The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
Ko e Kakai Fefine ʻi Heʻetau Moʻuí

Ko e Kakai Fefine ʻi Heʻetau Moʻuí

PALESITENI GORDON B. HINCKLEY

ʻOku ou maʻu ha loto fakafetaʻi moʻoni, pea ʻoku totonu ke tau loto fakafetaʻi kotoa foki, koeʻuhí ko e kakai fefine ʻi heʻetau moʻuí.

PALESITENI GORDON B. HINCKLEY ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, mou fakamolemoleʻi au, ka ʻoku ou loto ke kamata ʻeku leá ʻaki haʻaku lea ki ha meʻa fakafoʻituitui pē. ʻI he tāpuni ʻo e konifelenisí ʻi he māhina ʻe ono kuo hilí, naʻá ku fakahā atu ai ʻoku puke lahi ʻaupito hoku uaifi ʻofeina ʻo e taʻu ʻe 67 kuo hilí. Naʻá ne siʻi mālōlō hili pē ha ʻaho ʻe ua mei ai. Ko e ʻaho 6 ia ʻo ʻEpelelí, pea ko ha ʻaho mahuʻinga ia kiate kitautolu kotoa ʻi he Siasí ni. ʻOku ou loto ke fakahā atu ʻa ʻeku fakamālō ki he kau toketā faivelenga, mo e kau neesi lelei naʻa nau tokangaʻi ia ʻi heʻene puke fakaʻosí.

Naʻá ku nofo mo ʻeku fānaú ʻi hono veʻe mohengá ʻi he taimi naʻá ne mālōlō fiemālie ai ʻo fononga atu ki he taʻengatá. Pea ʻi heʻeku pukepuke hono nimá mo vakai ki he fakaʻau ke mole atu ʻa e moʻui fakamatelié mei hono louhiʻinimá, ʻoku ou fakahā atu ko e moʻoni naʻe mafasia ʻaupito hoku lotó. Ki muʻa peá ma malí, ko e taʻahine ia naʻá ku fakaʻamua ke u nofo mo iá, ʻo hangē ko e hiva manakoa ko ia ʻi muʻá. Naʻá ne hoko ko hoku hoa ʻofeina ʻi ha vahe tolu ʻe ua ʻo ha senituli, pea naʻá ma tuʻu tatau pē ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ka ko hono moʻoní, naʻe māʻolunga ange ia ʻiate au. Pea ʻi hoku taʻu motuʻá ni, kuó ne toe hoko pē ko e taʻahine ʻoku ou fakaʻamuá.

Hili pē ʻene mālōloó, naʻe lahi fau ha ngaahi ʻofa ne aʻutaki mai mei ha ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní. Naʻa mau maʻu ha ngaahi matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofa lahi ʻaupito. Naʻe lahi ha ngaahi foaki ʻofa ʻi hono hingoá ki he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú mo hono sea fakalāngilangi ʻi he polokalama ako ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Naʻe lau teau ʻa e ngaahi tohi naʻe fai maí. Kuo fonu ha ngaahi puha lahi ʻi ha ngaahi tohi mei ha tokolahi ʻoku mau ʻiloʻi mo ha tokolahi ʻoku ʻikai ke mau ʻiloʻi. Naʻa nau fakahā kotoa mai ʻa honau ʻofa kiate ia, mo ʻenau fie kaungā-mamahí pea mo ʻenau ʻofa mai kiate kimautolu kuó ne tuku hení.

ʻOku mau lotomamahi ʻi he ʻikai ke mau lava ʻo fai atu ha fakamālō fakafoʻituitui ki hono fakahā mai ko ia ʻo e ʻofá. Ko ia ai, ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie ko ʻení ke fai atu ha fakamālō kiate kimoutolu kotoa pē, koeʻuhí ko hoʻomou fuʻu angaʻofa mai kiate kimautolú. Mālō ʻaupito, pea mou fakamolemoleʻi ange ʻa e ʻikai te mau fai atu ha tali fakamālō ki hoʻomou ʻofá. ʻOku lahi fau ʻa e ngāué ʻi he meʻa ʻoku mau malava ke fakahokó, ka ʻoku hoko hono fakahaaʻi mai hoʻomou ʻofá, ko ha vaikauʻaki mo ha fakanonga ʻi he taimi ʻo ʻemau mamahí.

ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku lava ʻo pehē, ʻoku ʻikai te u manatu ki haʻama kē ʻi heʻema nofo fuoloa ko iá. Neongo naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa siʻi naʻe kehekehe ai ʻema fakakaukaú, ka naʻe ʻikai ko ha meʻa lahi ia. ʻOku ou tui naʻe fakafiefia ʻema nofo malí ʻo hangē pē ko e nofo mali ʻa e kakai kotoa pē.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hamou tokolahi kuo fai tāpuekina pehē, pea ʻoku ou fakamālō atu ai ʻi he loto-fiefia, he ʻo ka hili ange ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻoku ʻikai ha feohi ia ʻoku fakaʻofoʻofa mo ʻaonga ange ʻo hangē ko e feohi ʻa e husepānití mo e uaifí, pea ʻikai ha meʻa ʻe lahi ange ai hono maʻu ʻo e faingamālie ke fakahoko ha lelei pe koví, ʻo hangē ko e ngaahi lelei taʻengata ʻo e nofo malí.

Kuo lahi ʻeku faʻa mamata ki hono ngaahi olá. ʻOku ou mamata ki hono fakaʻofoʻofá mo hono fakamamahí. Ko ia kuó u fakakaukau ai ke u lea atu he ʻahó ni ʻo kau ki he kakai fefine ʻi heʻetau moʻuí.

Te u kamata mei hono Fakatupu ʻo e māmaní.

ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa Sēnesí pea mo e tohi ʻa Mōsesé ʻo kau ki he ngāue makehe mo fakaofo ko iá. Ko e ʻOtua Māfimafí naʻá Ne tā e palani ki he fakatupu ko iá. Naʻe fakahoko ia ʻe Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ko e Sihova Māfimafí, pea tokoni kiate ia ʻa Maikeli, ko e ʻāngelo pulé, ʻo fakatatau ki Hono finangaló.

Naʻe ʻuluaki kamata ʻaki hono faʻu ʻo e langí mo e māmaní, pea hoko ki ai hono fakamavaheʻi ʻo e māmá mei he poʻulí. Pea hoko hono toʻo atu ʻo e ngaahi vaí mei he fonuá. Naʻe hoko leva hono fakatupu ʻo e ngaahi ʻakaú, pea hoko ai ʻa e fanga monumanú. Pea hoko leva ʻa e fakatupu fungani māʻolunga ko ia ʻo e tangatá. Naʻe hiki ʻi he tohi ʻa Sēnesi ʻo pehē, “Naʻe ʻafio ʻe he ʻOtuá ki he meʻa kotoa pē naʻá ne ngaohí, pea vakai naʻe lelei ʻaupito” (Sēnesi 1:31).

Ka naʻe ʻikai ke kakato ʻa e ngāué.

“Naʻe ʻikai ke ʻilo kia ʻĀtama ha tokoni naʻe taau mo ia.

“Pea naʻe tuku ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, ʻa e mohe maʻu kia ʻĀtama, pe naʻá ne mohe: pea naʻá ne toʻo hono hui vakavaka ʻe taha, pea naʻe toe fakamaʻopo ʻa hono kakanó;

“Pea ko e hui vakavaka ʻa ia naʻe toʻo ʻe he [ʻEiki] ko e ʻOtuá mei he tangatá, naʻá ne ngaohi mei ai ʻa e fefiné, pea ʻomi ia ki he tangatá.

“Pea naʻe pehē ʻe ʻĀtama, Ko e hui ʻeni ʻo hoku ngaahi huí, mo e kakano ʻo hoku kakanó, ʻe ui ia ko e Fefiné” (Sēnesi 2:20–23).

Ko ia naʻe hoko ai ʻa ʻIvi ko e fakatupu fakamuimui taha ʻa e ʻOtuá, pea hoko ia ko e tumutumu fakaʻeiʻeiki ʻo e ngāue fakaofo kotoa kuo fai ki muʻá.

Neongo naʻe mahuʻinga lahi hono fakatupu ʻo e fefiné, ka kuo lahi hono tukuhifo ia ʻi he ngaahi kuonga ki mui ní. Kuo nau fakamāʻulaloʻi ia. Kuo lahi hono fakasiʻisiʻiá. Kuo fakapōpulaʻi ia. Kuo ngaohikovia ia. Ka naʻe ʻi ai ha toko siʻi ʻo e kakai mahuʻinga taha ʻi he folofolá, ko ha kakai fefine angatonu, lavameʻa pea mo tui lahi foki.

ʻOku tau maʻu ʻa ʻĒseta, Nāomi, mo Lute ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻOku tau maʻu ʻa Sēlai ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tau maʻu ʻa Mele, ko e faʻē tonu ʻa e Huhuʻi ʻo e māmaní. Ko ia naʻe fili ʻe he ʻOtuá, pea fakamatalaʻi ʻe Nīfai, “Ko ha tāupoʻou ʻoku fuʻu fakaʻofoʻofa mo hoihoifua lahi ange ʻi he kau tāupoʻou kehe kotoa pē” (vakai ki he 1 Nīfai 11:15).

Ko e fefine ia naʻá ne fua ʻa e pēpē ko Sīsuú ʻo ʻave ki ʻIsipite ke fakahaofi ʻEne moʻuí mei he tuputāmaki ʻa Hēlotá. Ko e fefine ia naʻá ne lehilehiʻi hake Ia ʻi Heʻene kei tamasiʻí ʻo aʻu ki Heʻene fatutangatá. Naʻá ne tuʻu ʻi muʻa ʻiate Ia ʻi he taimi naʻe tautau ai Hono sino naʻe fakamamahiʻí ʻi he kolosi he moʻunga ko Kalevalé. Naʻá Ne folofola mai kiate ia lolotonga ʻEne mamahí, “Fefine, vakai ko hoʻo tama!” Pea ʻi Haʻane kole ki Heʻene ākongá, ke ne tokangaʻi ia, naʻa Ne pehē ange, “Vakai ko hoʻo faʻē!” ( Sione 19:26–27).

ʻI heʻetau vakai ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi Heʻene moʻuí, ʻoku tau maʻu ai ʻa Mele mo Māʻata, mo Mele Makitaline. Ko ia naʻe haʻu ki he fonualotó ʻi he ʻuluaki pongipongi ʻo e Toetuʻú. Pea ko ia ʻa e fefine, naʻe ʻuluaki hā ki ai ʻa e ʻEiki kuo toe tuʻú. Ko e hā hono ʻuhinga, ne aʻu ai kia Sīsū ʻa ʻEne fokotuʻu ʻa e fefiné ki ha tuʻunga mahuʻingá, kae ʻikai fai pehē ai ha kakai tangata tokolahi, ʻa ia ʻoku nau pehē ʻoku nau tui ki Hono huafá?

ʻI Heʻene palani fakaofó, ʻi he taimi naʻe faʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá, naʻá ne faʻu ai ʻa e faikehekehe ʻo e fefiné mo e tangatá. ʻOku fakaʻaliʻali fakaʻeiʻeiki mai ʻi he nofo malí ʻa e tuʻunga ko iá. ʻOku makatuʻunga e tahá mei he tahá. Pea hangē ko e lea ʻa Paulá: “ʻOku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné; pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEiki” (1 Kolinitō 11:11).

ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha faʻahinga fokotuʻutuʻu kehe te ne lava ʻo fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtua Māfimafí. Ko ʻEne fakatupu ʻa e tangatá mo e fefiné. ʻOku mahuʻinga ki Heʻene ngaahi taumuá ʻa ʻena fetokoniʻaki heʻena fetuʻutakí. He ʻikai kakato ʻa e taha taʻe kau ai ʻa e tahá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ha kakai fefine tokolahi ʻoku ʻikai hanau faingamālie ke mali. Ka ʻoku nau fai foki ha tokoni lahi. ʻOku nau ngāue faivelenga mo lelei ʻi he Siasí. ʻOku nau faiako ʻi he ngaahi houalotú. ʻOku nau hoko ko ha kau taki.

Naʻá ku mamata ki ha meʻa fakamānako ʻi he ʻaho atú. Naʻe fai ha fakataha ʻa e Kau Taki Māʻolungá, pea naʻe ʻi ai mo e Kau Palesitenisī ʻo e Fineʻofá. Naʻe tuʻu ʻa e kau fefine ngāue lahi ko iá ʻi homau loki fakatahaʻanga ʻo vahevahe mo kimautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofeá mo hono tokoniʻi ʻo e kakai ʻoku faingataʻaʻiá. Naʻe ʻikai hanga ʻe he meʻa naʻa nau faí ʻo fakamāʻulaloʻi ʻa homau tuʻunga ʻi heʻemau hoko ko e kau taki ʻo e Siasi ko ʻení. Ka naʻe fakatupulekina ai homau mālohi ke fai ʻa e ngāué.

ʻOku ʻi ai ha kau tangata ʻe niʻihi, ʻoku nau pehē ʻi he loto hīkisia, ʻoku nau lelei pe mahuʻinga ange ʻi he kakai fefiné. ʻOku ʻikai te nau ʻiloʻi, kapau naʻe ʻikai ʻa e faʻē naʻá ne fanauʻi kinautolú, ʻe ʻikai te nau moʻui. Ko e taimi ko ia ʻoku nau fakahā ai ʻoku nau lelei angé, ʻoku nau tukuhifo ai ʻa ʻenau faʻeé. Kuo fai foki ha fakamatala ʻo pehē, “He ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo tukuhifo ha fefine, taʻe te ne tukuhifo ai foki mo ia; he ʻikai te ne lava ʻo hiki hake ʻa e kakai fefiné, taʻe hiki hake ai mo ia ʻi he taimi tatau” (Alexander Walker, Elbert Hubbard’s Scrap Book [1923], p. 204).

ʻOku moʻoni ʻaupito ia. ʻOku tau vakai ki he ngaahi fua fakamamahi ʻo e tukuhifo ko iá ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Ko e vete malí, ko e taha ia ʻo hono ngaahi olá. ʻOku ʻikai faʻa taʻofi ʻa e kovi ko iá mei heʻene mafola ʻi hotau sosaietí. Ko e ola ia ʻo e anga taʻe fakaʻapaʻapa ki hoto malí. ʻOku hā mai ia ʻi hono taʻe tokangaʻi, fakaangaʻi, ngaohikoviʻi, pea mo hono liʻekiná. ʻOku ʻikai ke tau hao kitautolu ʻi he Siasí mei ai.

Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, “Ko ia kuo fakataha ʻe he ʻOtuá, ʻoua naʻa fakamāvae ʻe ha tangata” (Mātiu 19:6).

ʻOku ngāueʻaki heni ʻa e foʻi lea tangatá ʻi ha tuʻunga fakalūkufua, ka ko hono moʻoní, ʻoku meimei ko e kakai tangatá ʻoku nau fakatupunga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ai ʻa e vete malí.

Hili haʻaku ngāue ki ha ngaahi meʻa lahi kuó ne fakatupunga ha ngaahi vete mali e lau teau ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻoku ou tui ai, ʻe lava ʻe hano fakahoko pē ʻo ha kiʻi ngāue pē ʻe taha ʻo fakaleleiʻi ha ngaahi palopalema fakamamahi lahi, ʻo laka ange ia ʻi ha toe meʻa.

Kapau ʻe feinga ʻa e husepāniti mo e uaifi kotoa ke na fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻe ala fai ke fakafiemālieʻi mo fakafiefiaʻi ai hono hoá, ʻe siʻisiʻi pe ʻe ʻikai pē hoko ha vete mali ia. He ʻikai toe ongona ʻa e fakakikihí. He ʻikai fai ha fetūkuaki. He ʻikai hoko ha lea ʻita. Ka ʻe fetongi ʻa e ngaohikoviá mo e angakoví, ʻe he ʻofá mo e tokangá.

Naʻe ʻi ai ha foʻi hiva manakoa naʻa mau faʻa hiva ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, pea naʻe peheni hono fakaleá:

ʻOku ou loto ke fiefia
Ka he ʻikai ke u lava ʻo fiefia
Kae ʻoua kuó u ʻai koe ke ke fiefia.
(Irving Caesar, “I Want to be Happy” [1924])

ʻOku moʻoni ʻaupito ia.

Ko e fefine kotoa pē ko e ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá. He ʻikai te ke lava ʻo fai hala ki ha fefine, taʻe te ke fai hala ai kiate Ia. ʻOku ou kole atu ki he kakai tangata ʻo e Siasi ko ʻení, ke mou kumi mo poupouʻi ʻa e anga faka-ʻOtua ʻoku maʻu ʻe homou hoá. Ko e lahi ko ia ʻa ʻene hokó, ʻe maʻu leva ai ʻa e uouangatahá, melinó, fakatupulekina ʻo e moʻui fakafāmilí pea mo e ʻofá.

Naʻe fakamanatuʻi mai ʻe Palesiteni Makei kiate kitautolu “ʻhe ʻikai ha faʻahinga lavameʻa ʻi he moʻuí te ne lava ke totongi huhuʻi ha tōnounou ʻoku hoko ʻi he ʻapí” (toʻo mei he J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization [1924], 42, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 1935, 116).

ʻOku pehē pē foki mo hono fakamanatuʻi mai ʻe Palesiteni Lī ʻa e moʻoni ko ʻení: “Ko e ngāue mahuʻinga taha te mou lava ke faí, ʻa e ngāue ko ia te mou fai ʻi loto ʻi he ngaahi holisi ʻo homou ʻapí” (“Maintain Your Place as a Woman,” Ensign, February 1972, 51).

ʻOku ʻikai maʻu ko e vete malí ʻa e faitoʻo ki he ngaahi palopalema lahi ʻo e nofo malí. ʻE maʻu ia ʻi he fakatomalá mo e faʻa fakamolemolé, mo hono fakahā ʻo e loto-ʻofá mo e tokangá. ʻE maʻu ia ʻi hono tauhi ʻo e Lao Koulá.

Ko e meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni, ʻa e taimi ko ia ʻoku fepūkeakinima ai ha talavou mo ha finemui ʻi he funga ʻōlitá, ʻo na fefuakavaʻaki ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, te na fefakaʻapaʻapaʻaki mo feʻofaʻaki. Pea ʻoku liliu ʻo fakamamahi leva ʻa e ʻata ko iá, ʻi he ʻosi pē ha ngaahi māhina pe ngaahi taʻu siʻi mei ai, ʻoku fai leva ha ngaahi lea fakatupu lotolavea, pe ngaahi lea fakatupu loto-mamahi, mo ha lea ʻita, mo fetūkuaki fakamamahi.

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke pehē. Te tau lava ʻo māʻolunga ange ʻi he ngaahi meʻa vaivai mo masiva ko ʻeni ʻi heʻetau moʻuí (vakai, Kalētia 4:9). Te tau lava ʻo kumi mo ʻiloʻi ʻa e anga faka-ʻOtua ʻoku ʻiate kitautolú, ʻa ia naʻa tau maʻu ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Te tau lava ʻo nofo fakataha ʻi he sīpinga nofo mali kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá, pea fakahoko ʻa e meʻa te tau lava ʻo fakahokó, kapau te tau lava ʻo mapuleʻi kitautolu pea fakaʻehiʻehi mei haʻatau feinga ke fakatonutonu hotau hoá.

Ko e kakai fefine ʻi heʻetau moʻuí, ko ha kakai ia kuo fakakoloa ʻaki ha ngaahi ʻulungāanga pau, ʻa ia ko ha ngaahi ʻulungāanga faka-ʻOtua, ʻoku tupu ai ʻenau lava ʻo tokoni ʻofa ki he kakai ʻoku nau feohí. Te tau lava ʻo poupouʻi ʻenau feinga ko iá ʻo kapau te tau ʻoange ha faingamālie ke nau fakatupulaki honau ngaahi talēnití mo e ngaahi ongo fakanatula ʻoku ʻi honau lotó. ʻI heʻema toulekeleká ni, naʻe pehē mai ʻe hoku hoa ʻofeiná ʻi ha efiafi ʻe taha, “Naʻá ke tuku mai ke u tauʻatāina maʻu pē, pea naʻá ku ʻofa ai ʻiate ko e ʻi hoʻo fai iá.”

Naʻá ku ʻiloʻi ha tangata, kuo mate ia he taimí ni, ka naʻá ne loto ke ne fai ʻa e tuʻutuʻuni kotoa pē maʻa hono uaifí mo e fānaú. Naʻe ʻikai te nau lava ʻo fakatau hanau sū, taʻe te ne kau ki ai. Naʻe ʻikai te nau lava ʻo ako tā piano, pea ʻikai ke nau lava ʻo fua ha fatongia ʻi he Siasí, taʻe te ne loto ki ai. Pea kuó u mamata ki hono ola ʻo e faʻahinga fakakaukau ko iá, pea ʻoku ʻikai ko ha ola lelei ia.

Naʻe ʻikai fakatuai ʻeku tamaí ke fakahikihikiʻi ʻeku faʻeé. Naʻe ʻiloʻi ʻe kimautolu fānaú, ʻokú ne ʻofa ʻiate ia ʻi he anga ʻo ʻene tauhi iá. Naʻá ne faʻa fehuʻi kiate ia pe ko e hā ʻene ngaahi fakakaukaú. Pea te u fakafetaʻi maʻu pē koeʻuhí ko e sīpinga naʻá ne tā maí. ʻOku ʻi ai hamou tokolahi kuo tāpuekina kimoutolu ʻi he founga tatau.

Te u lava pē ke hoko atu, ka ʻoku ʻikai fuʻu fiemaʻu ia. ʻOku ou loto pē ke fakamamafaʻi ʻa e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení, ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine, ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine.

ʻI heʻeku hoko ko e tamaí, ʻoku ou ʻofa nai ʻi hoku ngaahi ʻofefiné ʻo siʻi ange ʻi hoku ngaahi fohá? ʻIkai. Kapau te u fai hala ʻi ha ʻikai potupotu tatau ʻeku ʻofá, ʻe tuʻunga ia ʻi heʻeku ʻofa lahi ange ʻi hoku ngaahi ʻofefiné. Kuó u faʻa leaʻaki, ko e taimi ʻoku fakaʻau ke motuʻa ange ai ha tangatá, ʻoku totonu ke ʻi ai hano ngaahi ʻofefine ʻi hono tafaʻakí. ʻOku nau angaʻofa, angalelei mo fakaʻatuʻi. Ka te u lava ʻo pehē, ʻoku ivi lahi mo fakapotopoto hoku ngaahi fohá. ʻOku poto mo angaʻofa ʻa hoku ngaahi ʻofefiné. Pea ʻoku “fonu mahuohua ʻa ʻeku ipú” (Saame 23:5) koeʻuhí ko e meʻá ni.

ʻOku hoko ʻa e kakai fefiné ko ha konga mahuʻinga ʻo e palani ʻo e fiefia kuo fokotuʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. He ʻikai lava ʻo fakahoko ʻa e palani ko iá, taʻe te nau kau ai.

ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻoku fuʻu lahi ʻa e mamahí ʻi he māmaní. ʻOku fuʻu lahi ʻa e taʻelatá, loto-mamahí mo e loto-faingataʻaʻiá. ʻOku fuʻu lahi ʻa e loʻimata ʻo e ngaahi uaifi mo e ngaahi ʻofefine loto-mamahi kuo toó. ʻOku fuʻu lahi ʻa e liʻekiná mo e ngaohikovia mo e taʻeʻofá.

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e lakanga fakataulaʻeikí kiate kitautolu, pea he ʻikai lava ʻo ngāueʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko iá “kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻemālualoi; ʻi he angaʻofa, mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻoku fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié taʻe ʻi ai ha mālualoi pea taʻe ha kākā” (T&F 121:41–42).

ʻOku ou maʻu ha loto fakafetaʻi moʻoni, pea ʻoku totonu ke tau fakafetaʻi kotoa foki, koeʻuhí ko e kakai fefine ʻi heʻetau moʻuí. ʻOfa ke tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOfa ke lilingi hifo kiate kinautolu ʻa ʻEne ʻofa fakaofó pea fakakalauni ʻa kinautolu ʻaki ʻa e maama ngingilá mo e fakaʻofoʻofá, mo e angaʻofá pea mo e tuí. Pea ʻofa ke lilingi hifo kiate kitautolu kakai tangatá ʻa Hono Laumālié, pea ngaohi kitautolu ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa kinautolu, ʻi he loto fakafetaʻi, mo poupouʻi, fakamālohia, lehilehiʻi pea mo ʻofaʻi ʻa kitautolu, ʻa ia ko e uho ia ʻo e ongoongolelei ʻa hotau Huhuʻi mo e ʻEikí. ʻOku ou lotua ia ʻi he loto-fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy