Koeʻuhi ko e ʻikai ke nau maʻu ha fakamoʻoni mālohí, kuo ʻi ai e niʻihi kuo tuku ʻenau fakakaukaú mo e ngāue fakaʻahó he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea tamatemate leva e maama takiekina ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó.

Pea hangē ko e fakamatala mahino ko ia ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuelé, ʻoku kau ai e “kāingalotu ʻoku falalaʻanga ka ʻoku nau fakavaʻivaʻinga pē ʻi he tauhi honau lakanga fakaākongá, pea ʻoku nau fakataʻetaʻekuhā pē kae ʻikai ʻi he femoʻuekina ki he holi lahi ki he ngāue leleí’ (T&F 76:75; 58:27)” (ʻi he Lipooti Konifelenisi, ʻOkatopa 1992, 89; pe Tūhulu, Sānuali 1993, 77).

ʻI heʻeku fanongo ki he ngaahi ngāue lavameʻa ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele mo ʻEletā Tēvita B. Haiti ʻi hona meʻa fakaʻeikí, ne toe mahino lelei ange ai kiate au e ngaahi sīpinga maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻoní mo e lakanga fakaākonga ne hā mei he moʻui ʻa e ongo moʻungaʻi tangata ko ʻení. ʻOku ou fakakaukauloto ki he founga ʻoku lava ai ʻe heʻena ngaahi sīpingá ʻo fakamālohia ʻetau fakamoʻoní, mo fakamālohia hotau lotó ke tau toe ofi ange ai kia Kalaisí.

ʻOku hanga ʻe he ongo ākonga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo Kalaisí, ʻo faʻifaʻitaki mai e akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī kiate kitautolú, ʻi heʻene pehē, “Kuo taku naʻá ku lea ʻo pehē: ‘Fai ʻa e lelei taha te ke lavá.’ Ka ʻoku ou fie fakamamafaʻi atu ʻa e fie maʻu ke hoko ia ko e lelei tahá. ʻOku tau faʻa fakahehema pē ke fakafiefiemālie. ʻOku tau malava lelei pē ke ngāue ʻo toe lelei ange” “Tuʻu Maʻu mo Taʻeueʻia,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi, Sānuali 10, 2004, 22).

Ko e moʻoni ʻoku kaungatonu e naʻinaʻi mo e fakalotolahi ʻa Palesiteni Hingikelí ki hono fakatupulaki mo fakamālohia ʻetau fakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻo lahi ange ia ʻi ha toe meʻa.

ʻOku ʻomi ki heʻetau moʻuí ʻe he fakamoʻoni ʻoku moʻoní, e maama ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi ne toe fakafoki maí, pea tau taumuʻa taha pē ke toe foki ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní—ka ʻoku kehekehe e ngaahi founga mo e ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku maʻu ai ʻetau fakamoʻoní.

Ne u fiefia tatau pē mo Simi ʻi heʻeku kei talavoú, ke tupu hake ʻi ha “ongo mātuʻa lelei” (1 Nīfai 1:1). Naʻá na akoʻi ki homau fāmilí ʻi heʻena ngaahi akonakí mo e sīpingá, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá. Naʻá ku tui! Peá u aʻusia fakafoʻituitui ai ha ngaahi meʻa fakalaumālie ʻi he tuí, lotú, ako folofolá pea tautautefito ki he ngaahi tāpuaki fakatamai ʻi homau ʻapí, ʻo ne langaki ʻeku fakakaukau fakamātoato ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ne akoʻi pea u tui ki aí, kae toe mahulu hake e meʻa ne kamata ke u ongoʻí. Te u houngaʻia maʻu pē ki ha ongo mātuʻa naʻá na tokoni ke fakahinohinoʻi au he ngaahi meʻa fakalaumālie fakaʻofoʻofa ko ia ne u aʻusiá. Ko ha meʻa ia ʻoku tuʻuloa heʻeku moʻuí pea ʻoku fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoní.

ʻOku ou tui ne fakakaukau mai ʻa ʻAlamā kiate kitautolu, ʻi heʻene akoʻi ko ia e kau Sōlamí ki he founga kuo pau ke nau fai ke maʻu ai ha fakamoʻoni ki he moʻoní.

“Kae vakai, kapau te mou ʻā hake, ʻo fakaake homou ʻatamaí, ʻo ʻahiʻahi ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ke ngāue ʻiate kimoutolu ʻa e holi ko iá kae ʻoua ke pehē ʻa e anga ʻo hoʻomou tui te mou lava ai ke fakaʻatā ha potu maʻá e konga ʻo ʻeku ngaahi leá” (ʻAlamā 32:27).

Pea toe hoko atu ʻa ʻAlamā ke “fakatatau e folofolá ki ha tengaʻiʻakau.” Naʻá ne fakamatalaʻi ko e taimi ko ia ʻe fakaava ai e lotó “ʻe kamata ke tupu [ia] ʻi homou lotó” (ʻAlamā 32:28). Pea ʻomi leva ʻe ʻAlamā kiate kitautolu e kī ki hono fakatupulaki ha fakamoʻoni leleí.

“Ka kapau te mou tauhi ʻa e folofolá, ʻio, tauhi ʻa e ʻakaú ʻi heʻene kamata ke tupú ʻi hoʻomou tui mo e feinga lahi pea mo e faʻa kātaki, ʻo ʻamanaki ki hono fuá, ʻe tupu hono aká; pea vakai, ʻe hoko ia ko ha ʻakau ʻoku tupu hake ki he moʻui taʻengatá” (ʻAlamā 32:41).

Pea hoko mai leva e talaʻofá!

“ʻE hoku kāinga, te mou toki utu ʻa e ngaahi totongi ʻo hoʻomou tuí mo hoʻomou faivelengá mo e faʻa kātakí mo e kātaki fuoloá ʻi he tatali ke fuaʻaki ʻe he ʻakaú ha fua moʻomoutolu” (ʻAlamā 32:43).

Tau kiʻi fakakaukau angé ki he meʻa naʻe akoʻi mai ʻe ʻAlamaá.

ʻUluakí, kuo pau ke tau maʻu ha holi moʻoni ke tui. Ko e ngaahi kupuʻi lea ko ia hangē ko e “ʻā hake,” “fakaake homou ʻatamaí,” “ahi‘ahi fakahoko,” mo e “ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí,” ko ha ngaahi lea ngāue ia ʻoku fokotuʻu mai ai ke tau ngāue hokohoko pē.

Ko ʻene fakamatala ko ia ʻe kamata ke tupu ia ʻi homou lotó, ʻoku fakamatalaʻi ai e ongo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea hangē ko e talaʻofa ʻa Molonaí, “Te mou lava ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:5).

Ke tauhi e tupulaki ʻa e Laumālie ko iá ne pehē ʻe ʻAlamā kuo pau ke tau tauhi ia ʻaki e “tui mo e faʻa kātaki.” Pea naʻá ne talaʻofa mai ko e pale ʻo e tui, faivelenga, kātaki, mo e kātaki fuoloá ko e maʻu e moʻui ʻoku taʻengatá (ʻAlamā 32:41; vakai foki ki he veesi 43).

Pea hangē ko ʻAlamaá, kuo fakamahinoʻi mai ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita he ʻaho ki mui ní, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fakatupulaki ki hono fakamālohia ʻetau fakamoʻoní.

Naʻe ʻomi kitautolu ki hení ke takitaha ngāueʻi hotau fakamoʻui fakafoʻituituí ʻo fakafou ʻi he ngaahi sivi mo e ngaahi faingataʻa fakaʻaho ʻo e moʻuí. He ʻikai ke tau lavaʻi ia, ʻi ha fakafalala lahi ange ki ha maama mei ha fakamoʻoni ʻa ha taha kehe. ʻI heʻetau fanongo ki he fakamoʻoni ʻa hotau kau palōfitá, kau takí mo e kaungā fonongá pea maʻu ai ha ueʻi fakalaumālié, ʻoku totonu ke hanga ʻe he ngaahi ongo fakalaumālie ko iá ʻo toe fakalahi mai ʻetau holi ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní.

Ki hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi ai, ʻoua naʻa tuku hoʻo tui ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí. Mahalo pē he ʻikai ke mahino pea tali vave mai hoʻo lotú ʻo hangē ko hoʻo fakaʻamú, kae hokohoko atu pē hoʻo lotú. ʻOku fanongo mai e ʻEikí! ʻI he taimi ʻokú ke lotu aí, kole ke tokoniʻi koe ke toe mahino lelei ange ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Peá ke fai leva ho lelei tahá ke moʻui taau ke maʻu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. ʻI hoʻo ʻiloʻi pe ongoʻi ko ia e ngaahi ueʻi mo e fanafana ʻa e Laumālié, muimui leva ki ai.

ʻOku ʻaonga ki heʻetau moʻuí ʻa hono fai fakaʻaho ʻo e lotu fakamātoato ʻo kole ha fakamolemole, ha tokoni makehe pea mo ha fakahinohino, pea tanumaki foki ai mo ʻetau fakamoʻoní. ʻI he taimi ʻoku fakatoʻotoʻo, toumoliliu, kehe pē ke fai, pe faʻa ngalo ke fai e lotú, ʻoku mole leva e ongoʻi vāofi mo e Laumālié, ʻa ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ki hono toutou maʻu ha fakahinohino ʻoku fie maʻu ke tau lavaʻi lelei ai e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakaʻahó. ʻOku toe tānaki mai ʻe he lotu fakafāmili pongipongi mo e efiafí, ha ngaahi tāpuaki mo ha mālohi ki heʻetau lotu mo e fakamoʻoni fakafoʻituituí.

ʻOku maʻu e tuí, ʻamanaki leleí mo e tali ki heʻetau ngaahi palōpalema fakaʻahó, ʻi hono ako fakamātoato fakatāutaha ʻo e folofolá. Ko hono toutou lau, fakalaulauloto, mo fakahoko e ngaahi lēsoni mei he folofofolá, fakataha pea mo e lotú, ʻe hoko ia ko ha konga tukupau ki hono maʻu mo pukepuke ʻo ha fakamoʻoni mālohi mo moʻuí.

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo kiate kitautolu e mahuʻinga ʻo hono toutou lau e folofolá ʻi haʻane pehē, “Kuó u fakatokangaʻi ko e taimi ʻoku ʻikai fakamātoatoʻi ai ʻeku fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea hangē . . . ʻoku ʻikai fanongo pe ongo mai ha leʻo mei he langí, . . . Ka ʻo kapau te u ako fakamātoato ʻa e folofolá, ʻokú ma vāofi ange ai, pea toe foki mai mo hoku tuʻunga fakalaumālié” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 135).

Naʻe akonaki mai ʻa e Fakamoʻuí, “Mou kumi lahi ʻi he [folofolá]; koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú” (Sione 5:39).

Ko e ngaahi fakamoʻoni mālohi mo taʻeueʻia ʻoku maʻu ʻe he toko lahi ʻo kimoutolu ko e kāingalotu fakaʻofoʻofa mo faivelenga ʻo e Siasí, naʻe tupu ia mei he faʻa lotu ʻo muimui ki he akonaki mei he folofolá mo hotau kau palōfitá. Ko e tāpuaki mahuʻinga ko iá ʻoku lava ke maʻu ia ʻe kitautolu hono kotoa.

Ki hoku kaumeʻa kei talavou ko Simí, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku nau faʻa hohaʻa fekauʻaki mo e mālohi ʻenau fakamoʻoní, hanga muʻa ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻofeina mo tokangaʻi fakaʻaho koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní. Te ne ʻoatu ha tali ʻi hoʻo feinga ko ia ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea ʻe ala atu Hono toʻukupu ʻofá.

ʻOku tau ʻinasi kotoa pē he talaʻofa tatau ne fai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻUnuʻunu mai kiate au, pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi mālohi kiate au pea te mou ʻiloʻi au; kole pea te mou maʻu; tukituki pea ʻe toʻo kiate kimoutolu” (T&F 88:63).

ʻOku hanga ʻe he ui kuo ʻomi ʻe he palōfitá ke fai hotau “lelei taupotu tahá,” ʻo fakatukupaaʻi kitautolu fakatāutaha pea mo hotau ngaahi fāmilí, ke tau vakavakaiʻi lelei ʻetau moʻui fakafoʻituituí pea tukupā ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻe fakapapauʻi mai ai ʻoku mālohi mo malu ange ʻa ʻetau fakamoʻoní.

ʻOku hoko ʻa e ngaahi fakamoʻoni mālohí ko e ivi fakaʻaiʻai ia kiate kitautolu ke ngāue ke “toe lelei ange.” ʻOku nau hoko ko ha ʻā malu ke ne maluʻi kitautolu mei he “ngaahi tohoaki” ʻo e māmaní.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai hatau Tamai Hēvani angaʻofa mo tokanga pea naʻá Ne hā mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ki he talavou ko Siosefá ke tataki ʻa Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻulu ki he Siasí ni. Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa ʻEne palōfita kuo filí.

ʻOku ou fakatauange te tau taki taha maʻu ha loto toʻa mo ha loto fakapapau ke muimui ki he faleʻi ʻa e palōfitá. ʻI heʻetau fai iá, ʻe toe malu ange ai ʻetau fakamoʻoni fakafoʻituituí. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy