ʻELETĀ CARL B. PRATT
ʻO e Kau Fitungofulú
‘Oku ou manavasi‘i he ko e tokolahi ‘o kitautolu ‘oku ‘ikai ‘aukai he ‘aho ‘aukaí pe ‘oku tau fai fakapikopiko‘i ia.
Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku ou fakatauange naʻa mou fakatokangaʻi ʻaneuhu ʻi he ʻamanaki ke fanongonongo atu ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e hingoa ʻo e ongo ʻAposetolo foʻoú, naʻá ne tomuʻa lea fekauʻaki mo e ʻaukai mo lotu ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí.
Kuo hoko maʻu pē ʻa e ʻaukaí ko ha tōʻonga moʻui ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá. ʻI hotau kuongá ni, ʻoku hoko ia ko ha fekau kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí. Makehe mei he ngaahi ʻaukai makehe ʻoku tau faʻa fakahoko koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga fakatāutaha mo fakafāmilí, ʻoku fie maʻu ke tau ʻaukai tuʻo taha he māhina ʻi he Sāpate ʻuluakí. Kuo akonekina kitautolu ʻoku ʻi ai ha ngaahi tafaʻaki ʻe tolu ki hono fakahoko totonu ʻo e ʻaho ʻaukaí: ʻuluakí, ʻoua naʻa toe maʻu ha meʻatokoni mo ha vai ʻi ha houakai hokohoko ʻe ua, pe ko hono fakalea ʻe tahá, ko e houa ʻe 24; uá, ʻalu ki he houalotu ʻaukai mo fakamoʻoní, pea; tolú, foaki ha paʻanga ʻaukai.
Ki he fāmili Palatí, ko e anga-maheni ʻemau ʻaukaí ʻoku kamata maʻu pē ia mei he maʻu meʻatokoni ʻo e hoʻatā Tokonakí ki he maʻu meʻatokoni ʻo e hoʻatā Sāpaté. ʻOku lava ke mau ʻaukai ai ʻi he houakai ʻe uá, ʻa ia ko e houakai ʻo e efiafi Tokonakí mo e pongipongi Sāpaté. Neongo ʻoku ʻikai ha founga tukupau ia ʻa e Siasí ki he ʻaukaí, tukukehe ʻoku totonu ke houa ʻe 24 pea houakai ʻe ua, ka ʻoku tau aʻusia ha lelei fakalaumālie ʻi he ʻalu ki he houalotu ʻaukai mo e fakamoʻoní ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻetau ʻaukaí.
ʻOku hoko leva ʻa e ʻaukaí ia ko ha fekau kiate kinautolu ʻoku malava fakatuʻasino ke ʻaukaí. Naʻe lea ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo fekauʻaki mo e ʻaho ʻaukaí, ʻo ne pehē: “Kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e ʻaukaí ʻi ha makatuʻunga ʻoku fakaʻatuʻi mo fakapotopoto. . . Ko kinautolu ʻoku nau malava ke fakahoko iá, ʻoku fie maʻu ke nau fai ia; ko ha fatongia ia he ʻikai ke nau lava ʻo hao mei ai; . . . ʻoku tuku ia ki he kakaí ke nau fakaʻaongaʻi honau konisēnisí, ke nau fakahaaʻi ʻa e fakapotopotó mo e fakakaukau leleí. . . .
“Ka ko e niʻihi ʻoku totonu ke ʻaukaí, ʻa e niʻihi ko ia ʻoku nau malavá, . . . He ʻikai ha taha ia ʻe hao mei ai; ʻoku fie maʻu ke fai ia ʻe he Kāingalotú, ʻo tatau pē ʻi he toulekeleka mo e kei talavou, ʻi he tapa kotoa pē ʻo e Siasí” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 244).
Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku ou manavasiʻi he ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku ʻikai ʻaukai he ʻaho ʻaukaí pe ʻoku tau fai fakapikopikoʻi ia. Kapau ʻoku tau halaia ʻi he ʻaukai mo taʻe fakakaukau ki hono ʻuhinga ʻo ʻetau ʻaukaí pe ko haʻatau toki ʻaukai pē he pongipongi Sāpaté kae ʻikai ke kakato ʻa e houakai ʻe uá—houa ʻe 24—ta ʻoku tau taʻofi ai meiate kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie fisifisimuʻa ʻe lava ke maʻu mei hono fakahoko totonu ʻo e ʻaukaí.
Kapau ko ʻetau meʻa pē ʻoku faí ko e fakaʻehiʻehi mei he kaí mo e inú ʻi he houa ʻe 24 pea totongi mo ʻetau foaki ʻaukaí, ta ʻoku mole meiate kitautolu ha faingamālie fakaʻofoʻofa ke tau tupulaki fakalaumālie aí. ʻI he tafaʻaki leva ʻe tahá, kapau ʻoku ʻi ai ha taumuʻa makehe ʻo ʻetau ʻaukaí, ʻe toe ʻuhinga mālie ange ai ʻetau ʻaukaí. Mahalo ʻe lava ke tau fakamoleki ha taimi mo hotau fāmilí ki muʻa pea kamata ʻetau ʻaukaí, ke tau talanoa ai ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau loto ke tau lavaʻi ʻi he ʻaukai ko ʻení. ʻE lava ke fai ʻeni ʻi he efiafi fakafāmili he uike ki muʻa he Sāpate ʻaukaí pe ʻi ha kiʻi fakataha fakafāmili nounou ʻi he taimi lotu fakafāmilí. ʻI he taimi ʻoku tau fokotuʻu ai ha taumuʻa ʻo ʻetau ʻaukaí, ʻoku ʻi ai leva ha meʻa ke tukutaha ai ʻetau tokangá, kae ʻikai ko ʻetau fiekaiá pē.
ʻE lava pē ke hoko e taumuʻa ʻo ʻetau ʻaukaí ko ha meʻa fakafoʻituitui. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻaukaí ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi vaivai mo e ngaahi angahala fakafoʻituituí. ʻE lava ke ne tokoniʻi ke ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí—ʻo tokoni ke hoko kinautolu ko ha mālohinga. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻaukaí ke tau toe loto fakatōkilalo ange, holoki mo ʻetau ongoʻi hīkisiá mo e siokitá ka tau toe tokanga lahi ange ki he ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau toe sio lelei ange ki heʻetau ngaahi fehālaakí mo hotau ngaahi vaivaí pea siʻisiʻi leva ai ʻetau fakaangaʻi ʻa e niʻihi kehé. Pea ʻe lava ke fakatefito ʻetau ʻaukaí ʻi ha palopalema fakafāmili. ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻaukai fakafāmilí ke fakatupulaki ha ʻofa mo ha loto houngaʻia ʻoku lahi angé, ʻi he kau mēmipa ʻo e fāmilí pea fakasiʻisiʻi ai mo e fekeʻikeʻí ʻi he fāmilí pe ko haʻatau ʻaukai ko ha ongo meʻa mali ke fakamālohia ʻetau fetuʻutaki ʻi he nofomalí. ʻI heʻetau hoko ko ha kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻe lava ke tau ʻaukai ko e fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi hotau ngaahi uiuiʻí, ʻo hangē ko ia kuo fakahaaʻi mai ʻe Palesiteni Hingikelií, pe ko haʻatau ʻaukai mo hotau hoa faiako fakaʻapí ke ʻiloʻi e founga ke tokoniʻi ʻaki ha taha ʻo e ngaahi fāmili ʻoku tau ʻaʻahi ki aí.
ʻI he kotoa ʻo e folofolá, ʻoku ʻalu fakataha maʻu pē ai e foʻi lea ko e “ʻaukaí” pea mo e lotú. Naʻe naʻinaʻi mai e ʻEikí, “Ke mou fai atu ai pē ʻi he lotu mo e ʻaukai ʻo fai mei he taimí ni” (T&F 88:76). Ko e ʻaukai taʻe kau ai ʻa e lotú, ko haʻate fiekaia pē ia ʻi ha houa ʻe 24. Ka ko e ʻalu fakataha ko ia ʻa e ʻaukaí mo e lotú, ʻokú ne ʻomi ʻe ia ha mālohi fakalaumālie ʻoku lahi angé.
ʻI he taimi naʻe ʻikai malava ai ʻe he kau ākongá ke nau fakamoʻui ha kiʻi tamasiʻi naʻe nofoʻia ʻe he laumālie ʻulí, naʻa nau fehuʻi ki he Fakamoʻuí: “Ko e hā naʻe ʻikai ai ke mau faʻa kapusi iá?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ʻalu ki tuʻa ʻa e faʻahinga ko iá, ka ʻi he lotu mo e ʻaukai” (Mātiu 17:19, 21).
Tau kamata muʻa ʻetau ʻaukaí ʻaki ha lotu. ʻE lava ke fakahoko ʻeni ʻaki haʻatau tūʻulutui he veʻe tēpilé ʻi heʻosi ʻetau maʻu meʻatokoni ʻe kamata mei ai ʻetau ʻaukaí. ʻOku totonu ke hoko ʻa e lotu ko iá ko ha meʻa fakanatula pē ʻi heʻetau fakataufolofola ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo ʻetau ʻaukaí pea tau kole ʻEne tokoní ʻi hono fakahoko ʻetau ngaahi taumuʻá. Pea ʻikai ko ia pē, ka ke fakaʻosi foki ʻetau ʻaukaí ʻaki ha lotu. ʻE lava ke tau toe tūʻulutui pē he veʻe tēpilé ki muʻa pea tau tangutu hifo ke maʻu ʻa e meʻatokoni ʻe fakaʻosiʻaki ʻetau ʻaukaí. ʻE lava ke tau fakamālō ki he ʻEikí koeʻuhí ko ʻEne tokoni mai lolotonga ʻa e ʻaukaí pea pehē ki he ongo ne tau maʻu pea mo e meʻa kuo tau ako mei he ʻaukai ko iá.
ʻOku totonu ke tau tānaki atu ki heʻetau lotu ʻi hono fakamaʻú mo hono vete ʻetau ʻaukaí, haʻatau faʻa lotu ʻo fekumi ki he ʻEikí lolotonga e vahaʻa taimi ʻoku tau ʻaukai aí.
ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanaki ke fakahoko ʻe heʻetau fānau īkí ʻa e ʻaukai ʻoku fokotuʻu mai ki he houa kai ʻe uá. Ka tau akoʻi ange muʻa kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻaukaí. Kapau ʻoku aleaʻi pea palani ʻa e ʻaukaí ʻi ha fakatahaʻanga fakafāmilí, ʻe ʻiloʻi leva ai ʻe he fānau īkí ʻoku ʻaukai ʻenau mātuʻá mo e fānau lalahi angé pea ʻe mahino leva kiate kinautolu ʻa e taumuʻa ʻo e ʻaukaí. ʻOku totonu ke nau kau ki he ngaahi lotu fakafāmilí ʻi hono fakamaʻu mo vete ʻo e ʻaukaí. ʻI he foungá ni, ko e taimi ko ia te nau aʻu ai ki he taʻu totonú, te nau loto vēkeveke leva ke ʻaukai fakataha mo e toenga ʻo e fāmilí. Kuó ma fakahoko ʻeni ʻi homau fāmilí, ʻaki hono fakalotolahiʻi ʻema fānau ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 8 mo e taʻu 12, ke nau ʻaukai ʻi ha houa kai pē ʻe taha pea ʻi he hoko ko ia honau taʻu 12 pea maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe hū ki he Kau Finemuí, ʻokú ma poupouʻi leva kinautolu ke nau ʻaukai ʻi he houakai kakato ʻe uá.
Hili hono valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli he kuonga muʻá ko e ʻikai ke nau ʻaukai he founga totonú, naʻá ne folofola ʻo fakafou mai ʻi he palōfita ko ʻĪsaiá, ʻi he ngaahi lea fakapunake fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e founga totonu ʻo e ʻaukaí:
“ʻIkai ko ʻeni ʻa e ʻaukai kuó u filí? Ke vete ʻa e ngaahi noʻo ʻo e angahalá, ke vete ʻa e ngaahi kavenga mamafá, pea ke tukuange ʻa e kau tamaioʻeikí pea ke motumotuhi ʻa e ngaahi haʻamonga kotoa pē?” (ʻIsaia 58:6).
Kapau ko e taumuʻa ʻetau ʻaukai mo lotú ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá pea mo ikunaʻi ʻa e ngaahi vaivai fakafoʻituituí, ta ʻoku tau fekumi moʻoni ke “vete ʻa e ngaahi noʻo ʻo e angahalá” ʻi heʻetau moʻuí. Kapau ko e taumuʻa ʻetau ʻaukaí ke toe lelei ange ʻetau akoʻi ʻo e ongoongoleleí mo hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ʻi hotau ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí, ta ʻoku tau feinga moʻoni ke “vete ʻa e ngaahi kavenga mamafa” ʻa e niʻihi kehé. Kapau ko ʻetau ʻaukai mo lotú ke tokoni mai e ʻEikí ki heʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻikai ʻoku tau holi moʻoni ai ke “tukuange ʻa e kau tamaioʻeikí?” Kapau ko e taumuʻa ʻetau ʻaukaí ke fakatupulaki ʻetau ʻofa ki hotau kāingá pea mo ikunaʻi ʻa e siokitá, ʻetau hīkisiá pea fokotuʻu maʻu hotau lotó ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ta ʻoku tau fekumi moʻoni ke “motumotuhi ʻa e ngaahi haʻamonga kotoa pē.”
Naʻe hoko atu hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ʻaukai totonú:
“ʻIkai ko e meʻa ke tufaki hoʻo maá ki he fiekaiá, pea ke ʻomi ʻa e masiva kuo lī ki tuʻá, ki ho falé? ʻO ka ke ka mamata ki he telefuá, ke fakakofu ia, pea ʻoua naʻá ke fufū koe mei he sino ʻoʻoú?” (ʻIsaia 58:7).
Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia, ko e malava ke tau fafanga ʻa e fiekaiá, maʻu mo ha nofoʻanga ʻo e tukuhāusiá pea fakakofu mo e telefuá ʻo fakafou ʻi heʻetau foaki ʻaukaí he ʻahó ni.
Kapau te tau ʻaukai totonu, kuo talaʻofa mai ʻa e ʻEikí:
“ʻE toki ulo atu hoʻo māmá ʻo hangē ko e pongipongí, pea ʻe tupu vave hoʻo moʻui leleí; pea ʻe muʻomuʻa ʻi ho ʻaó ʻa hoʻo māʻoniʻoní; . . .
“Pea te ke toki ui pea ʻe tali ʻe [he ʻEikí] te ke kalanga pea te ne pehē, Ko au ʻeni . . .
“Pea kapau te ke tangaki ho laumālié ki he fiekaiá pea fafanga ʻa e laumālie ʻoku mamahí, pea ʻe toki ʻalu hoʻo māmá ʻi he fakapoʻulí mo e hoʻatā mālié:
“Pea ʻe fakahinohino koe ʻe [he ʻEikí] maʻu ai pē, pea ʻe fakainu ho laumālié ʻo ka ʻikai ha vai . . . pea te ke hangē ko e ngoue ʻoku fakaviviku, pea hangē ko e matavai moʻui, ʻoku tupu maʻu ai pē hono vaí” (ʻIsaia 58:8–11).
Ko ʻeku lotú ia ke tau lava ʻo fakaleleiʻi ange ʻetau ʻaukaí ke tau lava ʻo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau “ʻunuʻunu ke ofi” ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻetau ʻaukaí mo e lotú, te Ne “ʻunuʻunu mai” ai kiate kitautolu (vakai, T&F 88:63). ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui, ʻofeina kitautolu pea ko Hono finangaló ke ʻunuʻunu ofi mai kiate kitautolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.