ʻELETĀ RUSSELL M. NELSON
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku ou fie fakahoko atu heni ha fakamālō ki heʻetau kau faifekau toulekeleká. ʻOku nau loto kei talavou, poto, mo fie ngāue.
ʻOku tau talitali ʻi he loto houngaʻia ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa mo ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Te mau tauhi ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he lotu lahi mo e uouangataha.
Kuó u ʻaʻahi ki ha ngaahi puleʻanga lahi ʻi māmani ʻi he ngaahi ngāue kuó u fakahoko he taʻu ní. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi puleʻanga ko ʻení, ʻoku kei foʻou ai ʻa e Siasí. Ka ʻoku tatau ai pē pe ko fē ʻoku ou ʻalu ki aí, ʻoku ou fetaulaki ai mo ʻetau kau faifekaú. ʻOku nau longomoʻui moʻoni pea ola lelei ʻenau ngāué. ʻOku nau ʻomi ha fakamoʻoni mahino mo pau ki hono toe fakafoki mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono tuʻunga kakató. Naʻá Ne folofola, “Mou ʻalu ki māmani kotoa pē ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē.”1 ʻOku malave loto ʻa e fekau ko ʻení ʻi he mafu ʻo e faifekau kotoa pē ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo akoʻi ʻEne pōpoakí.
Ko e taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he kau faifekaú, ʻoku meimei ke anga maheni ʻaki pē ʻetau fakakaukau atu ki ha kau talavou ʻoku sote mo hēkesi pea mo ha kau finemui ʻoku teunga molumalu. Ka ʻoku kau fakataha mo kinautolu ha kau faifekau toulekeleka kuo nau tali e kole ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tokolahi ange ʻa e kau faifekau malí.2
ʻOku ou fie fakahoko atu heni ha fakamālō ki heʻetau kau faifekau toulekeleká. ʻOku nau loto kei talavou, poto, mo fie ngāue. ʻOku nau kātekina ʻa e ngaahi tūkuhua ʻenau fānaú, ʻa ia te ne ala liliu ʻa e kole ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló ke “manga ke lalahi” mo “Toe longomoʻui ange.”3 ʻOku loto e kāingalotu ʻofeiná ni ke nau tokoni mo fakamālōhia e moʻui ʻa ha niʻihi kehe.4 Pea neongo e ʻikai poto ʻa e kau toulekeleká ni ʻi he lea ʻa e fonua ʻoku nau ngāue aí, ka ʻoku kei maʻongoʻonga pē ʻenau ngaahi lavameʻá pea mo mahuʻinga honau loto fie feilaulaú.5
Ngaahi Sīpinga ʻo e Tokoni ʻa e Kau Faifekau Toulekeleká
Hangē ko ʻení, ʻoku ou fakakaukau atu kia ʻEletā Loiti Poulumeni mo siʻono uaifi ko Sisitā Kefilini Poulumení. Ko ha mātuʻa ki ha fānau ʻe toko 9 mo ha kui ki ha makapuna ʻe toko 20, ʻokú na lolotonga ngāue he taimí ni ʻi ha feituʻu maongamaonganoa ʻi Silei, ʻo ngāue ʻi ha kiʻi kolo. ʻOkú na toutou ʻaʻahi ki ha kāingalotu māmālohi mo ha ngaahi fāmili ne toki ului mai ki he Siasí. ʻOku maʻu ʻe he ongomātuʻa Poulumení ʻi he ʻaʻahí ni, ha faingamālie ke na laukonga fakataha ai mo e ngaahi fāmilí pea mo fakamoʻoniʻi ange ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. ʻI he fanga kiʻi kolo honau misioná, kuó na toe akoʻi ai mo e kakaí he founga tā hivá mo hono tā e fanga kiʻi tuʻunga fasi faingofua ʻo e ngaahi himí ʻi ha fanga kiʻi kī-pooti ʻuhila. Ne tohi mai ki muí ni ʻa ʻEletā mo Sisitā Poulumeni ʻo pehē: “Ko e papitaisó ko e ʻuluaki sitepu pē ia ʻi he uluí. Ko e taimi ʻoku hōloa ai ʻa e ʻuluaki loto vēkeveké kae hokohoko fehangahangai ʻa e kau ului foʻoú mo e fie maʻu ke ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi ke maʻu ha meʻatokoní, ʻoku nau fie maʻu ha niʻihi kehe ke tokoni ange mei he niʻihi koē ʻoku nau maʻu ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí. Ko homa taví ia. Ko ha konga ʻo ʻema ngāué ke lehilehiʻi—pea ofi ki he kau ului foʻoú. Pea ko kinautolu ʻoku tātātaha ke maʻu lotú, ʻoku teʻeki pē ke mole ʻenau fakamoʻoní pea ʻoku nau tali fiefia ʻema ngaahi pōpoakí. ʻI heʻema vakai ki he ngaahi liliu ʻoku hoko he moʻui ʻa kinautolu ʻokú ma ʻaʻahi ki aí, ʻokú ma ongoʻi monūʻia ai ke maʻu maʻu pē ʻa e fakahinohino mo e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he ngāué ni, pea ʻi he taimi tatau, ʻoku ʻinasi mo e kau mēmipa homa fāmilí ʻi ʻapi, ʻi hono fua homa uiuiʻí pea mo e ngaahi tāpuaki makehe ko iá.”6
ʻOku kau siʻi ngaahi mātuʻa mali peheé ʻi he tokoni ki hono fakafoki mai ʻo e niʻihi ne nau ʻosi fakahoko ki muʻa e ngaahi fuakava ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.
ʻOku ʻi ai mo siʻa kau faifekau mali kehe ʻoku nau fakahoko ha tokoni ʻi he ngaahi temipale toputapu ʻo e Siasí. Hangē ko ʻEletā Kēneti mo Sisitā Papulā Ulitií, ʻokú na ngāue he Temipale ʻEkulā Kaná. Ne fakatupulaki ʻiate kinaua ha ʻofa ki he kakai ʻo Kaná he lolotonga ʻena ngāue ai ʻi he taʻu ʻe uofulu tupu kuo hilí. Ko ha ongo mātuʻa longomoʻui mo vēkeveke kinaua ʻi he taʻu ʻe 50 kuo hilí, mo ha fānau ʻe toko 3, makapuna ʻe 16, mo e makapuna ua ʻe 12. ʻOkú na fakahoko ʻa e ngaahi ouau hākeakiʻi ʻo e temipalé. ʻOku hoko ʻa Misa Uilitī ko ha taha fai-fakamaʻu. ʻI ha ngaahi meʻa lahi, ne na ʻohovale ai ki muí ni mai, ʻi haʻana feʻiloaki mo ha kāingalotu ne nau tomuʻa feʻilongaki ki muʻa, ʻi heʻena ʻuluaki ngāue fakafaifekaú. Naʻe toki fakamaʻu ki muí ni mai ʻe ʻEletā Uiliti ha husepāniti mo ha uaifi naʻá na akoʻi ʻi he 1982, pea naʻe fakamaʻu heni ʻe ʻEletā Uilitī ki he ongo mātuʻá haʻana fanau ʻe toko fā kuo ʻosi pekia. Ne pehē he tohi ʻa ʻEletā mo Sisitā Uilitií: “Naʻe tuʻunga ʻema fie mavahe mei homa fāmilí mo ʻapí, ʻi he ngaahi fuakava fakatemipale ne ma fakahokó, pea ko ʻema fakaʻānaua maʻolunga tahá ke ma hoko ko ha fāmili taʻengata. ʻOku poupou kakato homa fāmilí ʻi heʻema ngāué, pea ʻoku nau ʻinasi ʻi ha ngaahi tāpuaki lahi kuó ma maʻu. ʻOkú ma fakamālō ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he faingamālie ke tokoni ai ki ha niʻihi ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakatemipalé.”7
ʻOku hanga ʻe he mātuʻa mali loto-toʻa mo ʻofa hangē ko ʻEletā mo Sisitā Uilitií ʻo fakaʻatā mo faitokonia ʻa e ngāue ʻi hotau ngaahi temipale lahi he funga māmaní. ʻOku ʻi ai ha ngaahi temipale ʻe niʻihi, hangē ko e Temipale ʻEkulā Kaná, ʻoku tuʻu ia ʻi ha feituʻu ne ʻikai maʻu ai ʻe he kāingalotu ʻo e feituʻú ha faingamālie ki muʻa ke ō ki ha temipale. ʻOku toe fakalakalaka ange ʻa e ngaahi ouau ki he kāingalotu ko ʻení, ʻe he ngaahi mātuʻa taukei ʻoku hoko ko e kau faifekau fakatemipalé. ʻOku tau fakamālōʻia lahi heni mo kinautolu foki.
ʻI he konga ki muʻa ʻo e taʻu ní, ne u ʻi he kolomuʻa ai ʻo ʻIukuleiní, ʻi Kiivi, mo ʻEletā Takilisi L. Kolisitā. Ne ma ʻi aí ke fokotuʻu ʻa e ʻuluaki siteiki ʻi he Lepāpulika ko ʻeni ki muʻa ʻo Lūsiá. Naʻá ma fiefia ke fakatokangaʻi ne ʻosi mateuteu lelei ʻa e Vahefonua Kiivi ʻIukuleiní ke hoko ko ha siteiki—ʻosi maau mo mateuteu ke hoko ko ha taha ʻo e ngaahi siteiki ʻo Saioné. Naʻá ma feʻiloaki foki ai mo e kau faifekaú, peá ne kau ai mo ha mātuʻa toulekeleka faivelenga. Naʻá ma fanongo tokanga ki heʻenau leá.
ʻOkú ma manatu ki he fakamatala ʻa ʻEletā mo Sisitā Luti ʻEva Hekiuoló, ʻa ia ne na tupu hake he feituʻu ne ʻiloa ki muʻa ko Siamane Hahaké. Naʻá na lea ʻi ha fasi ʻoku meimei faka-Siamane, ʻo na fakamatalaʻi ʻa e kuonga faingataʻa ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II pea mo hono puleʻi kinautolu ʻe Lūsiá. Naʻá na fakamatala ʻa e ngaahi meʻa ne toʻo meiate kinauá. Ne na lau ʻena ʻilo ʻa e Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí pea mo ʻena hiki ki mui ki ʻAmeliká, ko ha tāpuaki fungani. ʻI he taʻu ʻe nima hono hokó, ne na maʻu ai ha fānau ʻe toko nima, fakataha mo ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie mo fakapaʻanga. Ne na ongoʻi ko e ngāue fakafaifekaú ko ha founga lelei ia ke na fakahaaʻi ai ʻena houngaʻia ki he ʻEikí. Naʻá na fakahaaʻi haʻana holi lahi ke ngāue ʻi ʻIulope Hahake. Ne maʻu ai hona uiuiʻí ke na ngāue ʻi he Misiona ʻIukuleini Kīví. Ne tohi mai ʻa ʻEletā mo Sisitā Hekuolo: “Kuó ma fakaofiofi ʻeni ki he ngataʻanga ʻo ʻema ngāue fakafaifekau ʻi he fonua ne hoko ko homa fili ki muʻá, ʻokú ma fakafetaʻi ʻi he faingamālie ke akoʻi pea mo ʻofa ʻi he kakai ʻo ʻIukuleiní. ʻI heʻema tokoni ko ʻeni ki he ʻEikí, kuo fakamoʻui ai ʻema moʻuí pea kuo hoko ai mo homau fāmili ʻo uouangataha ange. Kuó ma aʻusia ha tuʻunga fakaʻofoʻofa mo fakafiemālie pea kuo lahi ha fanga kiʻi mana iiki kuó ma mamata ki ai.”8
Fakatokangaʻi ange, ʻoku fai tohi mai ʻa e mātuʻa malí ni ʻe tolu ʻi ha ngaahi tāpuaki tatau pē. Ne ʻi ai mo ha ongo mātuʻa ne na fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki mei he ngāue fakafaifekaú. Naʻá na tohi ʻo pehē: “ʻOku fetongi ʻe ha kakai lelei homa ngaahi fatongia fakamātuʻá ʻo laka ange ʻiate kimaua. . . . Pea kapau ʻoku ʻikai lava ʻo fakaleleiʻi ha palopalema fakafāmili ʻe he lotú mo e ʻaukaí, ʻoku totonu ke fakakaukauʻi ʻa e ngāue fakafaifekaú.”9
ʻOku ʻikai faingofua ki ha faifekau toulekeleka ke ne mavahe. Pea naʻe pehē pē mo Siosefa mo Pilikihami mo Sione pe Uilifooti. Naʻe ʻi ai foki mo haʻanau fānau mo hanau makapuna. Naʻe ʻikai ke toe siʻi ange ʻenau ʻofa ʻi honau ngaahi fāmilí, ka naʻa nau toe ʻofa foki ʻi he ʻEikí mo loto ke tokoni kite Ia. ʻE ʻi ai ha ʻaho te tau feʻiloaki ai mo e kakai moʻui līʻoa ko ʻeni ne nau tokoni ʻi hono fokotuʻu ʻo e kuonga fakakosipelí ni. Pea te tau fiefia ʻi he ʻikai ke tau fekumi ki he meʻa muná ʻi he taimi ne fai mai ai ʻe he palōfitá ʻa e ui ki he ngāue fakafaifekaú, ʻi he taimi ko ʻeni kuo tau fakatōtōlaʻā aí.
ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1925, ne fakahoko ai ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ha ui ki he “kau tangata toulekeleká mo fakapotopotó, ʻa ia kuo nau taukei ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, . . . ke nau laka atu ʻo ngāue ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.”10
ʻOku kei tuʻuloa ʻa e fiemaʻu ko iá. ʻI he fakamafola ʻo e ako fakatakimuʻa fakamuimui tahá ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki he funga māmaní, ne fakahoko ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí ha ui meimei tatau: Naʻá ne pehē, “ʻOku hokohoko ai pē ʻa e fiemaʻu ʻo ha kau faifekau toulekeleka kuo malí. ʻOku nau fakahoko ha tokoni fakaʻofoʻofa ʻi he funga ʻo māmaní. ʻOku ʻikai fie maʻu kimoutolu [kau takí] ke mou tatali ke toki fokotuʻu mai ʻe he mātuʻa malí. Ko e ngaahi feilaulau fekauʻaki mo e tokoni ko ʻeni ki he ʻEikí, te ne fai tāpuekina lahi ʻa e mātuʻa malí, honau ngaahi fāmilí, pea mo e kakai ʻoku nau tokoni ki aí.”11
Ngaahi Fiemaʻu ki he Ngāué
ʻOku fie maʻu foki ʻa e kau pīsopé ke nau talangofua ki he ui fakaepalōfitá he ko e kau faifekau toulekeleká ʻoku kehekehe mo lahi.12 Ko honau uiuiʻi ke ngāué, ʻoku fakahoko totonu ia ʻi he hili ʻo hano fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e anga ʻo ʻenau ngāue maʻuʻanga moʻui he kuo hilí, lea fakafonua ʻoku nau poto aí, pea mo e meʻa te nau lavaʻi fakafoʻituituí.13 ʻI he ngaahi fiemaʻu kotoa ko ʻeni ki he ngāué, mahalo ko e meʻa mahuʻinga tahá ko e loto fie tokoní. Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí:
“Ko kimoutolu ʻoku kamata ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, mou tokanga ke mou tauhi kiate ia ʻaki homou lotó kotoa, mo e iví, mo e ʻatamaí, pea mo e mālohí, koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakamuí.
“Ko ia, kapau ʻoku ʻiate kimoutou ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá, ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué.”14
ʻOku manavasiʻi ha Kāingalotu tokolahi naʻa ʻoku ʻikai ke nau feʻunga mo e ngāue fakafaifekaú. Ka ki ha taha ʻoku loto ke ngāue faifekaú, kuo ʻosi fai ʻe he ʻEikí ʻa e fakamahino ko ʻení: “Pea ʻoku fakafeʻunga ia ki he ngāué ʻe he tuí, mo e ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá, mo e ʻofá, pea mo e mata ʻoku sio-tāfataha pē ki he fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá.”15
Ngaahi Fakangatangata ʻI he Taʻu Motuʻá mo e Moʻui Leleí
ʻI heʻeku fakahīkihikiʻi ko ʻeni e ngāue ʻa e kau faifekau toulekeleká, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha tokolahi ange ʻoku nau fie ngāue ka ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fai ia. ʻOku taau ke fakafuofuaʻi lelei ʻa e ngaahi fakangatangata ʻoku fai ʻe he taʻu motuʻá mo e tuʻunga ʻo e moʻui leleí, pea pehē ki he ngaahi fiemaʻu mahuʻinga ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻI he taimi ʻoku māfana ai ʻa e fie ngāué ka ʻoku ʻi ai ha faʻahinga fakangatangata peheé, te ke lava pē ke fakahoko hoʻo tokoní ʻi ha kakai kehe. Te nau lava pē ke hoko ko ho nima mo e vaʻe, ka ke fakahoko ʻe koe ʻa e tokoni fakapaʻanga ʻoku fie maʻú. ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi te nau lava ke foaki honau taimí mo honau ngaahi talēnití ko ha kau faifekau ʻoku nofo pē ʻi ʻapi.16 ʻOku fakahōifua kotoa ʻeni ki he ʻEikí, pea te Ne fakahīkihikiʻi kotoa kinautolu.
Ko e Ongoongoleleí
Te tau ala lava kotoa pē ke malangaʻi ʻa e ongongoleleí ʻi he akonaki mo e faʻifaʻitakiʻanga. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ongoongoleleí ko e “ongoongo ʻoku lelei.” Ko e ongoongo leleí ko e ʻEiki ia ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne pōpoaki ʻo e fakamoʻuí.17 Naʻe fakatatau ʻe Sīsū ʻa e ongoongoleleí ki Hono misioná mo ʻEne ngāue fakamatelié. ʻI he fakalea ʻo Hono misioná, ne folofola ai ʻa Sīsū:
“Ko e ongoongolelei ʻeni ʻa ia kuó u ʻatu kiate kimoutolú—ne u haʻu ki māmani ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí, koeʻuhí naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí.
“Pea naʻe fekauʻi au heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he ʻakaú.”18
ʻOku tau ʻilo ko e misiona fakamatelie ʻo e Fakamoʻuí ko e Fakaleleí.
ʻOku kau ʻi he ngāue fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí, ʻa e meʻa kotoa pē naʻá Ne fakahokó—ʻa ʻEne ngaahi akonakí, fakahaaʻi ʻo e ʻofá, tokanga ki he ngaahi ouaú, founga ʻo e lotú, vilitakí, pea mo ha ngaahi meʻa lahi ange. Naʻe moʻui ʻo Ne hoko ko hotau Faʻifaʻitakiʻanga, ʻa ia naʻá Ne toe fakatatau Ia ki he ongoongoleleí ʻi he fakalea ʻo ʻEne ngāué. Naʻá Ne folofola, “Ko ʻeku ongoongoleleí ʻeni, . . . he ko e ngaahi ngāue ʻa ia ʻoku mou mamata kiate au ʻoku ou faí, ke mou fai pehē foki.”19 Pea ʻoku hoko ai ʻa e tuí, fakatomalá; papitaiso ʻaki ʻa e vaí, afí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní; tānaki ʻo e kakai filí; pea mo e kātaki ki he ngataʻangá, ko ha ngaahi konga kotoa ia ʻo e ongoongoleleí.20 Te tau lava kotoa ʻo faʻifaʻitaki ki he sīpinga ʻa e ʻEikí, neongo pe ko e hā hotau taʻú, tuʻungá, pe feituʻu ʻoku tau ʻi aí
ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi māmaní,”21 ʻoku ou fakahā ai heni ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua moʻuí, ko hotau Fakamoʻui fai fakalelei mo hotau Huhuʻi. Ko Hono Siasí ʻeni, kuo fakafoki mai ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ke fakahoko hono taumuʻa fakalangí. Ko ʻEne palōfita he ʻaho ní ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Maʻake 16:15; vakai foki, Mātiu 28:19; Molomona 9:22; T&F 42:58; 68:8; 80:1; 84:62; 112:28.
2. Sīpingá, vakai, Gordon B. Hinckley, “There Must Be Messengers,” Ensign, ʻOkatopa 1987, 2–5; vakai foki, L. Tom Perry, “Go Ye Therefore, and Teach All Nations,” Ensign, Mē 1984, 78–80; M. Russell Ballard, “Kau Faifekau Malí,” Liahona, Mē 1990, 16–21; Robert D. Hales, “Kau Faifekau Malí: Ko ha Taimi ke Tokoni,” Liahona, Siulai 2001, 28–31.
3. Vakai, “Serving as Couple Missionaries,“ Ensign, Sepitema 1997, 15.
4. Vakai, Luke 22:32.
5. Ko e ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú ʻe lava ke fakakaukauʻi ia ʻi ha tuʻunga ʻe fā: (1) Fakapaʻanga: Ka ai ha ngaahi fakamole ʻoku ope atu mei he ngaahi fiemaʻu ʻi ʻapí ʻe totongi ia ʻe he fānaú, ngaahi kaungāmeʻá, ngaahi kōlomú, pe ʻe he kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí. (2) Manavasiʻi: ʻOku ʻikai tonu ke manavasiʻi ʻa e kau faifekau toulekeleká ke ʻaʻahi uiui pe ako ha lea fakafonua foʻou. Ko e konga lahi ʻe lava pē ia ʻo fakahoko ʻaki hano fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi talēniti kuo ʻosi maʻú. ʻE lava pē ʻa e kau faifekaú ke nau hū atu ki ha ngaahi lea fakafonua foʻou mo ʻiloʻi te nau lava pē ʻo ako ha meʻa ʻoku fie maʻu ke nau ʻilo ʻo ʻikai ha toe fie maʻu ke nau poto lelei ʻaupito ai. Te nau ʻilo ha niʻihi ʻo e ngaahi lea fakafonua heʻenau ngāue fakafaifekaú pea mo fiefia ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi lea foʻoú. (3) Moʻui leleí: Neongo ʻoku ʻikai ala fakapapauʻi ha ʻātakai ʻoku malu ʻi ʻapi pe ʻi he ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku totonu ke ʻi ai ha meʻatokoni feʻunga ki he maʻu meʻatokoní pea mo fakamālohisino. ʻE lava pē ke feau ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaesino angamahení ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ka hoko ha meʻa fakatuʻupakē, fetukutuku fakavavevave, ʻe lava pē, ʻo ka ʻoku malava ke fai pehē. (4) Ngaahi Fāmilí: ʻE tāpuekina siʻi fānau mo e makapuna ʻa e kau faifekau toulekeleká koeʻuhí ko ʻenau ngāué. Naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa ko ʻení ki ha faifekau pē: “Vakai, kuo hoko kiate koe ʻa e ngaahi mamahi lahi koeʻuhí ko ho fāmilí, ka te u tāpuakiʻi koe mo ho fāmilí, ʻio, ko hoʻo fānau īkí; pea ʻoku haʻu ʻa e ʻaho te nau tui ai mo ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea kau fakataha mo koe ʻi hoku Siasí” (T&F 31:2). ʻI he taimi ʻe lotua ai ʻe he “fānaú” ʻenau mātuʻa ngāue fakafaifekaú, ʻe tohoakiʻi atu kinautolu ki he ʻEikí pea pehē ki heʻenau mātuʻá pe ngaahi kuí.
6. Tohi fakafoʻituitui, ʻaho 29 Sune 2004.
7. Tohi fakafoʻituitui, maʻu he ʻaho 28 Sune 2004.
8. Tohi fakafoʻituitui, maʻu he ʻaho 1 Siulai 2004.
9. Tohi ne fakatuʻasila kia ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi meia Toketā Peleni mo Kalo Petasoni, ʻaho 27 Sune 2004.
10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1925, 10.
11. “Ki he Kau Pīsope ʻo e Siasí,” Fakataha Ako Fakamāmani Lahi, 19 Sune 2004, 27; vakai foki, “Excerpts from Recent Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, ʻEpeleli 1996, 72.
12. Ngaahi Faʻahinga ʻoku kau ai ʻa e tuʻunga fakatakimuʻá mo e ngāue ʻa e mēmipá; hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé; fakafaitoʻó, tokoni ʻofa fakaetangatá, mo e ngaahi tokoni fakauelofeá; ngāue he ngaahi senitā takimamatá, fengāueʻaki mo e kakaí, kau he kau ngāue ʻi he ʻōfisi ʻo e misioná, meʻa fakapaʻangá mo fakalekōtí, ʻi he tafaʻaki fakalangá, ʻi he Polokalama Ako ʻa e Siasí, ʻi he Sinoʻi Paʻanga Fakaako Tuʻumaʻú, pe tokoni ʻi he ngaahi tafaʻaki fakaako kehé. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi faingamālie kehe ʻe feʻunga mo e ngaahi pōtoʻi makehe ʻoku maʻu ʻe ha kau fie ngāue fakafaifekau pē. Vakai, Giles H. Florence Jr., “So Many Kinds of Missions,” Ensign, Fēpueli 1990, 6–11.
13. Ko e ngaahi fakaikiki fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu pe teuteu ki he kau faifekau toulekeleká, vakai, David B. Haight, “Kau Faifekau Malí—ʻKo ha Maʻuʻanga Tokoni Fakaʻofoʻofa,’” Liahona, ʻOkatopa 1997, 26–33; Vaughn J. Featherstone, “Couple Missionaries: ʻToo Wonderful for Me,’” Ensign, Sepitema 1998, 14–17; “There Is Work for Us to Do,” Ensign, ʻOkatopa 1993, 36–41; “The Impact of Couple Missionaries,” Ensign, ʻEpeleli 2003, 60–63; John L. Hart, “Working Miracles in Mission Field,” Church News, 22 Tīsema 1990, 3, 7.
14. T&F 4:2–3; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí.
15. T&F 4:5.
16. ʻE ala maʻu ha fakamatala lahi ange ʻi he tuʻasila ʻinitaneti ʻa e Siasi ko e www.lds.org ʻi he ʻuluʻi tohi ko e “Service Opportunities for Senior Missionaries” (Fili ʻa e “Other Resources” ʻi he peesi ʻuluakí, pea mo e “Church-Service Missionary Opportunities”).
17. Vakai, Bible Dictionary, “Gospels,” 682–83.
18. 3 Nīfai 27:13–14.
19. 3 Nīfai 27:21.
20. Vakai, T&F 33:6–12; 39:6.
21. T&F 107:23.