PALESITENI THOMAS S. MONSON
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻOku ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e kōlomú mo kinautolu ʻoku totonu ke nau hoko ko e kau mēmipa ʻo ʻetau kōlomú, ka ʻoku nau fiemaʻu ʻetau tokoní.
Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻi he ongoʻi mālūʻia mo loto fakatōkilalo moʻoni, ʻoku ou tuʻu ai ʻi homou lotolotongá he efiafí ni ʻo tali ʻa e fakaafe ke u fai ha ako mo ha fakamoʻoni ʻo kau ki he faingamālie toputapu ʻoku tau maʻu ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou lotua hoʻomou tuí, mo hoʻomou ngaahi lotú.
Tuku kehe ʻa kimoutolu ʻoku mou maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí, ʻa ia ʻoku mou ʻi heni he efiafí ni ʻi he Senitā Konifelenisí pe meʻa mai mei ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní, ʻoku ʻi ai foki mo ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki toko lahi ʻaupito, kuo mou tafoki mei homou ngaahi lakangá koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga kehekehe, pea mou fili ke mou fou ʻi ha ngaahi hala kehe.
Kuo folofola mahino mai ʻa e ʻEikí ke tau ala atu ki he kakai peheé, pea fakafoki mai kinautolu mo honau ngaahi fāmilí ki he keinangaʻanga ʻa e ʻEikí. ʻOku totonu ke tau tokanga ki he ngaahi fakahinohino fakalangi ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene pehē, “Ko ia, tuku ke akó ni ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí ʻi he faivelenga kakato.”1 Naʻá Ne toe folofola mai ʻo pehē:
“He vakai ʻoku ʻikai taau mo au ke u fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē; he ko ia ia ʻoku fakamālohiʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé, ko e tamaioʻeiki fakapikopiko ia, ka ʻoku ʻikai ko e tamaioʻeiki anga fakapotopoto, ko ia he ʻikai te ne maʻu ha totongi.
“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi he holi lahi ʻi he ngāue leleí, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau faʻiteliha ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi;
“He ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e mafai, ʻa ia ʻoku nau hoko ai ko e niʻihi ke fili maʻanautolu pē. Pea kapau ʻe fai ʻe he tangatá ʻa e ngāue lelei, he ʻikai ke teitei mole ʻa ʻenau totongí.”2
Kuo fokotuʻu mai ʻe he ngaahi folofola toputapú ha sīpinga kiate kitaua ke ta muimui ki ai, ʻi heʻenau pehē mai, “Pea tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.”3 Pea “naʻe faʻa feʻaluʻaki [Ia] ʻo fai lelei . . . he naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá.”4
Kuó u fakatokangaʻi ʻi heʻeku ako ki he moʻui ʻa e ʻEikí, naʻe hoko ʻEne ngaahi lēsoni mahuʻingá, mo ʻEne ngaahi mana fakaofó ʻi he taimi naʻá Ne fai ai ʻa e ngāue ʻa ʻEne Tamaí. Naʻá Ne hā mai ʻi he sino ʻo e kakano mo e hui ʻi he hala ki ʻEmeasí. Naʻá Ne maʻu ha meʻatokoni pea fakamoʻoni ki Hono Faka-ʻOtuá. Naʻe hoko kotoa ʻeni hili ʻEne toe tuʻu hake mei he fonualotó.
Naʻe lolotonga Haʻane fononga atu ki muʻa ange ʻi he hala ki Selikoó, naʻa Ne fakaʻaaki ai ha tangata kui.
Naʻe ngāue mo femoʻuekina maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí—ke akoʻi, fakamoʻo-ni mo fakamoʻui ʻa e kakai kehé. ʻOku hoko ʻa e ngaahi ngāue ko iá ko hatau fatongia fakafoʻituitui foki ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ʻahó ni.
Naʻe fokotuʻu mai ʻi he fanongonongo ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1980, ʻa e fakamoʻoni mo e foʻi moʻoni ko ʻení:
“ʻOku mau fakamoʻoniʻi ʻi he loto mālūʻia, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko hano toe fakafoki mai ia ʻo e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻi he taimi naʻá Ne fokotuʻu ai ʻi he moʻui fakamatelié ʻa ʻEne ngāue ʻi he māmaní, pea ʻoku ui ʻaki ia Hono huafa toputapú, ʻio ko e huafa ʻo Sīsū Kalaisí; pea ʻoku langa ia ʻi he makatuʻunga ʻo e kau ʻAposetolo mo e kau palōfita, pea ko Ia hono fungani maka-tulikí; pea naʻe fakafoki mai hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí, ʻi he nima ʻo kinautolu naʻa nau maʻu ia ʻi he kuonga muʻá: ʻa Sione Papitaiso, ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone; pea mo Pita, Sēmisi, mo Sione ki he Faka-Melekisētekí.”5
Naʻe fakahā mai ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻokatopa 1889, ʻa e kole ko ʻení:
“ʻOku ou loto ke u mamata ki hono fakamālohia ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. . . . ʻOku ou loto ke u sio ki ha mafola atu ʻa e ivi mo e mālohi ko ʻení ki hono kotoa ʻo e kau maʻu Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻo kamata mei he ʻulu ʻo e Siasí ʻo aʻu hifo ki he tīkoni siʻisiʻi mo anga fakatōkilalo tahá. ʻOku totonu ke feinga ʻa e tangata kotoa pē ke ne maʻu mo fiefia ʻi he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá, pea ulo mai ʻa e maama ʻo e langí ki hono laumālié, pea ʻomi kiate ia ha ʻilo fekauʻaki mo hono ngaahi fatongiá, mo e konga ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻa ia kuo tuku mai kiate ia ʻi hono Lakanga Fakataulaʻeikí.”6
Te u talanoa kiate kimoutolu he efiafí ni ha meʻa ʻe ua naʻe hoko ʻi heʻeku moʻuí—ko e meʻa ʻe taha naʻe hoko ia ʻi heʻeku kei tamasiʻí, pea ko e meʻa ʻe tahá, ʻoku kau ia ki haku kaumeʻa ʻa ia naʻe hoko ko ha husepāniti mo e tamai ki ha fānau.
Naʻe ʻikai fuoloa mei hono fakanofo au ko ha akonaki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻe ui au ke u hoko ko e palesiteni ʻo e kōlomú. Ko ʻemau ʻetivaisá ko Hāloti, pea naʻá ne mahuʻingaʻia ʻaupito ʻiate kimautolu, pea naʻa mau ʻiloʻi ia. Naʻá ne pehē mai kiate au ʻi ha ʻaho ʻe taha, “ʻE Tomu, ʻokú ke manako he fafanga ʻo e fanga lupé?”
Naʻá ku tali fiefia ange, “ʻIo.”
Hili ia naʻá ne fokotuʻu mai, “ʻE fēfē kapau te u ʻoatu kiate koe ha ongo foʻi lupe ʻi he faʻahinga ko e Birmingham Roller?”
Naʻá ku pehē ange kiate ia he taimi ko ʻení, “ʻIo, Tangataʻeiki!” Ko e faʻahinga lupe ia naʻá ku maʻú, ko e faʻahinga pē ko ia ʻoku faʻa tauheleʻi ʻi he funga ʻato ʻo e ʻApiako Lautohi Kalānité.
Naʻá ne fakaafeʻi au ke u ʻalu ange ki hono ʻapí ʻi he efiafi hono hokó. Ko e ʻaho lōloa taha ʻi heʻeku moʻuí ʻa e ʻaho hono hokó. Naʻá ku tatali ki ha foki mai ʻeku ʻetivaisá mei he ngāué, ʻi ha houa ia ʻe taha ki muʻa peá ne toki foki maí. Naʻá ne taki atu au ki hono kiʻi fale ʻoku tauhi ai ʻene fanga lupé, ʻa ia naʻe ʻi ʻolunga ʻi ha feleoko ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo hono ʻapí. Naʻá ne pehē mai ʻi heʻeku vakai atu ki he ngaahi foʻi lupe fakaʻofoʻofa taha kuó u sio aí, “Fili ha foʻi lupe tangata pē ʻokú ke saiʻia aí, pea te u ʻoatu ha foʻi lupe fefine, ʻa ia ʻoku kehe ia mei ha toe lupe ʻi he māmaní.” Naʻá ku fai ʻeku filí. Naʻá ne mono mai leva kiate au ha kiʻi foʻi lupe fefine siʻisiʻi. Naʻá ne pehē mai leva, “Siofi fakalelei, pea te ke fakatokangaʻi ʻoku mata taha pē.” Naʻe kui hano foʻi mata ʻe taha, ʻi ha ngāue ʻa ha pusi. Naʻá ne naʻinaʻi mai leva kiate au, “Tauhi kinaua ʻi loto ʻi homou funga falé ʻi ha ʻaho ʻe 10, pea toki tukuange ke na ʻalu, peá ke sio pe te na toe foki atu ki homou ʻapí.”
Naʻá ku fai ki he fakahinohino ʻa Hālotí. Ka ʻi heʻeku tukuange kinauá, naʻe hopohopo holo pē ʻa e foʻi lupe tangatá ia ʻi he funga ʻató, pea toe foki mai ki loto ʻo kai. Ka naʻe pulia ʻa e foʻi lupe mata tahá ia he vave tahá. Naʻá ku telefoni atu kia Hāloti, ʻo fehuʻi ange, “Naʻe foki atu ʻa e foʻi lupe mata tahá ki ho falé?”
Naʻá ne pehē mai leva, “Haʻu ki heni, ke ta fakasio.”
Ko ia ʻi heʻema ʻalu atu mei he peito ʻo hono falé, naʻe pehē mai ʻe heʻeku ʻetivaisá, “ʻE Tomu, ko e palesiteni koe ʻo e kōlomu ʻo e kau akonakí.” Naʻá ku ʻosi ʻiloʻi pē foki ia ʻe au. Hili ia peá ne toe pehē mai, “Ko e hā ha meʻa te ke fai ke fakamālohia mai ʻa Lōpeti, ʻa ia ko ha mēmipa ʻo hoʻo kōlomú?”
Naʻá ku pehē ange leva, “Te u ʻomi ia ki he fakataha ʻa e kōlomú ʻi he uiké ni.”
Hili ia peá ne ala hake leva ki ha kiʻi pununga makehe ʻo ne toʻo mai mei ai kiate au ʻa e foʻi lupe mata tahá. “Tauhi ia ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi, peá ke toe ʻahiʻahi tukuange ia.” Naʻá ku fai ki ai, pea toe puli pē ia. Naʻe toe fai mai ai ʻa e tali tatau: “Haʻu ke ta fakasio pe kuo foki mai ki ʻapí ni.” Naʻe fai mai mo e lea tatau ʻi heʻema ʻalu atu ki he falé, “Mālō ʻaupito hoʻo lava ʻo ʻomi ʻa Lōpeti ki he fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e hā leva ha meʻa te ke fai mo Lōpeti he taimí ni ke fakamālohia mai ʻa Viliami?”
Naʻá ku pehē ange, “Te ma ʻomi ia he uike kahaʻú.”
Naʻe toutou fakahoko ʻa e meʻa ko ʻení. Naʻá ku fuʻu lahi, ʻi he faifai peá u toki fakatokangaʻi, naʻe ʻomi ʻe heʻeku ʻetivaisa ko Hālotí ha foʻi lupe makehe moʻoni pē, ʻa e foʻi lupe ko ia naʻá ne ʻiloʻi ʻe foki ange ki hono ʻapí ʻi he taimi kotoa pē ʻe tukuange aí. Ko e founga ia naʻá ne lava ai ke fai haʻane fakaʻekeʻeke fakatāutaha ʻa e kau lakanga fakataulaʻeikí mo e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau akonakí ʻi he uike ʻe ua kotoa pē. ʻOku ou moʻua ʻi ha meʻa lahi ki he foʻi lupe mata taha ko iá. ʻOku lahi ange hoku moʻua ki he ʻetivaisa fakakōlomu ko iá. Naʻá ne maʻu ʻa e faʻa kātakí mo ha taukei ke tokoniʻi au ke u teuteu ki hoku ngaahi fatongia ʻoku hanga mai mei muʻá.
ʻE ngaahi tamai, mo e ngaahi kui, ʻoku tau maʻu ha fatongia lahi ange ki hono tataki hotau ngaahi fohá mo e makapuná. ʻOku nau fiemaʻu ʻetau tokoní, ʻoku nau fiemaʻu ʻetau poupoú, ʻoku nau fiemaʻu ʻetau faʻifaʻitakiʻangá. Kuo pehē foki, ʻoku fiemaʻu ʻe hotau toʻu tupú ha kau fakaanga toko siʻi ange, kae tokolahi ange ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ke nau muimui ki aí.
Te u hoko he taimí ni ki he fakatātā fekauʻaki mo e kau tangata ko ia ʻoku ʻikai lahi ʻenau ʻalu ki he lotú pe kau ki ha faʻahinga ʻekitivitī ʻa e Siasí. Kuo fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e kau teuteu kaumātuʻa ko ʻení. Ko e kau talavou ia ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻoku nau hē mei he halá ʻi heʻenau fononga mai ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pea pehē ki he kakai tangata lalahi kuo papitaiso ka ʻoku ʻikai tuʻuloa ʻenau faimālohí mo ʻenau tuí ke fakanofo ai kinautolu ko ha kaumātuʻá.
ʻOku ʻikai te u tokanga pē ki he loto mo e laumālie ʻo e kau tangata fakafoʻituitui ko iá, ka ʻoku ou mamahi foki koeʻuhi ko honau ngaahi uaifi fakaʻofoʻofa mo ʻenau fānau tupu haké. ʻOku tatali mai ʻa e kau tangata ko ʻení ki ha nima fie tokoni, mo ha lea fakalotolahi mo ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he moʻoní, ʻoku fakahā ange ʻe ha loto ʻofa mo ha holi ke hiki hake mo fakatupulekina.
Ko e tokotaha pehē ʻa Suli. Ko ha kau mēmipa lelei hono uaifí mo ʻene fānaú, ka naʻe ʻikai pē ola ʻa e ngaahi feinga ke ueʻi hake mo fakaʻaiʻai ia ke papitaiso pea maʻu mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
Naʻe faifai pea mālōlō ʻa e faʻē ʻa Suli. Naʻe loto mamahi ʻaupito ʻa Suli, ko ia naʻá ne ʻalu ai ki ha loki makehe ʻi he fale mate naʻe fai ai ʻa e meʻa fakaʻeikí. Naʻa mau fakahoko ʻa e polokalamá ke ongo atu ki he lokí, koeʻuhí ke ne tēngihia toko taha pē pea ʻoua naʻa mamata ha taha ki heʻene tangí mo ʻene mamahí. Ka ʻi heʻeku fakafiemālieʻi ia ki muʻa peá u toki ʻalu atu ki he tuʻunga malangá, naʻá ne fāʻofua kiate au, peá u ʻiloʻi ai kuo hū ki hono lotó ha ongo makehe.
Naʻe ʻosi atu ha taimi. Naʻe hiki ʻa Suli mo hono fāmilí ki ha feituʻu ʻe taha ʻi he koló. Naʻe ui au ke u pule ki he Misiona Kānatá, peá u hiki ai mo hoku fāmilí ki Tolonitō ʻi Kānatá ʻo nofo ai ʻi ha taʻu ʻe tolu.
Pea ʻi heʻeku foki mai hili hono ui au ki he Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe telefoni mai ʻa Suli kiate au. Naʻá ne pehē mai, “ʻE Pīsope, te ke lava nai ʻo fakamaʻu au mo hoku uaifí, mo hoku fāmilí ʻi he Temipale Sōlekí?”
Naʻá ku pehē ange, “ʻE Suli, kuo pau ke ke ʻuluaki papitaiso ʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí.”
Naʻá ne kata mo pehē mai, “Naʻá ku ngāue ki ai lolotonga hoʻo ʻi Kānatá. Naʻá ku fai pē ke ʻoua te ke ʻiloʻi. Naʻe ʻi ai haʻaku faiako fakaʻapi, naʻá ne haʻu maʻu pē ʻo ʻaʻahi mai mo akoʻi mai kiate au ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Siasí. Ko ha tangata polisi hala ia ʻi he ʻapi akó, pea naʻá ne tokoniʻi ʻa e longaʻi fānaú ʻi heʻenau kolosi ʻi he halá ʻi he pongipongi kotoa pē ʻoku nau ʻalu ai ki he akó, mo e efiafi kotoa pē ʻi heʻenau foki ki ʻapí. Naʻá ne kole mai ke u tokoni ange kiate ia. Ko e taimi kotoa pē naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fānau ako ke kolosi he halá, naʻá ne fai mai ai ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e Siasí.”
Naʻá ku maʻu ha faingamālie ke u sio tonu mo ongoʻi tonu ʻi hoku lotó mo e laumālié, ʻa e mana ko ʻení. Naʻe fakahoko ʻa e fakamaʻú; pea fakatahaʻi ai ha fāmili. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo mālōlō ʻa Suli. Naʻá ku maʻu ha faingamālie ke u lea ʻi hono meʻafakaʻeikí. Te u manatuʻi maʻu pē ʻeku sio ki he ʻeʻepa ʻa Sulí ʻi he puha maté, ʻi hono teunga fakatemipalé. Naʻe tō hoku loʻimatá ʻi he fakafetaʻi, koeʻuhi ko e sipi naʻe heé kuo toe maʻu.
ʻOku ʻikai faʻa fakamatalaʻi ʻe kinautolu kuo nau ongoʻi e ala mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí, ʻa e liliu kuo hoko ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku ʻi ai ha holi ke lelei ange ʻa e moʻuí, pea faivelenga ange ʻi he ngāué, pea ʻaʻeva loto-fakatōkilalo, pea lahi ange ʻenau hoko ʻo hangē ko Kalaisí. Hili ʻenau sio fakalaumālie, pea nau mamata ki he ngaahi talaʻofa ʻo e taʻengatá, ʻoku nau fai mai leva ʻa e lea ʻa e tangata kui naʻe fakaʻaaki ʻe Sīsuú: “Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ou ʻiló, naʻá ku kui, ka ko ʻeni ʻoku ou ʻā.”7
Te tau lava fēfē ʻo fakamatala ki he ngaahi mana ko ʻení? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku tupulaki ai e ngāue ʻa e kau tangata kuo nau mohe fuoloá? Naʻe tohi ʻe he punaké ʻo kau ki he maté ʻo pehē, “Naʻe ala mai—ʻa e ʻOtuá kiate ia peá ne mohe.”8 Ka te u pehē ʻo kau ki he fanauʻi foʻou ko ʻení, “Naʻe ala mai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu, pea nau ʻā hake.”
ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga mahuʻinga ʻe ua ki he ngaahi liliu ko ʻeni ʻi he fakakaukaú, ʻulungāangá, mo e ngāué.
ʻUluakí, kuo fakahā mai ki he tangatá ʻa honau ngaahi faingamālie ʻi he taʻengatá, pea kuo nau fakapapau ke ngāueʻi ia. ʻOku ʻikai te nau lava ʻo tali ʻa e nofo fuoloa he fakaveiveiuá, hili ʻenau ʻiloʻi ʻoku nau lava ʻo maʻu ʻa e tuʻunga māʻolunga tahá.
Uá, kuo muimui ha kau tangata mo ha kau fefine kehe, pea mo e toʻu tupú foki ki he naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí, pea kuo nau ʻofa ʻi honau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kinautolú, pea nau tokoni ki hono fakahoko ʻo e ngaahi fakaʻamu ʻa honau kaungāʻapí, mo fakahoko ʻenau ngaahi ʻamanakí.
Ko e meʻa ʻokú ne fakatupu ʻa e liliu ko ʻení, ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻofá.
Kuo ʻikai lava ʻe he taimí ʻo liliu ʻa e mālohi ʻo e Huhuʻí ke liliu ʻa e moʻui ʻa e kakaí. Pea hangē ko ʻEne folofola kia Lāsalosi ʻi heʻene maté, ʻoku pehē foki mo ʻEne folofola mai kiate kitauá: “Tuʻu [hake].”9 Pea te u tānaki atu ki ai ʻo pehē: Tuʻu hake mei he mamahi ʻo e loto-veiveiuá. Tuʻu hake mei he mamahi ʻo e angahalá. Tuʻu hake mei he mate ʻo e taʻetuí. Tuʻu hake ki ha moʻui foʻou.
Ko ia ʻoku tau tuʻu hake, pea fokotuʻu maʻu hotau vaʻé ʻi he hala ʻa ia naʻe hāʻele ai ʻa Sīsuú, pea tau manatuʻi ʻa e fakamoʻoni naʻe fai ʻe Sīsuú: “Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki māmani. . . . ko au ko e maama mo e moʻui ʻa māmaní.”10 “Ko au ko e ʻuluakí mo e kimuí; ko au ia ʻa ia ʻoku moʻuí, ko au ia ʻa ia naʻe fakapōngí; ko [homou] taukapo au ki he Tamaí.”11
ʻOku ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e kōlomú mo kinautolu ʻoku totonu ke nau hoko ko e kau mēmipa ʻo ʻetau kōlomú, ka ʻoku nau fiemaʻu ʻetau tokoní. Naʻe tohi ʻe Sione Militoni ʻi heʻene maau ko e, “Līsitá,” “ʻOku sio hake ʻa e sipi fiekaiá, ka ʻoku ʻikai fafangaʻi ia.”12 Naʻe folofola tonu ʻa e ʻEikí kia ʻIsikeli ko e palōfitá, “Malaʻia ki he kau tauhi ʻo ʻIsilelí. . . . ka ʻoku ʻikai te mou fafanga ʻa e fanga sipí.”13
Siʻoku ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ko e ngāue ʻeni ke tau fai. Tau manatuʻi muʻa, pea ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu, ko e ngāue ia ʻoku lava pē ʻo fai. ʻOku ʻi ai ha ngaahi mana ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku ngāueʻi ai ʻa e ngaahi ui ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ko e taimi ko ia ʻoku fetongi ai ʻe he tuí ʻa e loto-veiveiuá, pea taʻofi ʻe he ngāue taʻesiokitá ʻa e ngāue siokitá, ʻoku fakahoko leva ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOku tau fai ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻi ai ʻetau totonu ke tau maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí. Ka kuo pau ke tau feinga. ʻOku tau maʻu mei he foʻi faiva ko ia ko e Shenandoah ʻa e lea ko ʻeni ʻokú ne ueʻi hake ʻa e lotó: “Kapau ʻoku ʻikai ke tau feinga, he ʻikai ke tau lava ha meʻa, pea kapau ʻoku ʻikai ke tau lava ha meʻa, ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí?”
ʻOfa ke tau hoko kotoa pē ko e kau fai ki he folofolá kae ʻikai ko e kau fanongo pē.14 Tau muimui muʻa ki he sīpinga ʻa hotau palesitení, ʻa Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia ko e palōfita ʻa e ʻOtuá.
ʻOfa ke tau hangē ko e kau muimui ki he Fakamoʻuí ʻi he kuonga muʻá, ʻo tali ʻa e fakaafe, “Muimui ʻiate au, pea te u ngaohi ʻa [kimoutolu] ko e toutai tangata.”15 Ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. T&F 107:99.
2. T&F 58:26–28.
3. Luke 2:52.
4. Ngāue 10:38.
5. Vakai, “Proclamation,” Ensign, Mē 1980, 52–53.
6. Deseret Semi-Weekly News, 29 ʻOkatopa, 1889, 5.
7. Sione 9:25.
8. Alfred, Lord Tennyson, In Memoriam A. H. H., konga 85, veesi 5, laine 4.
9. Sione 11:43.
10. 3 Nīfai 11:10–11.
11. T&F 110:4.
12. “Lycidas,” laine 125.
13. ʻIsikeli 34:2, 3.
14. Vakai, Sēmisi 1:22.
15. Mātiu 4:19.