The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
Ko e Faingamālie ke Fakamoʻoní

Ko e Faingamālie ke Fakamoʻoní

ʻELETĀ DIETER F. UCHTDORF
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ou fakatukupaaʻi ʻeku moʻuí ki he kahaʻú, fakataha mo ʻeku loto fakafetaʻi ko ʻení, tuʻunga ʻi he kakai kotoa pē kuo nau tākiekina ʻeku moʻuí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí.

ʻELETĀ DIETER F. UCHTDORFSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi Sōleki Sití ni kaeʻumaʻā ʻa e funga ʻo māmaní, ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ʻeni ke ʻi heni ai mo kimoutolu. ʻOku ou fie ʻoatu hoku ʻofa kia ʻEletā Petinā pea mo ʻEletā Lōpeti ʻOakesi ʻi hona ui foʻoú. Te u fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ongo ʻi hoku lotó, ʻo pehē ʻoku ou ongoʻi nonga ʻo hangē ha afaá, pe ko hono toe fakaleleiʻi angé, ʻoku ou fiefia mo manavasiʻi. Te u fakamatalaʻi ia ʻi ha sētesi pē ʻe taha. ʻOku ou fiemaʻu hoʻomou ngaahi lotú; ʻoku ou fiemaʻu ʻa e ʻEikí.

ʻI heʻeku maʻu ʻa e ui pea tuku kiate au ha falala toputapu ʻa ia te ne puleʻi ʻeku moʻuí ʻo taʻengatá, ʻoku vaivai ai hoku lotó, peá u mei tangi.

ʻOku ou ongoʻi taʻefeʻunga ʻaupito, pea ongoʻi mo e mamahi ʻo ʻete vakavakaiʻi hoto laumālié ʻi he ngaahi houa lahi kuo ʻosí, ʻi he ʻaho mo e pō talu mei he pongipongi Falaite ʻo e uike ní.

Hili hono fakahoko mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e ui ke u hoko ko ha ʻAposetolo mo ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ku ʻalu atu mei hoku ʻōfisi femoʻuekiná ke u fakahā ia ki hoku hoa ʻofeina ko Helietá. Naʻá ma koloaʻia ʻi he taimi mahuʻinga ko ʻeni ʻo ʻema moʻuí, ʻa e lōngonoa toputapu ʻo homa ʻapí, ʻi heʻene hoko ko ha ungaʻanga mo ha maluʻangá. ʻOku ou fakafetaʻi lahi koeʻuhi ko hoku uaifí, koeʻuhí ko e ʻofa fakafiemālie mo e poupou kuó ne fai mai ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku hoko ʻa Helieta ko e tāpuaki lahi taha kuo hoko ʻi heʻeku moʻuí, tuku kehe ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻuí mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. ʻOku ou fie fakahā ʻeku ʻofa lahi mo ʻeku fakahoungaʻi ʻeku fānaú mo e makapuná, pe mo ʻenau ngaahi lotú mo e ʻofá, ka ko e meʻa tēpuú, ko ʻenau moʻui faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku nofo ʻema fānaú mo e makapuná ʻi Siamane, pea ʻoku nau langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi homau fonuá. ʻOku hanga ʻe he fiefia ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo hono ngaahi tāpuaki taʻengatá, ʻo fakafehokotaki ʻemau nofo vāmamaʻo ʻi he ngaahi maile ʻe lau afé, pea ʻomi ai ʻa e fiefia mo e fiemālié ki heʻemau moʻuí.

ʻOku ou fakahā ʻeku fakamālō mo hoku ʻofa ki he mēmipa taki taha ʻo homau fāmilí, mo hoku ngaahi kaungāmeʻa tokolahi mo e kau faiako ʻi heʻeku moʻuí, ʻa ia naʻa nau akoʻi mo hiki hake pea ngaohi kimautolu ke mau aʻusia ʻa e ʻahó ni.

ʻOku ou fakahā ʻa ʻeku ʻofa mo e fakamālō lahi ki he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá koeʻuhí ko ʻenau ʻofá mo e angaʻofá. ʻI heʻeku fakaʻosi hoku lakanga tauhi ʻi heʻeku hoko ko e toko taha ʻo e kau palesiteni ʻe toko fitu ʻo e Kau Fitungofulú, ʻoku ou fie fakahā ai hoku ʻofa ki he Kau Fitungofulú. ʻOku moʻoni pē ʻenau hoko ko ha kau fakamoʻoni kia Kalaisí. Ko e kau tangata ia ʻoku ui ki ai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai ha tokoní. ʻOku ou fakamālō ki he kau tangata mateaki ko ia ʻoku nau foaki lahi honau taimí, talēnití mo e mālohi fakalaumālié, ke langa hake ʻa e puleʻangá ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke fakamatalaʻi ʻaki ʻeku ʻofá ʻi he taʻu ʻe 10 1/2 naʻá ku maʻu faingamālie ai pea fiefia ke u kau ki he kau Fitungofulú. Te u mataʻikoloa ʻaki maʻu pē ʻo taʻengata ʻa e sīpinga mo e feohi fakakaumeʻa ʻa e ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú.

ʻOku ou fie fakamālō ki he mēmipa taki taha ʻo e Siasí ʻi he māmaní koeʻuhí ko hoʻomou faivelengá, neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, pea pehē ki hoʻomou ʻofá, mo hono mateakiʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí; hoʻomou fie muimui ki he palōfita moʻuí, ʻo langa hake ʻa e ngaahi uōtí mo e ngaahi koló; mo hoʻomou ngaahi feilaulau ʻi hoʻomou foaki ʻa homou taimí, iví, mo hoʻomou mālohi fakaelotó, fakalaumālié mo fakatuʻasinó. ʻOku ou fakamālō atu koeʻuhí ko hoʻomou totongi totonu hoʻomou vahehongofulú mo hoʻomou tokangaʻi ʻa e masivá mo e tukuhāusiá. Kuó u mamata ki he fofonga ʻo Kalaisí ʻi homou fofongá, mo hoʻomou ngaahi ngāué, mo hoʻomou moʻui faʻifaʻitakiʻangá, ʻoku mou hoko ko ha ngaahi mana ʻi he onopooni.

ʻOku ou fakamālō atu koeʻuhí ko hoʻomou poupouʻi ʻa e kau ʻōfisa māʻolunga ʻo e Siasí, ʻi hoʻomou hiki hake homou nimá mo homou lotó. Naʻa tau hikinimaʻi ʻaneafi ʻa e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí ʻo fakatatau ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e felototahaʻakí. ʻOku ʻikai ha taha ʻi he kau ʻōfisa ko iá naʻá ne kumi ki ha lakanga, pe ʻikai tali ha ui pehē, koeʻuhí he ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku fai mai ia ʻi ha fakahā mei he ʻOtuá.

ʻOku mau fakamālō koeʻuhí ko hoʻomou ngaahi lotú, pea ʻoku mau lotua ʻa kimoutolu. ʻOku mau ʻofa atu mo fiemaʻu hoʻomou ʻofá. ʻOku mau poupouʻi kimoutolu pea ʻoku mau fiemaʻu hoʻomou loto fiefia ke ngāue maʻá e ʻEikí ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi aí, pea ʻi ha lakanga pē ʻoku ui kimoutolu ki ai. ʻOku mahuʻinga ʻa e lakanga kotoa pē ʻi he Siasi ʻo e ʻEiki.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku tau ʻi hení ke tokoni ki heʻetau Tamaí ʻi Heʻene ngāué mo hono nāunaú, ke fakahoko ʻa e moʻui taʻemate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá’ (Mōsese 1:39). ʻOku mamafa homou tufakangá ʻi he fatongia ʻoku mou fuá, ʻo hangē pē ko hoku tufakanga ʻi he fatongia ʻoku ʻi aí” (“This Is the Work of the Master,” Ensign, May 1995, 71). Pea naʻe kole mai ʻe he Palesitení kiate kitautolu taki taha ke tau ala atu ʻo tāpuekina e moʻui ʻa e kakai ʻoku tau feohi mo iá: Naʻá ne pehē, “Tuku ke tanumaki ʻi he loto ʻo e kakai kotoa pē, ha ʻilo ki hono ivi te ne malava ke ʻomi ʻaki ha niʻihi kehe ke nau ʻilo ʻa e moʻoní. Tuku ke ne ngāueʻi ia. Tuku ke ne lotua fakamaatoato ia” (“Kumi ʻa e Fanga Lamí, Fafanga ʻa e Fanga Sipí,” Liahona, Siulai 1999, 118).

Naʻe tāpuekina ʻeku moʻuí ki he taʻengatá ʻe ha mēmipa naʻá ne tokoni mai kiate au ʻi he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí. Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha ʻi he hili ʻa e Tau Lahi Hono II, naʻe tuʻu ai ʻeku kui fefiné ʻi ha laine ke maʻu meʻakai, pea hanga ai ʻe ha fefine toulekeleka naʻe ʻikai ke ʻi ai hano fāmili, ʻo fakaafeʻi ia ki ha houalotu sākalamēniti ʻi Siukau, ʻi Siamane Hahake. Naʻe tali ʻe heʻeku kui fefiné mo ʻeku ongo mātuʻá ʻa e fakaafé. Naʻa nau ʻalu ki he lotú, pea nau ongoʻi ʻa e laumālié, pea naʻe ueʻi hake kinautolu ʻe he angaʻofa ʻa e kāingalotú, pea naʻe fakamāmaʻi honau lotó ʻe he ngaahi hiva ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe papitaiso kotoa ʻeku kui fefiné, mo ʻeku ongo mātuʻá, mo hoku ngaahi tokoua ʻe toko tolú. Naʻe pau ke u tatali ʻi ha taʻu ʻe ua kehe, he naʻá ku taʻu ono pē he taimi ko iá. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko ha kui fefine naʻe ongongofua ki he laumālié, pea mo ha ongo mātuʻa akoʻingofua, mo ha fineʻeiki ʻulu hinā taʻe mali naʻá ne lototoʻa ke ala atu pea muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, pea fakaafeʻi kimautolu ke mau “haʻu ʻo mamata” (vakai, Sione 1:39). Ko hono hingoá ko Sisitā ʻIuiki, ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻi he lea faka-Pilitāniá ko e “Sisitā Taʻengata.” Te u fakamālō maʻu ai pē koeʻuhí ko ʻene ʻofá mo e faʻifaʻitakiʻangá.

ʻOku ou fakatukupaaʻi ʻeku moʻuí ki he kahaʻú, fakataha mo ʻeku loto fakafetaʻi ko ʻení, tuʻunga ʻi he kakai kotoa pē kuo nau tākiekina ʻeku moʻuí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí. ʻOku fonu hoku lotó mo hoku ʻatamaí ʻi he fiefia he toenga ʻo ʻeku moʻuí, pea te u maʻu ai ʻa e faingamālie ke u “talanoa ʻia Kalaisi, . . . fiefia ʻia Kalaisi, . . . malangaʻaki ʻa Kalaisi, [mo] kikite ʻia Kalaisi” (2 Nīfai 25:26). Te u fai kotoa ia ʻi heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni makehe ki hotau Fakamoʻuí, mo hotau Huhuʻi, ko Sīsū Kalaisí (T&F 107:23).

Neongo ʻeku ʻiloʻi hoku ngaahi vaivaí, ka ʻoku ou maʻu ha fiemālie lahi mei he fakahinohino naʻe fai mai ʻe he ʻEikí. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku tau lau ai:

“Koeʻuhí ke lava ʻo malanga ʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, pea ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí mo e kau pulé. . . . “Pea kapau te nau kumi ki he potó ke lava ke akonakiʻi ʻa kinautolu; . . .

“Pea kapau te nau fai angahala ke lava ke valokiʻi ʻa kinautolu, koeʻuhí ke nau lava ʻo fakatomala; . . .

“Pea kapau te nau angavaivai ke lava ke fakamālohiʻi ʻa kinautolu, pea tāpuakiʻi mei ʻolunga, pea maʻu ʻa e ʻilo mei he taimi ki he taimi” (T&F 1:23, 26–28).

Pea ʻoku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau . . . taʻe te ne teuteu hanau hala ke nau malava ai ke fai ʻa e meʻa ʻokú ne fekauʻaki kiate kinautolú” (1 Nīfai 3:7).

Pea ʻoku tau maʻu ha fakafiemālie ʻi he Fuakava Motuʻá:

“Pea ʻe hoko ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí] kiate koe, pea te ke . . . liliu koe ko e tangata foʻou,”pea “naʻe tuku ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e loto foʻou,” he “ʻoku ʻiate koe ʻa e ʻOtuá” (1 Samuela 10:6, 9, 7).

ʻOku ou falala ki he ngaahi talaʻofa fakaofo ko ʻení. Ko ia ʻoku ou palōmesi ai kiate kimoutolu, pea ki he kau tangatá ni ko hoku ngaahi tokouá, pea ki he ʻEikí, te u moʻui feʻunga ke u ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí pea ngāue ʻo fakatatau ki ai.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa hotau hingoá. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi; ko Ia ʻa e Mīsaiá; pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku moʻoni ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí; pea ʻoku ʻomi ai ʻa e moʻui taʻe faʻa maté ki he kakai kotoa pē, pea fakaava mai ʻa e matapā ki he moʻui taʻengatá.

Kuo toe ʻi he māmaní ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku moʻoni mo moʻui ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni ia hono ua kia Sīsū Kalaisí, pea ko hano fakamoʻoniʻi ia ʻoku moʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ou ʻofa ʻi he Palōfita ko Siosefá. ʻOku ou ʻofa ʻia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa ia ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e puleʻangá ʻi he taimi ko ʻení, ʻi he hokohoko taʻemotu naʻe kamata mai meia Siosefa Sāmitá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoku lotó pea mo hoku ʻatamaí. Pea ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy