The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
Ko e Siʻi Taha ʻo Kinautolú ni

Ko e Siʻi Taha ʻo Kinautolú ni

PALESITENI BOYD K. PACKER
Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOua naʻa taʻe tokaʻi ʻe ha taha e tui ʻa e Kāingalotu angavaivaí.

PALESITENI BOYD K. PACKER ʻOku ʻi ai ha pōpoaki maʻá e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku maʻu ia ʻi ha fakahā ʻoku siʻi hono faʻa fakaʻaongaʻí, ne fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1838. “ʻOku ou manatuʻi ʻeku tamaioʻeiki ko ʻOliva Keleinisaá; vakai, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate ia, ʻe tauhi hono hingoá ke manatua ʻi he ʻapasia mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata, ʻo taʻengata pea taʻengata, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí” (T&F 117:12).

Ko ha tangata anga maheni pē ʻa ʻŌliva Kelenisā. Naʻá ne meimei kui “tupu mei he hōloa ʻene vakaí ʻi he momokó mo e haʻahaʻa ʻo natulá” (History of the Church, 4:408). Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí “ko ha tangata angatonu moʻoni mo angamaʻa; pea taau ke ui ko ha tangata ʻa e ʻOtuá” (History of the Church, 3:350).

ʻI he taimi ne tuli ai e Kāingalotú mei Ketilani ʻi ʻOhaioó, pea toe hoko mo ha meʻa tatau ʻi ʻInitipeniteni, he Hihifo Mamaʻó, pea pehē foki ʻi Nāvuú, ne nofo ai ʻa ʻŌliva ke fakatau atu honau kelekelé ki ha meʻa pē ʻe lava ke maʻú. Naʻe ʻikai ha ʻamanaki ia te ne lava ke maʻu ha meʻa. Pea ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke maʻu ha meʻa ia!

Ka naʻe folofola mai e ʻEikí, “Tuku ke ne feinga fakamātoato ki hono fakahaofi ʻo e Toko Toluʻi Palesiteni Māʻolunga ʻo hoku Siasí, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí; pea ʻo ká ne ka hinga, te ne toe tuʻu hake pē, koeʻuhí he ʻe toputapu ange kiate au ʻa ʻene liʻaki moʻuí ʻi heʻene tupulakí, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí” (T&F 117:13).

Ko e hā ha meʻa ne fai ʻe ʻOliva Kelenisā ke manatua ai hono hingoá ʻi he ʻapasia? Naʻe ʻikai ha fuʻu meʻa fēfē ia ʻe hoko. Naʻe ʻikai ko e lahi ʻo e meʻa naʻá ne faí ka ko e anga ʻo ʻene fakafeangaí.

ʻI heʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻa ʻŌlivá, mahalo ʻoku totonu ke lahi ange e fakaʻapaʻapa ʻe fai ki hono uaifi ko Litia Tīpolo Kelenisaá.

Ne hokosia e taimi ke mavahe atu ai ʻa ʻŌliva mo Litia mei Ketilani ke fakataha mo e Kāingalotú ʻi he Hihifo Mamaʻo ʻo Mīsulí. Naʻe ʻikai ke fuʻu mamaʻo ʻena fononga atu mei Ketilaní kuo toe tuli mai kinaua ʻe he kau fakatangá. Ne na toki aʻu atu ki mui ki he Kāingalotú ʻi Nāvū.

Naʻe mālōlō ʻa ʻŌliva ʻi hono taʻu 47, kae hoko atu ʻa Litia ʻi hono tokangaʻi ʻena fānaú.

Naʻe ʻikai ke ʻamanaki mai e ʻOtuá ia ke haohaoa pe lavameʻa ʻa ʻŌliva. “Pea ʻo ká ne ka hinga, te ne toe tuʻu hake pē, koeʻuhi he ʻe toputapu ange kiate au ʻa ʻene liʻaki moʻuí ʻi heʻene tupulakí, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí” (T&F 117:13).

He ʻikai ke tau ʻamanaki ke tau lavameʻa maʻu pē, ka ʻoku totonu ke tau feinga ʻaki e lelei taha te tau lavá.

“He ko au, ko e ʻEikí, te u fakamaauʻi ʻa e tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué, pea fakatatau ki he ngaahi holi ʻo honau lotó” (T&F 137:9).

Naʻe folofola e ʻEikí ki he Siasí:

“ʻO kau ka fai ha fekau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi foha ʻo e tangatá ke fai ha ngāue ʻi hoku hingoá, pea ʻoku ʻalu ʻa e ngaahi foha ko ia ʻo e tangatá ʻaki honau tūkuingatá pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻanautolú ke fai ʻa e ngāue ko iá, ʻo ʻikai te nau tuku ʻenau feinga mālohí, pea ʻoho mai ʻa honau ngaahi filí kiate kinautolu ʻo taʻofi ʻa kinautolu mei hono fai ʻo e ngāue ko iá, vakai ʻoku taau mo au ke ʻoua naʻá ku toe ʻekeʻi ʻa e ngāue ko iá mei he nima ʻo e ngaahi foha ko ia ʻo e tangatá, ka ke tali ʻa ʻenau ngaahi feilaulaú. . . .

“. . . Pea ʻoku ou fokotuʻu ʻeni ko e sīpinga kiate kimoutolu, ke fakafiemālieʻi ʻa kimoutolu ʻo kau kiate kinautolu kotoa pē kuo fekauʻi ke fai ha ngāue pea kuo taʻofi ʻa kinautolu ʻe he nima ʻo honau ngaahi filí, pea ʻe he ngaohikoviá, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko homou ʻOtuá” (T&F 124:49, 53; toe vakai, Mosaia 4:27).

Kuo tupu e kiʻi Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ni naʻe ʻi Ketilaní ʻo aʻu ki he laui milioná ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi māmani. ʻOku lahi e ngaahi lea ʻoku nau ngāueʻakí ka ʻoku nau taha ʻi he tui mo e mahino ʻoku maʻú ʻi he lea ʻa e Laumālié.

Naʻe tauhi mo fai ʻe he kāingalotu faivelenga ko ʻení ʻenau ngaahi fuakavá pea feinga ke taau ke hū ki he temipalé. Naʻa nau tui ki he ngaahi kikité pea nau poupouʻi e kau taki fakauōtí mo fakakoló.

Pea hangē ko ʻŌlivá, ne nau poupouʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea tali e folofola ʻa e ʻEikí: “Pea kapau ʻe tokanga ʻa hoku kakaí ki hoku leʻó pea ki he leʻo ʻo e [kau tangatá ni] kuó u fakanofo ke tataki ʻa hoku kakaí, vakai, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu mei honau tuʻuʻangá” (T&F 124:45).

ʻI he fakahā naʻe ʻomi ko ha talamuʻaki ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻe fai ʻEne ngāué. Fanongo fakalelei ʻi heʻeku lau atu e fakahā ko iá, pea fakakaukau ki he falala ʻoku tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú:

“Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo māmaní, ko ia naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, ʻo u fai kiate ia ʻa e ngaahi fekaú;

“Peá u fai foki ʻa e ngaahi fekau ki ha niʻihi kehe, ke nau fanongonongo atu ʻa e ngaahi meʻá ni ki māmani; peá u fai ʻeni kātoa, koeʻuhí ke lava ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he kau palōfitá—

“ʻE ō mai ʻa e ngaahi meʻa vaivai ʻo māmaní ʻo holoki hifo ʻa e kau māfimafí mo kinautolu ʻoku mālohí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa akonakiʻi ʻe he tangatá ʻa hono kaungā tangatá, pe falala ki he nima ʻo e kakanó.”

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi veesi hokó ʻa e fie maʻu ke foaki e lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai tangata mo e tamaiki tangata anga maheni pē, ka ʻoku nau moʻui taau:

“Kaekehe ke lava ke lea ʻa e tangata kotoa pē ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ko e ʻEikí, ʻio ko e Fakamoʻui ʻo māmaní; . . .

“Koeʻuhí ke lava ke malangaʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ʻo aʻu atu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmaní, pea ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí mo e kau pulé.

“Vakai, ko e ʻOtuá au, pea kuó u lea ʻaki ia; ʻoku ʻaʻaku ʻa e ngaahi fekaú ni, pea naʻe ʻoange ia ki heʻeku kau tamaioʻeikí ʻi heʻenau vaivaí, ʻo fakatatau mo ʻenau leá, koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e ʻiló.

“Pea kapau te nau hē, ke lava ke fakahā ia;

“Pea kapau te nau kumi ki he potó, ke lava ke akonakiʻi ʻa kinautolu;

“Pea kapau te nau fai angahala, ke lava ke valokiʻi ʻa kinautolu, koeʻuhí ke nau fakatomala;

“Pea kapau te nau angavaivai, ke lava ke fakamālohiʻi ʻa kinautolu pea tāpuakiʻi ʻa kinautolu mei ʻolunga, pea maʻu ʻa e ʻilo mei he taimi ki he taimi” (T&F 1:17–20, 23–28; toki tānaki ʻa e fakamamafá).

Kuo ʻi ai ʻeni ha toʻu tangata ʻo e toʻu tupú he taimí ni. ʻOku tau sio ki ha mālohi ʻiate kinautolu ʻoku laka hake ia ʻi ha meʻa kuo tau sio ai ki muʻa. ʻOku ʻikai hoko e inu kavamālohí ia mo e faitoʻo konatapú pea mo e ʻuliʻi ʻo e angamaʻá, ko ha konga ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku nau kau fakataha ʻi hono ako e ongoongoleleí, ʻi he ngaahi meʻa fakasōsialé, pea mo e ngāue tokoní.

ʻOku ʻikai ke nau haohaoa. ʻOku teʻeki ai. Ka ʻoku nau fai e lelei taha te nau lavá, pea ʻoku nau mālohi ange ʻi he ngaahi toʻu tangata ki muʻá.

Pea hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kelenisaá, “Pea [ʻo ka nau ka hinga te nau] toe tuʻu hake, koeʻuhí he ʻe toputapu ange kiate au [ʻenau] liʻaki moʻuí ʻi [heʻenau] tupulakí” (T&F 117:13).

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau hohaʻa maʻu pē ko ha ngāue fakafaifekau ne ʻikai lava, pe ko ha mali ne ʻikai ke hoko, pe ko e ʻikai ha fānau, pe ko ha fānau kuo hē, pe ngaahi fakaʻamu ne ʻikai ke hoko, pe koeʻuhi he ʻoku hanga ʻe he taʻu motuʻá ʻo fakangatangata e meʻa te nau lava ke faí. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻOtuá e taimi ʻoku tau hohaʻa ai koeʻuhí ko haʻatau fakakaukau ne ʻikai feʻunga e meʻa ʻoku tau faí pe naʻe ʻikai pē ke lelei e meʻa ia ne tau fakahokó.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fua taʻetuku holo ha kavenga mafasia ʻo e ongoʻi halaiá ka naʻe mei lava ke toʻo atu ʻi hano vete pea fakatomalaʻi.

Naʻe ʻikai ke folofola mai e ʻEikí ia kia ʻŌliva, “[Kapau] te ne hinga,” ka naʻá ne pehē “Pea ʻo ka ne ka hinga te ne toe tuʻu hake” (T&F 117:13; toki tānaki atu e fakamamafá).

ʻI ha ngaahi taʻu ki muʻa ne mau aʻu pongipongia atu ai ki ha konifelenisi ʻi Filipaini. Ne tangutu mai ʻi he veʻe halá ha ongo mātuʻa mo ʻena fānau ʻe toko fā kuo ʻosi tui honau teunga lotu fakaʻofoʻofa taha ʻo e ʻaho Sāpaté. Ne nau fononga mai ʻi ha ngaahi houa lahi he pasí pea ko hono toki fuofua maʻu ʻeni ʻenau meʻatokoni ki he ʻaho ko iá. Naʻa nau taki taha e foʻi koane momoko ne ʻosi haka. Mahalo ko ʻenau totongi pasi mai ki Manilá ne toʻo ia mei he konga ʻo e paʻanga ne vaheʻi ke kumi ʻaki ʻenau meʻakaí.

Ne ongo moʻoni ki hoku lotó, ʻeku vakai atu ki he fāmili ko iá. He ko e Siasí ia. Ko e mālohí ia. Ko e kahaʻú ia. Pea hangē ko e ngaahi fāmili ʻi he ngaahi fonua lahi, ʻoku nau totongi ʻenau vahehongofulú, poupouʻi honau kau takí, pea fai honau lelei tahá.

Kuo laka hake he taʻu e 40, ʻeku folau takai holo mo hoku uaifí ʻi he māmaní. Mahalo kuo mei aʻu ki he ngaahi fonua ʻe teau ʻoku ʻi ai ha kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku mau maheni. Kuo ongo kiate kimaua e mālohi ʻo ʻenau tui angavaivaí. Kuo ongo moʻoni kiate kimaua ʻenau fakamoʻoni fakafoʻituituí pea mo ʻenau feilaulaú.

ʻOku ʻikai ke u fiemaʻu ha ngaahi fakalāngilangi. ʻOku hoko ia ko ha meʻa ʻoku ʻikai ke u faʻa saiʻia ai, koeʻuhí ko e ngāue maʻongoʻonga ko ia ʻo hono unuakiʻi ʻa e ongoongoleleí he kuo hilí, mo e lolotongá, pea pehē foki ki he kahaʻú, ʻe fakahoko ia ʻe he kāingalotu angamahení pē.

ʻOku ʻikai ke u ʻamanaki mo hoku uaifí ke maʻu ha pale ʻo lahi ange ia he meʻa ʻe maʻu ʻe heʻema fānaú pe ongo mātuʻá. ʻOku ʻikai ke ma vivili pe loto ke fokotuʻu ki heʻema fānaú ke hoko ko ʻenau taumuʻa he moʻuí, ke ʻiloa mo māʻolunga kinautolu ʻi he tuʻunga fakamāmaní pe ko e Siasí. ʻOku ʻikai ke teitei fakatataua ia ki he mahuʻinga ʻo e laumālié. Te ma fiefia pē ʻi haʻanau moʻui ʻaki e ongoongoleleí pea ohi hake ʻenau fānaú ʻi he tuí.

Pea hangē ko e lau ʻa Sioné, “ʻOku ʻikai [haʻama] fiefia ʻe lahi hake, ka ko e fanongo ʻoku ʻaʻeva [ʻema] fānaú ʻi he moʻoní” (3 Sione 1:4).

ʻI ha ngaahi taʻu ki muʻa, heʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona Niu ʻIngilaní, ne u mavahe mai ai mei Feletilikitoni, ʻi Niu Palanisuikí. Naʻe feʻunga e momoko ʻo e ʻeá mo e tikilī ʻe 40 ki lalo hifo he noá. ʻI he taimi ne mavahe atu ai e vakapuná mei he kiʻi malaʻe vakapuná, ne u sio atu ki ha ongo faifekau tangata ʻokú na tuʻu mai ʻi tuʻa ʻo taʻataʻalo mai. Ne u pehē loto pē, “Ongo tamaiki ʻatamai kovi. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke na nofo ai ʻi loto he fale talitaliʻangá ʻoku māfaná?”

Ne fakafokifā ha hoko mai ha ueʻi mālohi ʻaupito, ʻa ia ko ha fakahā: ʻOku maʻu ʻe he ongo faifekau kei talavou mo anga maheni ko ʻení e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtua Māfimafí. Ne u toki tangutu fakalelei leva ki hoku seá, ʻo ongoʻi fiemālie ʻi hono tuku atu ke na tokangaʻi e ngāue fakafaifekaú ʻi he vahefonua kotoa ko ia ʻo Kānatá. Ko ha lēsoni ia he ʻikai toe ngalo ʻiate au.

ʻI he uike ʻe valu kuo hilí, ne ma fakahoko ai mo ʻEletā Viliami Uoka ʻo e Kau Fitungofulú ha konifelenisi fakasouni ʻi Naha maʻá e kau faifekau ʻe toko 44 ʻi he motu ko ʻOkinauá. Ne ʻikai ke lava ange ʻa Palesiteni Mila ʻo e Misiona Siapani Fukuoká koeʻuhí ko ha matangi mālohi ne tō mai. Naʻe tataki lelei mo fakaʻeiʻeiki e fakataha ko iá ʻe he taki souni kei talavoú ʻo mei tatau pē ia mo hano fai ʻe heʻenau palesiteni fakamisioná. Ne ma mavahe atu he pongipongi hono hokó ʻoku kei tātā pē ʻa e matangí, ka ne u fiemālie ʻi hono tuku e kau faifekaú ke na tokangaʻí.

Ne u toki fakahoko ki muí ni ha fakataha ʻi ʻOsaka ʻi Siapani, mo ʻEletā Lāsolo Palāti mo Henelī B. ʻAealingi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, fakataha mo Palesiteni Tēvita Solenisoni mo ha niʻihi kehe ʻo e Kau Fitungofulú, ʻo ʻi ai mo ha kau palesiteni fakamisiona ʻe toko 21 mo ha Fitungofulu Taki Faka-ʻĒlia ʻe toko 26. Naʻe kau mai ʻi he Kau Fitungofulu Taki Faka-ʻĒliá ʻa ʻEletā Supanitulio mei Sakata ʻi ʻInitonīsiá; ʻEletā Sūseni Sia mei Peisingi ʻi Siainá; ʻEletā Lomu G. Vilaleti ʻo Filipainí; ʻEletā Uani ʻIongi Kō mei Kōleá; pea mo ha toko 22 kehe—pea ko e ongo ʻAmelika pē ai ʻe toko ua. Ko ha fakatahataha mai ia ʻa ha ngaahi puleʻanga, ngaahi lea mo e matakali. ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe ha taha ha totongi. ʻOku nau ngāue taʻe totongi, ʻo fakahoungaʻi hono ui kinautolu ke ngāué.

Naʻa mau fokotuʻutuʻu foʻou ha ngaahi siteiki ʻi ʻOkasaki, Sapolo, mo ʻOsaka ʻi Siapaní. Ko e kotoa ʻo e kau palesiteni fakasiteiki foʻou ʻe toko tolú pea mo ha kau taki tokolahi ne nau kau kei iiki ki he Siasí. Ko e tokolahi taha ʻo kinautolu ne mole ʻenau tamaí ʻi he taú.

Ko e taha ʻo e toʻu tangata ko iá ʻa ʻEletā ʻIosihiko Kikusi ʻo e Kau Fitungofulú.

Ko e ngaahi fakatuʻutāmaki ko ia ne kikiteʻi ʻe he ʻEikí, ʻoku hoko mai ia he taimí ni ki ha māmani ʻoku ʻikai ke fie fakatomala. Ka ʻoku hoko fakaʻangataha mai e toʻu tangata ki he toʻu tangata ʻo e toʻu tupú. ʻOku foaki ke nau mali. ʻOku nau tauhi e ngaahi fuakava ne fai ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻi ai haʻanau fānau pea ʻoku ʻikai ke nau tuku ke hanga ʻe he sosaietí ʻo puleʻi e moʻui fakafāmilí.

ʻOku tau fakahoko ʻi he ʻahó ni e kikite ko ia “ʻe tauhi e hingoa ʻo [ʻŌliva Kelenisā] ʻi he ʻapasia mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata, ʻo taʻengata pea taʻengata” (T&F 117:12). Naʻe ʻikai ko ha tangata ia ne tuʻumālie ʻi he koloa fakaemāmaní. Ka neongo iá, ne folofola mai e ʻEikí, “Ke ʻoua naʻa fehiʻa ha tangata ki heʻeku tamaioʻeiki ko ʻOliva Kelenisaá, kae tuku ke ʻiate ia ʻa e ngaahi tāpuakí . . . ʻo taʻengata pea taʻengata” (T&F 117:15).

ʻOua naʻa teitei taʻe tokaʻi ʻe ha taha e mālohi ʻo e tui ʻa e Kāingalotu angavaivaí. Manatuʻi e folofola ʻa e ʻEikí, “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú” (Mātiu 25:40).

Naʻa Ne talaʻofa mai “ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko [homou] takaua maʻu ai pē, pea ko [homou] tokotokó, ko e tokotoko taʻefaʻaliliu ʻo e māʻoniʻoní mo e moʻoní; pea ko [hoʻomou] pulé ʻe hoko ia ko e pule taʻengata, pea ʻe tafe mai ia [kiate kimoutolu] taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata” (T&F 121:46).

Halaʻatā! He ʻikai pē ha mālohi te ne lava ʻo taʻofi e laka ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.

“ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e kei lava ke taʻe maʻa ai pē ʻa e ngaahi vai ʻoku tafé? Ko e hā ha mālohi ʻe faʻa mataʻofia ʻa e ngaahi langí? ʻE faingofua tatau ʻa hono fakamafao atu ʻe ha tangata ʻa hono nima vaivaí ke taʻofi ʻa e vaitafe Misulí ʻi heʻene tafe atu ʻi hono ʻalunga kuo vaheʻí, pe fakatafoki ia ke tafe ki muí pea mo hono taʻofi ʻo e ʻOtua Māfimafí mei heʻene lilingi hifo ʻa e ʻiló mei he langí, ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (T&F 121:33).

ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi hoku lakanga faka-ʻAposetoló, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy