The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
Ko Hono Maʻu ʻo e Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí

Ko Hono Maʻu ʻo e Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí

ʻELETĀ ROBERT D. HALES
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Ko e meʻa pē te ne lava ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e nongá, ʻamanaki leleí mo e mahinó, ko ʻetau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne Fakaleleí.

ʻELETĀ ROBERT D. HALES ʻOku mahuʻinga fau ʻa e tui ki he Fakamoʻuí pea mo ʻEne misioná, he ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongoleleí: “Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”1 Ko e hā ʻa e tui? ʻI he tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Hepeluú ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻá ne akoʻi ai ko e tuí “ko e tuʻunga ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki ki ai, ko e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa taʻe hā mai.”2 Pea ʻoku founga fēfē ʻetau maʻu ʻa e tuí? ʻOku founga fēfē ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki hotau Fakamoʻui kuo teʻeki ai ke tau mamata ki aí? ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá:

“ʻOku tuku ki ha niʻihi ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe tutuki ia ki he ʻakaú koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa māmaní.

“ʻOku tuku ki he niʻihi ke nau tui ki heʻenau ngaahi leá, koeʻuhí ke nau lava foki ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻo kapau te nau fai atu ai pē ʻi he faitotonu.”3

Talu mei he kamataʻanga ʻo taimí, mo hono ʻiloʻi ʻe he kau palōfitá, ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pehē ki Heʻene misiona ʻi he māmaní pea mo ʻEne Fakalelei maʻá e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi lekooti toputapú ha ngaahi kikite ʻo ha ngaahi taʻu ʻe laui afe, ʻo ʻikai ngata pē ʻene fekauʻaki mo e ʻuluaki hāʻele mai ʻa hotau Fakamoʻuí, kae pehē foki ki he Hāʻele ʻAngaua Maí—ʻa ia ko ha ʻaho nāunauʻia kuo pau ke hoko mai.

Kapau naʻa tau moʻui ʻi he kuonga ʻo e kau palōfita he kuonga muʻá, ne tau mei tui nai ki heʻenau ngaahi leá? Ne tau mei tui nai ʻe hāʻele mai ʻa hotau Fakamoʻuí?

ʻI ʻAmelika he kuonga muʻá, naʻe kikite ai ʻa e tangata Leimana ko Samuelá ko e pō ko ia ʻe ʻaloʻi mai ai ʻa e Fakamoʻuí, “ʻe [ʻi ai] ʻa e ngaahi fuʻu maama lahi ʻi he langí, . . . ko ia ʻe hā ki he tangatá ʻoku hangē ko e ʻaho.”4

Naʻe tui ha toko lahi kia Samuela pea nau ō ʻo kumi ʻa Nīfai ʻo vete ki ai ʻenau ngaahi angahalá, fakatomala pea nau papitaiso. Pea naʻe hā mai ʻa e kau ʻāngelo [kiate kinautolu] ʻo nau fakahā kiate kinautolu ʻa e ongoongo fakafiefia.”5

Ka ko e konga lahi ʻo e kau Nīfaí ne nau “fakafefeka honau lotó”6 pea fakakuihi kinautolu mei he “ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi meʻa fakaofo” ʻo e kuongá. Naʻe ʻomi e ngaahi “fakaʻilonga ko ʻení ke lava ʻe he kakaí ʻo ʻiloʻi kuo pau ke hāʻele vave mai ʻa Kalaisi.”7 Naʻe ʻikai muimui ki ai e kau Nīfaí ia, ka naʻa nau “falala ki honau . . . poto ʻo nautolú, ʻo nau pehē: Mahalo pē naʻe totonu e [fakamahamahalo ʻa e kau tuí] . . . ka . . . ʻoku taʻengali ke ʻi ai ha taha ʻe hāʻele mai ʻo hangē ko Kalaisí.”8

ʻI he kuonga ko iá, pea pehē ki hotau kuongá ni, ʻoku ʻi ai ha kakai taʻetui, ʻa ia ʻoku ui ko e kau taʻe-tui-ʻotuá, naʻa nau fakalotoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻikai fie maʻu ha Fakamoʻui ia mo ʻEne Fakaleleí. ʻI he taimi naʻe fāifai pea fakahoko ai e kikite ʻa Samuelá, naʻe “ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taha mo e pō ʻe taha pea mo e ʻaho ʻe taha, ʻo hangē ko e ʻaho pē taha,”9 pea ko ha fiefia lahi moʻoni ia ne ongoʻi loto ʻe kinautolu ne nau tui ki he kau palōfitá! “Pea kuo hoko, ʻio, ʻa e kihiʻi momoʻi meʻa kotoa pē, ʻo hangē ko e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Pea naʻe hoko ʻo pehē foki naʻe hā mai ha fetuʻu foʻou, ʻo hangē ko e folofolá.”10

Ko kinautolu ko ia ne tui ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ne nau ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kotoa ʻo ʻEne moʻuí mo ʻEne ngāue ʻi he māmaní, pea ne nau monūʻia ke muimui kiate Ia. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa siviʻi ai e tui ʻa e kau muimui mateakí. Hili ʻa e Tutukí, naʻe fanongo ʻa Tōmasi ki he fakamoʻoni ʻa Hono ngaahi tokouá kuo toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí mei faʻitoka. Naʻe ʻikai tui ʻa Tōmasi ia ki heʻenau leá, ka naʻá ne pehē, “Kapau ʻe ʻikai te u mamata . . . ʻe ʻikai te u tui.”11 Ne maʻu ki mui ange ʻe he ʻaposetolo ʻofeiná ni ha faingamālie ke ala ki he matakafo ʻi he nima ʻo e Fakamoʻuí, peá ne pehē, “Ko hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua.”12 Naʻe toki akoʻi angaʻofa leva ia pea mo kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki he ʻuhinga ʻo e maʻu ʻa e tuí: “Ko e meʻa ʻi hoʻo mamata kiate aú, ko ia kuó ke tui aí: ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata, kae tuí.”13

Naʻe fehangahangai e kakai tui ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká pea mo e sivi tatau ki heʻenau tuí. Hangē ko e kikite ʻa Samuelá, naʻe ʻi ai ha “mana mo e ʻuhila,”14 pea naʻe ʻufiʻufi ʻe he fakapoʻulí ʻa e “funga ʻo e fonuá . . . [he] ʻaho ʻe tolu.”15 Ka ko kinautolu ko ia ne nau “tali ʻa e kau palōfitá kae ʻikai tolomakaʻi ʻa kinautolú,”16 naʻe ʻikai ke nau hola ʻi he ilifia. Naʻa nau ʻiloʻi “kuo fakahā [ʻa e] fakaʻilonga ʻo kau ki he pekia [ʻa e Fakamoʻuí],”17 pea ne nau fakataha hake ki he temipalé ʻo ofo kotoa ai. Pea naʻá Ne hā ai kiate kinautolu ʻo ne pehē:

“Vakai, ko au, ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki māmaní.

“. . . Kuó u inu mei he ipu koná, ʻa ia naʻe tuku kiate au ʻe he Tamaí pea kuó u fakaongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí ʻi heʻeku fua kiate au ʻa e ngaahi angahala ʻa māmaní. . . .

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻa e folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi folofolá ni, naʻe tōmapeʻe hifo ki he kelekelé ʻa e kakai kotoa pē; he naʻa nau manatu kuo kikiteʻi ʻiate kinautolu ʻe fakahā ia ʻe ia kiate kinautolu ʻe Kalaisi ʻo ka hili ʻene hāʻele hake ki he langí.”18

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuo fakahoko ʻa e “kihiʻi momoʻi meʻa kotoa pē” ʻi he ngaahi kikite fekauʻaki mo e fuofua hāʻele mai ʻa Kalaisí. Ko hono olá, ko e tui ʻa ha tokolahi he funga ʻo e māmaní naʻe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí pea naʻá Ne moʻui ʻi he vahevahenga mālie ʻo taimí. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi kikite lahi ʻoku teʻeki ai ke fakahoko! ʻI he konifelenisi ko ʻení pea mo ha ngaahi konifelenisi kehe, ʻoku tau fanongo ai ki he kikite mo e fakamoʻoni ʻa e kau palōfita moʻuí ʻo fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua mai ʻa Kalaisí. ʻOku nau fakamoʻoni foki ki he ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻoku tau mamata ki heʻene hokó, pea ʻoku nau fakahā mai ko e moʻoni ʻe toe hāʻele mai ʻa Kalaisi. ʻOku tau fili nai ke tui ki heʻenau ngaahi leá? Pe ʻoku tau tatali nai ke tau mamata ki ha fakamoʻoni, neongo ʻenau ngaahi fakamoʻoní mo e fakatokangá,—ʻoku tau “ʻaʻeva [nai] ʻi he fakapoʻulí lolotonga ʻa e hoʻatā mālié,”19 ʻo fakafisi ke mamata ki he maama ʻo e kikite ʻi onopōní, pea mo fakaʻikaiʻi ʻa e Maama ʻo e Māmaní, ʻa ia ʻe toe hāʻele mai ke pule mo tuʻi ʻi hotau lotolotongá?

ʻI he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ʻoku tokolahi ha kakai lelei mo angaʻofa kuó u ʻiloʻi, ʻa ia ʻoku nau muimui ki he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e moʻui faka-Kalisitiané. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tui ʻokú Ne moʻui, ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní pea kuo toe fakafoki mai Hono Siasí ki he māmaní. Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau tui ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻoku ʻikai ke nau maʻu ai ʻi heʻenau moʻuí ʻa e fiefia ʻi he ongoongoleleí pea mo hono ngaahi ouau fakamoʻuí.

ʻOku ʻi ai haku kaumeʻa mamae, naʻá ne fehuʻi fakatokoua mai kiate au ʻi ha ʻaho ʻe taha, “ʻE ʻEletā Heili, ʻoku ou fie tui. Naʻá ku fakaʻamu maʻu pē ke u tui, ka te u fakahoko fēfē nai ia?” ʻOku ou loto ke u tali atu he pongipongí ni ʻa e fehuʻi ko iá.

Naʻe tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Lomá ʻo pehē, “ʻOku mei he fanongó ʻa e tuí, mo e fanongo mei he folofola ʻa e ʻOtuá.”20 Ko hoʻo mamata, fanongo mo lau ko ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he konifelenisí ni, ko hoʻo fanongo ai pē ia ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e fuofua sitepu ki hono ʻiloʻi ʻo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko hono tuku ke ongo ki ho lotó ʻa ʻEne folofolá—ʻa ia ʻoku leaʻaki ʻe he ngutu ʻo ʻEne kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá. Ka ʻoku ʻikai feʻunga hono tuku pē ke lōmekina koe ʻe he ngaahi lea ko iá, ʻo hangē ko ia pē naʻá ne liliu koé. Kuo pau ke fai ʻetau tafaʻakí. Pe, hangē ko e folofola tonu ʻa e Fakamoʻuí, “Ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e telinga ke ongó, ke ongoʻi ia.”21 Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fie maʻu ke longomoʻui ʻetau fanongó. Ko e “Tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate foki ia.”22 ʻOku ʻuhinga iá ke tau tali fakamātoato ʻa e meʻa ʻoku akoʻí, ʻo fakakaukau lelei ki ai pea vakaiʻi ia ʻi hotau ʻatamaí. Hangē ko ia ne ʻiloʻi ʻe he palōfita ko ʻĪnosí, ʻoku ʻuhinga ia ke tuku e ngaahi fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ke “[malave] ʻi [hotau] lotó.”23 Tau toe vakai muʻa ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ne aʻusia ʻe ʻĪnosí, ʻa ia naʻe langaki mo fakatupulaki ai ʻene tuí:

ʻUluakí, naʻe fanongo ʻa ʻĪnosi ki he ongoongoleleí, mei heʻene tamaí, ʻo hangē ko hoʻomou fanongo ki ai ʻi homou fāmilí ʻi he konifelenisi ko ʻení. Uá, naʻá ne tuku e ngaahi akonaki ʻene tamaí ʻo fekauʻaki mo e “moʻui taʻengatá pea mo e fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní”24 ke malave moʻoni ʻi hono lotó. Tolú, naʻá ne holi moʻoni ke ʻiloʻi tonu pe naʻe moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení pea mo e anga e vakai mai ʻa hono Tupuʻangá kiate iá. Ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa ʻĪnosí, naʻe “[vivili] ʻa hoku lotó.”25 ʻI heʻene maʻu ko ia ʻa e fuʻu vilitaki fakalaumālie ko ʻení, naʻe taau ai ʻa ʻĪnosi ke maʻu e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní, he ʻe fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”26 Faá, naʻe talangofua ʻa ʻĪnosi ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea lava ai ke ne ongoʻi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Nimá, naʻe hiki ʻe ʻĪnosi ʻo pehē, “Naʻá ku tuʻulutui ʻi he ʻao ʻo hoku Tupuʻangá, pea naʻá ku kole fakamātoato mo e kole tāumaʻu koeʻuhí ko hoku laumālie ʻoʻokú; peá u tangi kiate ia ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó ʻo ʻosi; pea ʻi he hokosia ʻa e poʻulí, naʻá ku kei hiki hake ʻa hoku leʻó ʻi he kalanga lahi, pea naʻe aʻu hake ai ia ki he langí.”27 Naʻe ʻikai ke faingofua. Naʻe ʻikai hoko vave mai ʻa e tuí. Ko hono moʻoní, naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĪnosi e meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene lotú, ko haʻane “fāinga [ʻaʻana] ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”28 Ka naʻe hoko mai ʻa e tuí. Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ne maʻu tonu ai ha fakamoʻoni kiate Ia.

He ʻikai lava ke tau maʻu ha tui tatau mo ʻĪnosi, taʻe kau ai haʻatau fāinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he lotu. ʻOku ou fakamoʻoni ko e pale ʻoku maʻu aí, ʻoku taau pē ia mo e feinga te tau faí. Manatuʻi ʻa e sīpingá: (1) fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku leaʻaki mo tohi ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí, (2) tuku ke malave moʻoni ʻi ho lotó ʻa e ngaahi lea ko iá; (3) vivili ho lotó ki he māʻoniʻoní, pea (4) muimui talangofua ki he ngaahi fono ʻo e ongoongoleleí, ngaahi ouaú, mo e ngaahi fuakavá; pea (5) hiki hake ho leʻó ʻi he lotu mālohi mo tāumaʻu ʻo kole ʻi he tui ke ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOku ou palōmesi atu kapau te ke fai fakamātoato mo taʻetuku ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe fakahoko moʻoni ʻi hoʻo moʻuí ʻa e folofola ʻa Kalaisi ki Heʻene kau ākongá: “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu.”29

Ko ʻetau kamata pē ke tui kia Sīsuú, ʻe hanga leva ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakamālohia ʻa ʻetau tuí. ʻOku hoko ʻeni ʻi ha ngaahi founga lahi, ʻo kau ai ʻetau aʻusia ʻa e ʻahiʻahí. Naʻe toki tohi ki muí ni ʻe haku maheni ʻo pehē:

“Ne mālōlō homa mokopuna tangata taʻu ua mo e kongá ʻi he kanisā totó. . . . Kuo teʻeki ai pē ke veteki ʻe heʻeku fānaú ʻa hono mohengá, pea ʻoku [mei ʻosi ʻeni ha] taʻu ʻe 7 [mei heʻene mālōloó. ʻOku] faingataʻa ke maʻu e tuí. Naʻe mālōlō [haku] kaumeʻa [naʻe] taʻu 69. Naʻá ne moʻua ʻi ha faʻahinga kanisā kehekehe ʻe tolu ʻi he taʻu ʻe 10, ʻa ia ne tuʻo ua ʻemau pehē kuo sai. [ʻUluakí, ne nau tomuʻa maʻu ia ʻi hono] ongo kofuuá, [pea mo hono] ʻutó, [pea hoko] ʻi [hono] maʻamaʻá. Naʻá [ne] feinga he tafaʻaki kotoa pē ʻe lava ʻe he tangatá pea ʻi he taʻu ʻe 6 kuohilí, naʻá ne maʻu ʻa e tuí . . . ka naʻe ʻaho pē ʻe taha mei ai kuó ne mālōlō, ko ia ʻoku ou mahalo ʻoku faingataʻa ke maʻu ʻa e tuí.

Naʻá ku tali ʻa e kole ko ʻeni ke maʻu ʻa e tuí ʻo anga peheni: “ʻOku ongo moʻoni ʻa e talanoa ki he mole mei homou fāmilí ʻa ho mokopuna tangatá, tupu mei he kanisaá. Kae fakatauange pē te ke maʻu mo hoʻo fānaú ha nonga ʻi hoʻomou fekumi ki he ngaahi tali fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻOku maʻu ʻetau tuí ʻo fakafou ʻi he lotu ʻi he loto holi fakamātoato ke toe ofi ange ki he ʻOtuá pea falala kiate Ia ke Ne fuesia ʻetau ngaahi kavengá mo ʻomi kiate kitautolu ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi meʻa lilo mo taʻemahino ʻo e moʻuí: Naʻa tau haʻú nai mei fē? Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni ai he moʻui fakamatelié? Pea te tau ʻalu nai ki fē hili ʻetau fononga fakamatelie he māmaní? ʻOku lelei e meʻa kotoa pē ki ho mokopuná he naʻá ne mālōlō ki muʻa he hoko ʻa e taʻu valú, ʻa ia ʻoku lava ke ʻekea ai meiate ia ʻene ngaahi ngāué, pea ʻokú ne lolotonga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Fekumi ki he tuí pea ʻofa ke ʻiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá.”

Ko e meʻa ʻoku mālié ko hono maʻu ʻe he tokotaha mamahí ʻa e tuí tupu mei heʻene mamahí peá ne tali e finangalo ʻo e ʻEikí, “ke fai pē ho finangaló,”30 lolotonga ko iá ʻoku faingataʻa ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí pe kau tauhí ke nau tali ʻa e ola fakamamahí pea mo lava ke fakamālohia ʻenau tuí tuʻunga ʻi he meʻa ʻoku hokó. He ʻikai lava ke tau fuatautau ʻa e tuí mei he “ʻaho pē ʻe taha” ʻoku toe ke tau moʻui aí.

ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai kiate kitautolu kotoa pē ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié, mahalo ʻe ngali faingataʻa ke tau maʻu ʻa e tuí pea ke tui. ʻI he ngaahi taimi pehení, ko e meʻa pē te ne lava ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e nongá, ʻamanaki leleí mo e mahinó, ko ʻetau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne Fakaleleí. Ko e meʻa pē te ne lava ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e mālohi ke kātaki ki he ikuʻangá, ko e tui ko ia naʻá Ne mamahi koeʻuhí ko kitautolu. ʻI he taimi te tau maʻu ai ʻa e tui ko ʻení, te tau aʻusia ai ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó, pea hangē ko ʻĪnosí, te tau hoko ʻo mālohi ange pea kamata ke tau ongoʻi ha holi ke aʻusia ʻa e leleí ʻe hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. ʻOku tau lotua kinautolu, ke lava foki ʻo langaki hake pea mo fakamālohia kinautolu ʻo fakafou ʻi he tui ki he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Tau fakakaukau angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakakikite fekauʻaki mo e ngaahi ola ʻo e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku ou fakaafeʻi atu ke mou tuku muʻa ke malave moʻoni ia ʻi homou lotó pea ke ne fakakakato ha faʻahinga fakaʻamu pē ʻo homou laumālié.

“Pea ʻi he ʻaho ko iá naʻe tō hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia ʻĀtama, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻo pehē: Ko au ko e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí naʻe fakatupú, talu mei he kamataʻangá . . . [pea] ko e meʻa ʻi hoʻo hingá, ko ia ʻe lava ai ke huhuʻi [koe].”31

“Pea naʻe hā ʻa e ʻEikí ki he [tokoua ʻo Sēletí] ʻo pehē ange: . . . Vakai, ko au ia, ʻa ia naʻe teuteu talu mei he fokotuʻu ʻo māmaní ke huhuʻi ʻa hoku kakaí. . . . ʻE maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē ʻa e [moʻuí] ʻiate au, pea ʻe maʻu ia ʻo taʻengata, ʻio, ko kinautolu ʻe tui ki hoku hingoá.”32

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻApinetai ʻo pehē: “ʻOku ou fakaʻamu ʻe mahino kiate kimoutolu ʻe hāʻele hifo ʻa e ʻOtuá ki he fānau ʻa e tangatá. . . . ʻIo, ʻe pehē ʻa hono taki atu ʻo tautau ʻi he ʻakaú mo tāmateʻi . . . [ʻo] tuku ai ʻa e mafaí [kiate Ia] ke taukapo maʻá e fānau ʻa e tangatá . . . [ʻo] ne huhuʻi ʻa kinautolu, mo totongi ʻa e moʻua ʻo e fakamāú.”33

Pea fakaʻosí ko Siosefa Sāmita. ʻI heʻene kei hoko ko ha tamasiʻi taʻu 14, naʻá ne fakahaaʻi ha tui taʻeueʻia peá ne muimui ki he fakahinohino ʻa e palōfita ko Sēmisí ke “kole ki he ʻOtuá.”34 Koeʻuhí ko hono uiuiʻi fakapalōfitá, naʻe hā ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kiate ia ʻo ʻoange ha ngaahi fakahinohino. He meʻa nāunauʻia moʻoni ko e ʻUluaki-Mata-meʻa-hā-mai ko ʻeni ki he fuofua palōfita ʻo e kuonga fakakōsipelí ni! Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā ono mei ai ʻi he Temipale Ketilaní, naʻe toe ʻaʻahi kiate ia ʻa e Fakamoʻuí peá ne fakamoʻoni: “Ne ma mamata ki he ʻEikí . . . pea naʻe tatau ʻa hono leʻó mo e tafe mālohi ʻo e ngaahi vai lahi, ʻio, ʻa e leʻo ʻo [e ʻEikí] ʻoku pehē: Ko au ko e ʻuluakí mo e kimuí; ko au ia ʻa ia ʻoku moʻuí, ko au ia ʻa ia naʻe fakapōngí; ko homo taukapo au ki he Tamaí.”35

Ki hoku kaumeʻa mamaé pea mo kimoutolu kotoa pē ʻoku vivili homou laumālié ke tuí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke “fekumi ki he Sīsū ko ia, ʻa ia kuo tohi ki ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.”36 Tuku muʻa ʻenau fakamoʻoni naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne moʻuí koeʻuhí ko kimoutolú, ke malave moʻoni ʻi homou lotó. Fekumi ke maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he lotu, peá ke mamata ki hono fakamālohia hoʻo tuí ʻi hoʻo fehangahangai fiefia mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié ni pea mo teuteu atu ki he moʻui taʻengatá.

Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻá Ne moʻui. Pea te Ne toe hāʻele mai. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni pea ʻoku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni makehe ki ai, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Tefito ʻo e Tuí 1:4.

2. Hepelū 11:1.

3. T&F 46:13–14, toe fakamamafaʻi.

4. Hilamani 14:3.

5. Hilamani 16:14.

6. Hilamani 16:15.

7. Hilamani 16:4.

8. Hilamani 16:15–16, 18.

9. Hilamani 14:4.

10. 3 Nīfai 1:20–21.

11. Sione 20:25.

12. Sione 20:28.

13. Sione 20:29.

14. Hilamani 14:21.

15. Hilamani 14:27.

16. 3 Nīfai 10:12.

17. 3 Nīfai 11:2.

18. 3 Nīfai 11:10–12.

19. T&F 95:6.

20. Loma 10:17.

21. Mātiu 11:15.

22. Sēmisi 2:26.

23. ʻĪnosi 1:3.

24. ʻĪnosi 1:3.

25. ʻĪnosi 1:4.

26. 3 Nīfai 12:6.

27. ʻĪnosi 1:4.

28. ʻĪnosi 1:2.

29. Mātiu 7:7.

30. Mātiu 26:42.

31. Mōsese 5:9.

32. ʻEta 3:13–14.

33. Mōsaia 15:1, 7–9.

34. Sēmesi 1:5.

35. T&F 110:2–4.

36. ʻEta 12:41.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy