The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOua Naʻa Kākaaʻi ʻAkimoutolu

ʻOua Naʻa Kākaaʻi ʻAkimoutolu

ʻELETA DALLIN H. OAKS
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻE maluʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mei hano kākaaʻi kitautolu, ka kuo pau ke tau fai maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke pukepuke ai ʻa e Laumālié, ke tau ʻiloʻi ai e tāpuaki fakaʻofoʻofa ko iá.

ʻELETA DALLIN H. OAKS ʻOku ou houngaʻia ke lea atu ki he haʻofanga ko ʻeni ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he funga mamaní. Ko e 8:00 pongipongi ʻeni ʻo e Sāpaté ʻi Filipaini, ʻa ia ne u nofo ai he taʻu ʻe ua kuo hilí. ʻOku ʻoatu ai ʻeku pōpoaki ʻofa ki hoku kaungā ngāue ʻi he fonua ko iá, pea mo kimoutolu hono kotoa.

Mahalo ʻoku ʻikai ha fānau tangata iiki heni, ka ko ha kau talavou pē ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, ko e taimi naʻá ne kei siʻi aí, naʻe fakakaukau fakatamaiki, ka ʻi heʻene hoko ʻo tangatá, naʻá ne tukuange leva ʻa e ngaahi meʻa peheé (vakai, 1 Kolinitō 13:11). Ko e meʻa tatau pē ia kau talavou ʻoku mou faí, pea ʻoku ou lea atu ai kiate kimoutolu fakatāutaha, ko e tangata ki he tangata.

I.

Mei homou tuʻunga he hala ʻo e moʻuí, ʻoku toe ha ngaahi maile lahi kau talavou ke mou fonongaʻia, pea mo ha ngaahi fili lahi ke mou fai ʻi hoʻomou feinga ke foki ki heʻetau Tamai Hēvani. ʻOku lahi ha ngaahi fakaʻilonga ʻi he halá, te nau fakaafeʻi kimoutolu. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakaafe ko ʻení ne faʻu ia ʻe Sētane. ʻOkú ne feinga ke fakapuputuʻuʻi mo kākaaʻi kitautolu, ke afeʻi kitautolu ki ha hala kehe te ne taki ai kitautolu ke mamaʻo mei hotau ikuʻanga taʻengatá.

ʻI he kamataʻangá, ne kapusi hifo ai ha laumālie mālohi tuʻunga heʻene fakafetaú, “ʻo ne hoko ko Sētane, . . . ko e tēvoló, ko e tamai ʻa e ngaahi loi kotoa pē, ke kākaaʻi mo fakakuihi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea ke tataki pōpula ʻa kinautolu ʻi heʻene faʻitelihá” (Mōsese 4:4). ʻOkú ne hanga mo e ngaahi laumālie ne muimui ki aí ʻo kei kākaaʻi pē ʻa e māmaní. ʻOku tala ʻe he ngaahi fakahā ʻo onopōní, “kuo feinga foki ʻa Sētane ke kākaaʻi ʻa kimoutolu, koeʻuhí ke ne lava ke ikunaʻi ʻa kimoutolu” (vakai, T&F 50:2–3). ʻOki olopoto e ngaahi founga kākā ʻa Sētané: ʻa e mūsiká, heleʻuhilá mo e ngaahi mītia kehé, pea mo e fakatauele ʻo ha taimi fakafiefiá. Ko e taimi ʻoku ola lelei ai e loi ʻa Sētané ʻi hono kākaaʻi kitautolú, ʻoku tau moʻulaloa leva ki hono mālohí.

Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe feinga ai ʻa e tēvoló ke ne kākaaʻi kitautolu. Kuo ʻosi fakatokanga mai e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi akonaki ʻEne kau palōfitá, ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni taki taha.

1. Ko e founga ʻe taha ʻo e kākaá, ko ʻene feinga ke taki halaʻi kitautolu fekauʻaki mo e taha ʻoku totonu ke tau muimui aí. ʻI he folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo kau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí, naʻá ne folofola ai ʻo pehē: “Vakai telia naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe ha tangata. Koeʻuhí, ʻe haʻu ʻa e tokolahi ʻi hoku hingoá ʻo pehē, Ko au ko e Kalaisí; pea ʻe kākaaʻi ʻa e tokolahi” (Mātiu 24:4–5). Ko hono ʻai ʻe tahá, ʻe feinga ha tokolahi ke nau kākaaʻi kitautolu ʻaki haʻanau pehē ʻe fakamoʻui ʻa kitautolu heʻenau ngaahi akonakí, pea ʻoku ʻikai ai toe fie maʻu ha Fakamoʻui ia pe ko ʻEne ongoongoleleí. ʻOku fakamatalaʻi ʻeni ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko e “mālohi ʻo e tēvoló, ke fakavaleʻi mo kākaaʻi ʻa e loto ʻo e kakaí . . . ke nau tui ko e meʻa launoa mo taʻe ʻaonga ʻa e akonaki ʻa Kalaisí” (3 Nīfai 2:2).

2. ʻOku toe feinga foki ʻa Sētane ke kākaaʻi kitautolu ʻi he meʻa ʻoku totonú mo e meʻa ʻoku halá, mo ne fakalotoa kitautolu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ko e angahala. ʻOku kamata ʻa e hē ko ʻení, ʻaki ha meʻa ʻoku ngali siʻisiʻi pē: “Kiʻi ʻahiʻahiʻi tuʻo taha pē. He ʻikai kovi ha kiʻi foʻi pia pē taha pe foʻi sikaleti pē taha pe foʻi faiva fakalielia pē taha.” Ko e meʻa ʻoku tatau ai ʻa e fanga kiʻi afe ko ʻení ko ʻene maʻunimā kitá. Ko hono maʻunimā kitá, ko ha tuʻunga ia ʻoku tau momoi ai ha konga ʻo hotau mālohi ke filí. Ko e taimi ʻoku tau fai ai iá ʻoku tau tuku ai ki he tēvoló ʻa e mālohi ke ne puleʻi kitautolu. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻa e meʻa ʻoku fakaiku ki ai ʻení: ʻoku pehē ʻe he tēvoló, “ʻOku ʻikai ha heli,” pea, “ʻOku ʻikai ko e tēvoló au, he ʻoku ʻikai ha taha pehē—pea ʻoku pehē ʻa ʻene fanafana ʻi honau telingá, kae ʻoua kuó ne puke ʻa kinautolu ʻaki ʻa ʻene ngaahi haʻi fakamanavaheé, ʻa ia ʻoku ʻikai ha fakahaofi mei ai” (2 Nīfai 28:22).

Kapau te tau fili ʻa e hala taʻe totonú, ʻoku tau fili ai ʻa e ikuʻanga ʻoku halá. Hangē ko ʻení, ne talamai ʻe haku maheni ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ko hono husepānití, ne hoko maʻu pē ko ha kiʻi “tamasiʻi lelei” ʻi he akoʻanga māʻolungá, ka naʻe kiʻi inu siʻisiʻi ʻi heʻene pehē ʻe tokoni ke ngalo ai haʻane ngaahi palopalema. Ki muʻa ke ne fakatokangaʻi leleí, kuo maʻu ia ʻe he kava mālohí. ʻI he taimi ní ʻoku ʻikai ke ne toe lava ʻo tauhi hono fāmilí, pea ʻoku ʻikai ke ne toe lava ʻe ia ʻo fakahoko lelei ha ngāue ʻokú ne feinga ke fakahoko. Kuo puleʻi ʻe he ʻolokaholó ʻene moʻuí, pea ʻoku ngalingali he ʻikai toe lava ia ʻo mavahe mei ai.

3. ʻOku toe fakatokanga mai ʻa e palōfita ko Nīfaí ʻo fekauʻaki mo ha faʻahinga kākā ʻe taha: “Pea te ne fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi . . . , pea fakalelulelu ʻa kinautolu ke nau fiemālie ʻo anga fakakakano, koeʻuhí ke nau pehē: ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Saione; ʻio, ʻoku tuʻumālie ʻa Saione, ʻoku lelei pē ʻa e meʻa kotoa pē—pea ʻoku kākaaʻi peheʻi ʻa honau laumālié ʻe he tēvoló, pea ne tataki fakaoloolo hifo ʻakinautolu ki heli” (2 Nīfai 28:21).

Ko kinautolu ʻoku tō ki he kākā ko ʻení, te nau ala pehē pē ʻoku nau tui ki he ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ke nau tauhi fakamātoato ki Heʻene ngaahi fekaú pe ko ʻEne fakamaau totonú. ʻOku nau falala pē ki heʻenau tuʻumālié mo pehē kuo ʻosi tali pē ʻe he ʻOtuá e hala ʻoku nau filí.

“ʻIo, pea ʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻe pehē: Tau kai mo inu mo fakafiefia he te tau mate ʻa pongipongi; pea ʻe hoko ʻa e lelei kiate kitautolu.

“Pea ʻe ʻi ai mo e tokolahi ʻa ia ʻe pehē: Kai, mo inu, pea fakafiefia; kae manavahē ki he ʻOtuá—te ne fakatonuhiaʻi ʻa e fai ʻo e kiʻi angahala siʻí; . . . ʻoku ʻikai ha kovi ʻi he ngaahi meʻá ni; pea fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē he te tau mate ʻa pongipongi; pea kapau te tau halaia, ʻe taaʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi tā siʻisiʻi, pea ʻe faifai pea ʻe fakamoʻui ʻa kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 28:7–8).

ʻE ngaahi tokoua, kuo mou ʻosi mamata mo fanongo moʻoni he ngaahi kumi ʻuhinga ko ʻení. Te nau fakafetaulaki atu ʻi he ngaahi loki akó mo e ngaahi fakafaletoló, ʻi he meʻa ʻoku mou laú, pea mo ia ʻoku mou mamata ai ʻi he ngaahi fakafiefia manakoá. ʻOku fakaʻikaiʻi ʻe ha tokolahi ʻi māmani hono fie maʻu ʻo ha Fakamoʻuí. ʻOku fakaʻikaiʻi ʻe ha niʻihi ʻoku ʻi ai ha meʻa ko e tonu pe hala, pea ʻoku nau manuki ki he fakakaukau ko ia ʻo e angahalá pe ko e tēvoló. ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku fakafalala taha pē ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kae liʻaki ʻEne fakamaau totonú. Naʻe pehē ʻe he palōfitá, “Pea ʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻe pehē ʻa ʻenau akonaki ʻaki ʻa e ngaahi akonaki loi mo laukau mo valé” (2 Nīfai 28:9).

Ne fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha fakatokanga fekauʻaki mo e ngaahi “ngaahi taimi faingataʻa” ʻe hoko mai ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí. “ʻE ʻofa ʻa e kau tangatá kiate kinautolu pē, . . . ʻo talangataʻa ki he mātuʻá, mo taʻe fakafetaʻi, mo taʻe māʻoniʻoni, ʻo taʻe maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ngali mo e kāingá, . . . ko e kau manuki kiate kinautolu ʻoku leleí, . . . ko e kau ʻofa lahi hake ki he ngaahi meʻa fakamāmá ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá” (2 Tīmote 3:1–4). Naʻá ne toe pehē foki ʻe hanga ʻe he “kau tangata angakoví mo e kau fakahalá, te nau tupulaki ʻi he kovi ki he kovi, ʻo faʻa kākaaʻi pea ʻe kākaaʻi ʻa kinautolu” (v. 13).ʻI ha kiʻi miniti siʻi, te u fakamatalaʻi ai e meʻa ne fakahā ange ʻe Paula ki he talavou ko Tīmoté fekauʻaki mo e founga ke fakaʻehiʻehi ai mei he angahalá ni.

Naʻe toe fai ʻe he ʻAposetoló ha fakatokanga fekauʻaki mo e tēvoló pea mo ʻene ngaahi olopotó:

“ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ʻe ʻikai hoko ʻa e [taʻe angatonú] ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu: ko e kau feʻauaki, mo e kau tauhi tamapua, mo e kau tono fefine, mo e kau moʻui fakafiemālie, mo e kau fefaifakalieliaʻaki ʻiate kinautolu,

“Mo e kau kaihaʻá, mo e mānumanú, mo e kau faʻa konaá, mo e kau lea koví, mo e kau fakamālohí, ʻe ʻikai te nau lavaʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (1 Kolinitō 6:9–10).

ʻE kāinga, ʻoua naʻa kakaaʻi kimoutolu. Tokanga ki he ngaahi fakatokanga fakakikite he kuonga muʻá mo e lolotonga ní ʻo fekauʻaki mo e kaihaʻá, konaá, pea mo e faʻahinga kotoa pē ʻo e angahala fakasekisualé. ʻOku feinga ʻe taha kākaá ke ne fakaʻauha ho tuʻunga fakalaumālié ʻaki ʻa e ngaahi foungá ni kotoa. ʻOku fakatokanga mai ʻa Paula fekauʻaki mo kinautolu ʻoku “nau toka tataʻo ai ke kākaaʻi . . . [ʻaki] ʻa e poto kākā ʻo e tangatá, mo e poto ʻi he fiemuʻa” (ʻEfesō 4:14). Tokanga telia ʻa e ngaahi founga kākā mo fōtunga ngali lelei ʻo ha taimi fiefiá. Ko e meʻa ko ia ʻoku fakaʻaliʻali ʻe he tēvoló ʻo pehē ʻoku fakaʻolí, ʻe lava pē ke fakatuʻutāmaki fakalaumālie ia.

II.

ʻI heʻetau vakavakai takai ʻiate kitautolú, ʻoku tau fakatokangaʻi ai ha tokolahi ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e kākaá. ʻOku tau ongona ha kau ʻofisa māʻolunga ne nau loi ʻi heʻenau ngaahi tōʻonga fakapulipulí. Kuo tau ʻilo ha kau tuʻukimuʻa he sipotí kuo nau loi fekauʻaki mo ʻenau tomuʻa totongi fakapulipuliʻi ke ola lelei ʻenau vaʻingá pe ngāue ʻaki ha faitoʻo konatapu ke tokoniʻi ʻenau feʻauhí. ʻOku tau mamata ki ha kakai taʻe ʻiloa ʻoku nau fakahoko ha ngaahi tōʻonga kovi fakapulipuli he ʻikai ke nau teitei fai ʻi he ʻao ʻo e kakaí. Mahalo ʻoku nau pehē he ʻikai teitei ʻilo ʻe ha taha. Ka ʻoku ʻafioʻi maʻu pē ia ʻe he ʻOtuá. Pea kuo toutou fakatokanga mai ʻe hokosia ha kuonga ʻa ia ʻe “leaʻaki [ʻetau] ngaahi hiá ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi falé, pea ʻe fakahā [ʻetau] ngaahi ngāue fufuú” (T&F 1:3; vakai foki, Molomona 5:8; T&F 38:7).

Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu. ʻOku ʻikai faʻa kākaaʻi ʻa e ʻOtuá: he ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangatá, ko ia te ne utú foki. He ko ia ʻoku tūtuuʻi ki hono kakanó te ne utu ʻi he kakanó ʻa e ʻauha; ka ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻi he Laumālié, te ne utu ʻi he Laumālié ʻa e moʻui taʻengatá” (Kaletia 6:7–8).

Ko hono fakalea ʻe tahá, kapau te tau ngāue ʻaki ʻa e faitoʻo konatapú pe ponokalafí pe ngaahi kovi kehe koeé. ʻOku ui ʻe he ʻAposetoló, ko e tutuuʻi ʻi he kakanó, ʻoku tuʻutuʻuni ai ʻe he fono taʻengatá te tau utu ʻa e ʻauhá kae ʻikai ko e moʻui taʻengatá. Ko e fakamaau totonu ia ʻa e ʻOtuá, pea he ʻikai lava ʻe he ʻaloʻofá ʻo kaihaʻasi ʻa e fakamaau totonú. Kapau ʻoku maumauʻi ha fono taʻengata, kuo pau ke fakahoko ʻa e tautea fekauʻaki mo e fono ko iá. ʻE lava ke fakaleleiʻi ha niʻihi ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ka ko hono fakamaʻa ʻi he ʻaloʻofá ʻa e ngaahi angahala ʻulí, ʻoku toki hoko mai pē ia hili ʻa e fakatomalá (vakai, ʻAlama 42:22–25), ʻa ia ko ha ngāue loloa mo fakamamahi ʻeni ia ki ha ngaahi angahala ʻe niʻihi. ʻI heʻene peheé, “ko ia ia ʻoku ʻikai te ne ngāue ʻaki ʻa e tuí ke fakatomalá, te ne tuʻutāmaki ki hono kātoa ʻo e fono ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e fakamāú; ko ia, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e hala taʻengata mo lahi ʻo e huhuʻí” (ʻAlamā 34:16).

Meʻa mālié, he ʻoku lava pē ʻa e fakatomalá. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi angahala mamafá, ʻe fie maʻu ke tau vete ia ki heʻetau pīsopé mo kole ʻa ʻene tokoni ʻofá. Ko e ngaahi angahala kehé, ʻe ala feʻunga pe ke tau vete ki he ʻEikí pea mo e tokotaha ko ia ne fakahoko ki ai ʻa e fai halá. ʻOku kau he faʻahingá ni ha konga lahi ʻo e loí. Kapau ne ke kakaaʻi ha taha, tukupā he taimí ni ke ʻoua naʻa ke toe fuesia hono kavenga mafasiá. Fakatonutonu ia pea hoko atu hoʻo moʻuí.

III.

ʻOku ou fie lea he taimí ni ki he founga te tau lava ai ke fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku taʻengata hono mahuʻingá. ʻOku ou maʻu ha fakamatala ʻe ua. Ko e ʻuluakí, ko e meʻa ko ia ne akoʻi ʻe Paula kia Timote hili ʻene fai ange ki ai ʻa e fakatokanga ne u fakaʻaongaʻi ki muʻá. Ke hoko atu ʻi he ngaahi meʻa kuo ke ʻiló, naʻá ne tohi ʻo pehē: ke ke “ʻilo ʻa ia kuó ke maʻu ia mei aí” (2 Timote 3:14). Ko hono ʻai ʻe tahá, kuo ʻosi akoʻi kimoutolu ʻi he māʻoniʻoní pea mo fakapapauʻi atu hono moʻoní, ko ia ke mou tuʻu maʻu ai. Ne hoko atu ʻa Paula ʻo ne fakamanatu ki hono kaumeʻa kei talavoú ni “talu hoʻo kei siʻí, naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí” ʻo fakafou ʻi he tui ki hotau Fakamoʻuí (v. 15). Pīkitai ki he folofolá, he ʻoku hanga ʻe heʻene ngaahi akonakí ʻo maluʻi kitautolu mei he koví.

ʻOku akoʻi mai ʻe he tala fakatātā ʻo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú, ko e taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí ʻi he nāunaú, ʻoku fakaafeʻi kotoa ʻa e kau muimui ʻo Kalaisí ki he kātoanga taʻané, ka ko ha vaeua pē ʻe fakangofua ke huú. ʻOku fakamahino mai ʻe he fakaʻuhinga fakalaumālie ʻo e tala fakatātaá ni ʻa hotau maʻuʻanga maluʻi hono uá:

“Pea ko kinautolu ʻoku nau potó pea kuo nau tali ʻa e moʻoní, mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko honau fakahinohinó, . . . kuo ʻikai ke kākaaʻi ʻa kinautolu—ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ke tā hifo ʻakinautolu mo laku ki he afí, ka te nau kātakiʻi ʻa e ʻahó” (T&F 45:57).

Ko e vaheua ʻe taha ʻe taʻofi kinautolu koeʻuhí ko e ʻikai ke nau mateuteú. ʻOku ʻikai feʻunga hono maʻu pē ʻo e moʻoní. Kuo pau ke tau “ʻai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko [hotau] fakahinohino” ʻo “ʻoua [naʻa] kākaaʻi” kitautolu foki.

ʻOku anga fēfē haʻatau ʻai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau fakahinohinó? Kuo pau ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá he ʻuike kotoa pē mo fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá ʻaki ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he nima maʻa mo e loto maʻa, ʻo hangē ko hono fekauʻi kitautolú (vakai, T&F 59:8–9, 12). Ko e founga pē ʻeni ʻe taha te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e talaʻofa fakalangi ke “ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (T&F 20:77). Ko e Laumālie ko iá, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko hono misioná ke akoʻi kitautolu, tataki kitautolu ki he moʻoní, pea mo fakamoʻo-niʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló (vakai, Sione 14:26; 15:26; 16:13; 3 Nifai 11:32, 36).

Koeʻuhí ke tau fakaʻehiʻehi mei hano kākāaʻi kitautolu, kuo pau ke tau muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālié. Naʻe akoʻi mai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe he ʻEikí ʻi he vahe 46 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Ko e meʻa ko ia ʻe fakamoʻoni ʻaki kiate kimoutolu ʻe he Laumālié, ʻoku ou loto foki ke mou fai ia ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻo e lotó, ʻo ʻaʻeva ʻo angatonu ʻi hoku ʻaó, pea fakakaukau ki he ikuʻanga ʻo homou fakamoʻuí, pea fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he lotu mo e fakafetaʻi, koeʻuhí ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe ha ngaahi laumālie kovi, pe ko e ngaahi akonaki ʻa e kau tēvoló, pe ko e ngaahi fekau ʻa e tangatá. . . .

“Ko ia, mou tokanga telia naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu; pea ke mou fekumi fakamātoato ki he ngaahi meʻafoaki lelei tahá, . . . ʻo manatuʻi maʻu ai pē hono ʻuhinga ʻoku foaki mai ai iá” (vv. 7–8).

ʻE maluʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mei hano kākaaʻi kitautolu, ka koeʻuhí ke tau fakatokangaʻi ʻa e tāpuaki fakaʻofoʻofa ko iá, kuo pau ke tau fai maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke tau pukepuke ai ʻa e Laumālié. Kuo pau ke tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú, lotua ha fakahinohino, pea maʻu lotu mo maʻu ʻa e sākalamēnití he Sāpate kotoa pē. Pea kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei fai ha faʻahinga meʻa ke tuli ai ʻa e Laumālié. Tautautefito, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ponokalafí, ʻolokaholó, tapaká, mo e faitoʻo konatapú, pea mātuʻaki fakaʻehiʻehi maʻu ai pē mei hano maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei ʻai ki hotau sinó ha ngaahi meʻa pe fai ha faʻahinga meʻa ʻaki hotau sinó te ne tuli ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea tau nofo taʻe ʻi ai hatau maluʻi fakalaumālie ai mei he kākaá.

Te u fakaʻosi ʻaki ha tuʻunga olopoto ʻe taha ʻo e kākaá—ʻa e fakakaukau ko ē, ʻoku feʻunga pē ke fanongo mo tui kae ʻoua ʻe fai ki ai ha ngāué. Kuo ʻosi akoʻi mai ʻe ha kau palōfita tokolahi ke tau fakaʻehiʻehi mei he kākā ko iá. Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Sēmesí, “Ka ke fai ʻe kimoutolu ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó, ʻo mou kākaaʻi [ai] ʻa kimoutolu” (Sēmesi 1:22). Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “Kapau ʻoku mou tui ki he ngaahi meʻá ni kotoa pē, tokanga ke mou fai ia” (Mōsaia 4:10). Pea ʻi he fakahā ʻo onopōní, ʻoku pehē ai ʻe he ʻEikí, “Kapau ʻoku mou loto ke u foaki kiate kimoutolu ha nofoʻanga ʻi he maama fakalangí, ʻoku totonu ke mou teuteuʻi ʻa kimoutolu ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa kuó u fekau kiate kimoutolú mo fie maʻu meiate kimoutolú” (T&F 78:7).

ʻOku ʻikai feʻunga ke ʻilo pē ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ke ʻilo ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí, pea ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Kuo pau ke tau foua ʻa e hala māʻolunga angé, ʻaki haʻatau ngāueʻi ʻa e ʻilo ko iá. ʻOku ʻikai feʻunga ke ʻilo pē ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Kuo pau ke tau fakahoko ʻene ngaahi akonakí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai feʻunga ke ʻi ai pē hato fatongia. Kuo pau ke tau fakahoko hotau ngaahi fatongiá. Ko e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻi he konifelenisi ko ʻení, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke fakafonu ʻaki pē hotau ʻatamaí. ʻOku ʻuhinga ia ke ne fakaʻaiʻai mo tataki ʻetau tōʻonga moʻuí.

ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni, pea ʻoku ou fakatauange te tau fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻú ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi kākā ʻa e tēvoló, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy