The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻI he Ivi ʻo e ʻOtuá

ʻI he Ivi ʻo e ʻOtuá

ʻELETĀ DAVID A. BEDNAR
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Pea ʻi he ivi ʻo e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene ʻaloʻofá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lava ke tāpuekina ai ʻa kitautolu ke tau lavaʻi e meʻa kotoa pē.

ʻELETĀ DAVID A. BEDNARNgaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku lōmekina hoku lotó ʻe he ongoʻi māfana, pea lahi e ngaahi meʻa ʻoku haʻu ki hoku ʻatamaí, ʻoku ou ongoʻi ʻoku vaivai mo tetetete hoku ongo tuí, pea ʻikai maʻu ha lea feʻunga ke fakahaaʻi moʻoni atu e ngaahi ongo mo e ngaahi fakakaukau ʻoku ou loto ke vahevahe mo kimoutolú.ʻOku ou lotua mo fakaafeʻi maʻaku pea mo kimoutolu, e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku fai atu ʻeku fakamoʻoní ʻi he pongipongi Sāpaté ni.

Talu mei he taimi ne fakahā mai ai ʻe Palesiteni Hingikelī e fatongia foʻoú ni, mo ʻeku talangofua ki he akonaki ʻa Nīfaí ke “fakatatau e ngaahi folofolá kiate kitautolu” (1 Nīfai 19:23) ʻi ha taumuʻa ʻoku mahuʻinga mālie pea mo toe lahi ange ʻi ha taimi ki muʻa.

ʻOku ou fakakaukau ki he akonaki ʻa Paulá ʻoku “fili ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa vale ʻo e māmaní, ke fakamā ʻa e potó, pea kuo fili ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní, ke fakamā ʻa e mālohí” (1 Kolinitō 1:27). ʻOku fakafiemālie kiate au he ʻahó ni ʻa e ʻilo ʻoku ou kau moʻoni he ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní.

Ne u fakalaulauloto ki he fakahinohino ʻa Sēkopé ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“Ko ia, ʻoku mau fakatotolo ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, pea ʻoku mau maʻu ha ngaahi fakahā lahi mo e laumālie ʻo e kikité; pea ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi fakamoʻoní ni, ʻoku mau maʻu ai ha ʻamanaki lelei, pea ʻoku hoko ʻo tuʻu maʻu ai ʻa ʻemau tuí, ko ia, ko e moʻoni ʻoku mau lava ai ke fekau ʻi he huafa ʻo Sīsuú, pea ʻoku talangofua kiate kimautolu ʻa e ngaahi ʻakaú, pea mo e ngaahi moʻungá, pe mo e ngaahi peau ʻo e tahí.

“Ka ʻoku fakahā kiate kimautolu ʻe [he] ʻEiki, ko e ʻOtuá, ʻa homau vaivaí koeʻuhí ke mau ʻiloʻi ko e meʻa ia ʻi Heʻene ʻaloʻofá mo ʻEne ngaahi tokoni lahi ki he fānau ʻa e tangatá, ʻa ia ʻoku mau maʻu ai ʻa e mālohi ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni” (Sēkope 4: 6–7).

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kātaki ʻo fakatokangaʻi lelei e foʻi lea ko e ʻaloʻofá ʻi hono ngāueʻaki ko ia ʻi he veesi neu toki laú. ʻI he Tikisinale ko ia ki he Tohitapú (Bible Dictionary) ʻoku tau ako ai ko e foʻi lea ko e ʻaloʻofá ʻoku toutou ngāueʻaki ʻaki ʻi he folofolá ke fakahaaʻi ha mālohi pe ko ha faʻahinga ivi.

“Ko e tefitoʻi fakakaukau ʻo e foʻi leá ko ha tokoni ʻoku faka-ʻotua pe mālohi, ʻoku maʻu ʻi he ʻaloʻofa angaʻofa mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

“. . . ʻOku fakafou mai ʻe he ʻEikí ʻEne ʻaloʻofá ki he fakafoʻituituí, ʻo makatuʻunga ʻi he tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, ke maʻu ai ha ivi mo ha tokoni ke fai ai ha ngaahi ngāue lelei naʻe ʻikai ke nau mei lava ke fai kapau naʻe tuku ke fai pē ia ʻe kinautolu. Ko e ʻaloʻofa ko ʻení ko ha faʻahinga ivi ia ʻokú ne ʻai ke malava e kakai tangata mo fafiné ʻo puke maʻu ai e moʻui taʻengatá mo maʻu e hākeakiʻí hili ʻenau fakahoko honau lelei tahá” (peesi 697).

Ko ia, ʻoku tokoni e mālohi mo e ivi fakamālohia ʻo e Fakaleleí ke tau sio, fakahoko ai ʻo lelei ʻi ha founga naʻe ʻikai ke tau mei lava ke fakatokangaʻi pe fakahoko ʻaki hotau ivi fakangatangata ʻi he moʻui fakamatelié ni. ʻOku ou fakamoʻoniʻi mo ʻiloʻi ʻoku moʻoni e ivi fai meʻa lava ʻo e Fakaleleí. Kapau naʻe ʻikai e ivi fakamālohia ʻo e Fakaleleí, naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo tuʻu atu ʻi heni he pongipongí ni.

Te tau lava nai ke ongoʻi e ʻaloʻofa mo e ʻivi fakamālohia ʻo Kalaisí ʻi he fakamoʻoni ʻa ʻĀmoní? “ʻIo, ʻoku ou ʻiloʻi ko e meʻa noa pē au; ko e meʻa ki hoku mālohí, ʻoku ou vaivai; ko ia ʻe ʻikai te u polepole ʻiate au, ka te u polepole pē ʻi hoku ʻOtuá, he te u lava pē ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono mālohí; ʻio, vakai, kuo tau fai ha ngaahi meʻa mana lalahi ʻi he fonuá ni, ʻa ia te tau fakaongoongolelei maʻu ai pē ki hono huafá” (ʻAlamā 26:12). ʻIo, ko hono moʻoní ʻe ngaahi tokoua mo e tuofāfine, te tau lava ke kātakiʻi mo lavaʻi e meʻa kotoa pē ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí.

ʻI heʻeku mavahe atu mei he ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí hili ʻeku ʻinitaviu mo Palesiteni Hingikelií, ne u manatu ai ki he ngaahi lea ʻa ʻInoké:

“Pea ʻi he fanongo ʻa ʻInoke ki he ngaahi folofolá ni, naʻá ne punou hifo ia ki he kelekelé ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻo ne fakatau folofola ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo pehē: Ko e hā kuó u ʻilo ai ʻa e ʻofa ʻi Ho ʻaó, ka ko e tamasiʻi pē au, pea ʻoku fehiʻa ʻa e kakai kotoa pē kiate au; he ʻoku faʻa tōʻohi ʻeku leá; ko hoʻo tamaioʻeiki au ko e ʻumaʻā?

“Pea folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē kia ʻInoke: ʻAlu atu, ʻo fai ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koé, pea ʻe ʻikai fakalaveaʻi koe ʻe ha tangata. Fakaava ho ngutú, pea ʻe fakafonu ia, pea te u foaki kiate koe ha ngaahi lea, he ʻoku ʻi hoku nimá ʻa e kakano kotoa pē, pea te u fai ʻo fakatatau mo e meʻa ʻe hā ngali lelei kiate aú” (Mōsese 6:31–32).

Pea kiate kitautolu ko ia ʻoku ongoʻi taʻe mateuteú mo ongoʻi taʻe taau mo taʻe feʻunga ʻi ha uiuiʻi foʻou pe fatongiá, ʻoku kei fakahoko atu ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa tatau mo ia naʻe fai kia ʻInoké. Naʻe moʻoni ʻa e talaʻofa ko iá ʻi he taimi ʻo ʻInoké, pea ʻoku kei moʻoni pē ia he ʻahó ni.

ʻI he poʻuli hifo ʻo Sune 20, 2000, ne mau ngāue poʻuli ai mo haku kaungā ngāue ʻi he ʻōfisi pule ʻo e ʻApiako Liiki ʻi Lekisipeeki ʻi ʻAitahoó. Ne mau fakahoko e ngaahi teuteu fakaʻosi ki ha fakataha fakahisitōlia ʻi homau ʻapiakó he pongipongi hono hokó, ʻa ia ʻe fakahā ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa hono liliu ʻa e ʻApiako Līkí ke hoko ko ha ʻunivēsiti ako mataʻitohí pea ʻe fakahingoa leva ia ko e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi—ʻAitahoó. ʻI heʻemau hoko ko ha foʻi timi ke tokangaʻi e ngāue ko ʻení, ne kamata ke mau fakatokangaʻi ʻa e fatongia mafatukituki mo e faingataʻa te mau fehangahangai mo iá. ʻI heʻemau mavahe atu mei he ʻōfisí he pō ko iá, ne fehuʻi mai ai ʻe ha taha ʻo hoku kaungā ngāué, “Palesiteni, ʻokú ke ilifia?” Pea ʻi heʻeku manatu lelei tahá, ne u tali ange ʻo pehē, “Kapau ko hono fakahoko ʻo e liliu ko ʻení ʻe fakafalala pē ia ki hotau potó mo e taukeí, pea te u ilifia. Ka te tau maʻu ha tokoni fakalangi. He ʻoku tau ʻiloʻi e tokotaha ʻoku ʻi he fohé pea he ʻikai ke tau liʻekina, ʻikai, ʻoku ʻikai ke u ʻilifia au.” Pea ʻoku fakamoʻoni kotoa atu ʻa kimautolu ne ngāue ʻi BYU—ʻAitahoó, naʻe ʻi ai ha tokoni fakalangi, pea hoko ha ngaahi mana, maʻu mo ha ngaahi fakahā, pea ne ʻosi teuteuʻi pē mo ha founga, pea tāpuekina lahi kimautolu fakafoʻituitui kaeʻumaʻā foki mo e ʻunivēsití.

Tuku muʻa ke fai atu he taimí ni ʻeku fakamāloó mo e houngaʻiá. ʻOku ou fakamālō ki heʻeku ngaahi kuí—ki he kau tangata mo e fafine faivelenga mo tuʻu ʻaliʻaliaki ʻa ia ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi mo fakalangilangiʻí, he ʻoku makatuʻunga meiate kinautolu e meʻa kotoa ʻoku ou aʻusiá. ʻOku ou ʻofa mo fakamālō ki heʻeku ongo mātuʻá pea mo e ongo mātuʻa hoku uaifí. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko ʻenau ʻofá, poupou, akonakí pea mo e fakalotolahí.

Ko ha fefine angalelei hoku uaifi ko Sūsaná pea ko ha faʻē angatonu ia. ʻE vave pē hoʻomou sio ʻo ʻilo ʻa ʻene angalelei mo e angamaʻá he ʻoku hā pē ia ʻi hono fofongá. ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke ne fakamatalaʻi ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ʻiate iá. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko e tuʻunga ʻo e fefine ʻokú ne ʻi aí, mo e ngaahi lēsoni kuó ne akoʻi mai kiate aú, pea mo e ʻofa ʻokú ma fevahevaheʻakí.

Kuo tāpuekina ʻaki kimaua mo Sūsana ha ngaahi foha faivelenga ʻe toko tolu. ʻOku ou ʻofa mo fakamālō kiate kinautolu. Pea ʻoku toe tānaki mai ki homa kiʻi fāmili toko siʻí ha ongo ʻofefine ʻi he fono angatonu, mo ha makapuna fefine poto, hoihoifua mo fakaʻofoʻofa ʻe toko tolu. ʻI heʻemau fakatahá, ʻokú ma ongoʻi tāpuekina ke mamata atu ki ha kiʻi konga siʻi ʻo e fakataha ʻa e fāmilí ʻi he taʻengatá.

ʻOku hounga kiate au ʻa kimoutolu ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina. ʻI heʻeku mamata atu ki hoʻomou fakataha mai ʻi he senitā konifelenisí ni pea mo kimoutolu ʻoku ʻi he ngaahi falelotu he feituʻu kehekehe ʻi māmaní, ʻoku hounga kiate au hoʻomou faivelengá mo e tauhi mateaki ki he Fakamoʻuí. ʻI hono hiki hake homou nimá ki ʻolunga he ʻaho Tokonakí, ne ongo ki hoku lotó hoʻomou poupoú pea ko ha meʻa fakafiefia ia. ʻOku toko siʻi ha niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi au, ka ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e tokotaha naʻe fai mei ai e ui ko ʻení pea tupu ai hoʻomou loto moʻoni ke poupou mo hikinimá. ʻOku ou fie fakahā atu ʻeku fakamālō kiate kimoutolu pea mo e fakapapau ʻi hoku lotó mo e iví kotoa, ke fua e ngāue toputapú ni.

Te u ʻalu ki ha faʻahinga feituʻu pē ʻe finangalo e ʻEikí pe loto e kau taki ʻo Hono Siasí ke u ʻalu ki ai, pea te u fai e meʻa te nau loto ke u faí, te u akoʻi e meʻa ʻoku nau loto ke u akoʻí, pea te u feinga ke aʻu ki he tuʻunga ʻoku totonu ke u ʻi aí mo aʻusiá. Pea ʻi he ivi ʻo e ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene ʻaloʻofá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lava ke tāpuekina kimoutolu mo au ke tau lavaʻi e meʻa kotoa pē.

Pea ʻi heʻeku hoko ko e taha ʻo e meʻa vaivai taha ʻo e ngaahi meʻa vaivaí, ʻoku ou fakamoʻoniʻi ai ʻoku moʻui e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoniʻi mo ʻiloʻilo pau ko Sīsuú ko e Kalaisí ia. Ko Ia hotau Huhuʻí mo hotau Fakamoʻuí, pea ʻokú Ne moʻui. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ki hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo Hono Siasi moʻoní kuo toe fakafoki mai ki māmani ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi he palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuo toe ʻi māmani e ngaahi kī, mafaí pea mo e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko iá ʻe lava moʻoni e ngaahi fāmilí ʻo fakataha ke taʻengata. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea ko e makatuʻuloto ia ʻo ʻetau tui fakalotú. Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku kei hokohoko atu hono ʻomi ʻo e fakahaá mei he ʻOtuá. ʻOku folofola mai e ʻOtuá—kiate kitautolu fakafoʻituitui pea ki he kau taki ʻo hono puleʻanga ʻi māmani he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī epalōfita ʻa e ʻEikí ʻi māmani he ʻaho ní. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy