The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
Ko Hotau Tukufakaholo Toputapu Ke Kau Ki Ai

Ko Hotau Tukufakaholo Toputapu Ke Kau Ki Ai

BONNIE D. PARKIN
Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá

Ko ia ʻoku ou fakamoʻoniʻi atu ai ʻi he efiafí ni, ʻoku mou kau ki ai pea ko e konga mahuʻinga kimoutolu ʻo e Fineʻofá—ʻa ia ko e tākanga sipi ia ʻa e Tauhisipi Leleí maʻá e houʻeiki fafiné.

BONNIE D. PARKINSiʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou fiefia ʻi heʻetau fakataha heni he efiafi ní. ʻOku ou fakamālō atu koeʻuhí ko hoʻomou ngaahi ngāueʻofa taʻefaʻalauá, mo hoʻomou fakamoʻoni ʻoku tupulekina maʻu peé, mo e ngaahi meʻakai kuo mou foaki ki he ngaahi fāmili faingataʻaʻiá! ʻOku hoko ha liliu lahi tuʻunga ʻiate kimoutolu, pea ko e maama ia ki he laumālié!

ʻOku ou maʻu ha fiemālie ʻi he talaʻofa, kapau “ʻoku [tau] mateuteu, ʻe ʻikai te [tau] manavahē.”1 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Fineʻofá ke tau mateuteu—ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó pē, kae ʻi he meʻa fakalaumālié foki. Ka he ʻikai lava ʻa e Fineʻofá ʻo tokoni ki heʻetau teuteú, kapau he ʻikai ke tau kau ki ai! Ko ia ʻoku ou hohaʻa telia ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku mou ongoʻi ʻoku ʻikai te mou fiemālie ʻi he Fineʻofá, pea mou pehē ʻoku ʻikai te mou kau ki ai. Neongo ʻoku mou ongoʻi ʻoku mou fuʻu kei siʻi pe fuʻu motuʻa, fuʻu koloaʻia pe fuʻu masiva, fuʻu poto pe taʻe ako, ka ʻoku tau kau kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku tau ʻi aí! Ko e meʻa ʻoku fakaʻamua lahi taha ʻe hoku lotó, ke mou ongoʻi kotoa pē ʻoku mou kau ki ai, pea ko ha konga mahuʻinga kimoutolu. Ko ia ʻoku ou fakamoʻoniʻi atu ai ʻi he efiafí ni, ʻoku mou kau ki ai pea ko e konga mahuʻinga kimoutolu ʻo e Fineʻofá—ʻa ia ko e tākanga sipi ia ʻa e Tauhisipi Leleí maʻá e houʻeiki fafiné.

ʻOku ou lea fakataha mo Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi haʻane meʻa ʻi he 1907: “ʻOku fuʻu lahi ha pehē ʻe he kau finemui longomoʻui, mo fakakaukau potó ʻo e ʻaho ní, ko e kau fefine motuʻa angé pē ʻoku kau ki he Fineʻofá.” Hili ia peá ne pehē: “Ko ha fakakaukau hala ʻeni.”2

Naʻá ku toki ʻaʻahí ni ki ʻItiopea, pea naʻá ku feʻiloaki ai mo Senifā Sāmita. Kapau ʻoku ʻi ai ha fefine ʻe lava ʻo pehē ʻoku ʻikai ke ne feʻunga ke kau, ko Sisitā Sāmita ʻa e fefine ko iá. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai te u tatau au mo ha toe [fefine] ʻi homau koló. Naʻe hangē ʻemau lea fakafonuá, valá, anga fakafonuá, mo e meʻa kotoa pē ko [ha] meʻa [ʻoku mau faikehekehe ai. Ka] ʻi he taimi ko ia naʻa mau talanoa ai ʻo kau ki he Fakamoʻuí . . . naʻe toe siʻi ange ai ʻa e meʻa ʻoku mau faikehekehe aí. Ko e taimi ko ia naʻa mau talanoa ai ʻo kau ki ha Tamai Hēvani ʻofá . . . , naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha faikehekehe ia.” Naʻe hoko atu ʻene fakamatalá ʻo pehē, “He ʻikai te mau lava ʻo liliu pe toʻo atu ʻa e ngaahi kavenga ʻa e niʻihi kehé, ka te mau lava ʻo fakatahaʻi mai ʻa kimautolu ʻi he ʻofa.”3

Naʻe maʻu ʻe he ngaahi tokoua ko ʻení ha konga ʻo Saione ʻi heʻenau hoko “ʻo loto mo fakakaukau taha peé.”4 He naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu.”5 Naʻe pehē foki ʻe Palesiteni Hingikelī, “ʻoku taʻe hano tatau hotau iví, kapau te tau faaitaha mo leʻo taha pē.”6 ʻOku tau lava fēfē ʻo taha, ʻi heʻetau hoko ko e kakai fefine ʻi Saioné? ʻI he founga tatau pē mo ʻetau kau ki heʻetau nofomalí pe ki ha fāmilí: ʻoku tau feʻinasiʻaki ʻi he anga ʻo ʻetau moʻuí—ngaahi ongo ʻi hotau lotó, ʻetau ngaahi fakakaukaú, mo hotau lotó.

ʻOku ʻi ai ha uooti ʻe taha, ʻoku fakafeʻiloaki ai ʻe he ngaahi faʻeé honau ngaahi tama fefiné ʻi he hoko honau taʻu 18, ʻi ha fakataha ʻa e Fineʻofá he Sāpaté. Naʻe fakahā ai ʻe ha faʻē ʻe taha ʻi he loto-ʻofa, ʻa hono lehilehiʻi hake ia ʻe hono ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá talu mei he kamata ʻene nofo malí, ʻo ne pehē: “Kuo nau ʻomi ha meʻakai, pea nau fāʻofua kiate au ʻi he taimi ʻo e mamahí, fiefiá, mo poupou mai ʻi he taimi ʻoku fakamanatua ai ha meʻa ne hokó. Kuo nau akoʻi mai ʻa e ongoongoleleí kiate au ʻi heʻenau ʻaʻahi maí, mo tuku ke u ʻaʻahi ange kiate kinautolú. Kuo nau fakaʻatā mai ke u fai ha ngaahi fehālaaki ʻi honau taimí.” Naʻe fakamatalaʻi ange leva ʻe he faʻē ko ʻení ki heʻene tama fefiné, ʻa hono ʻomi ʻe Kalolaine ʻa e ʻakau ko e teisí ʻi heʻenau ngoué, pea ʻomi ʻe Vēnisi ʻa e lilé, pea ʻomi ʻe Pauline ʻa e ʻakau matala engeengá. Naʻe ofo ai ʻa ʻene tama fefiné. Naʻe pehē ange leva ʻa e faʻeé, “ʻOku hoko ʻa e kau fefine ko ʻení ko hoku ngaahi tokoua ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku ou fakamālō ʻi heʻeku ʻoatu koe ke nau tokangaʻí.”

ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e ngoué tuʻunga ʻi he kehekehe ʻa e ngaahi ʻakau ʻoku tō aí—ʻoku tau fiemaʻu ʻa e ngaahi teisí, mo e ngaahi lilé mo e ngaahi ʻakau matala engeengá, pea ʻoku tau fiemaʻu ʻa e kau tō ngoue ʻoku nau fuʻifuʻi, fafangaʻi mo tokangaʻi iá. Ka ko e meʻa pangó, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku hanga ʻe he feʻinasiʻakí ʻo ngaohi ke taha ʻa ʻetau feohi fakatokouá ʻi he ʻaho taki taha mo e taʻengatá foki. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻe kamata ke hanga ʻe he siokitá ʻo fakaʻauha ʻa e feʻinasiʻakí, ʻa ia ʻokú ne fakaʻauha ʻa e uouangatahá, pea ʻoku fakaʻauha ai ʻa Saione. ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻe ʻikai te tau lava ʻo tuku ke fakamavaheʻi kitautolu ʻe he filí. He ʻoku mou ʻiloʻi, naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi, “ʻE hanga ʻe he uouangatahá ʻo fakahaofi ha kakai.”7 Pea te u tānaki atu, ʻe fakahaofi ʻe he uouangatahá hotau sosaietí.

Naʻe fakamanatuʻi mai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “ʻoku toko lahi ha kau fefine . . . ʻoku nau fakakaukau ko e Fineʻofá ko ha kalasi pē ke nau ʻalu ki ai,” peá ne fai mai leva ʻa e faleʻi ko ʻení: “ʻE kau fefine kuo pau ke mou liʻaki ʻa e fakakaukau ko ia ko hoʻomou haʻú pē ke maʻu e houalotu ʻo e Fineʻofá, ka ke mou ongoʻi ʻoku mou kau moʻoni ki ai!”8 ʻOku kamata ʻetau ongoʻi ʻoku tau kaú, ʻi he Sāpaté, ʻi heʻetau fanongoa hotau ngaahi leʻó. He ʻikai totonu ke ʻi ai ha faiako te ne fai ene lēsoní ki ha kau fefine ʻoku fakalongolongo pē, koeʻuhí he ko e lēsoní ia ʻatautolu kotoa.

Ko e kau maí, ko e ongoʻi ia ʻoku fiemaʻu kita, ʻofaʻi pea ongoʻi hoʻo puliá ʻi he taimi ʻokú ke mamaʻo aí; ko e kau maí ko ʻetau ongoʻi ʻoku fiemaʻua, ʻofeina kitautolu pea mo kinautolu ʻoku mamaʻó. Ko hono faikehekehe ia ʻo e maʻu lotú mo e kau atu ki he houalotú. ʻOku ʻikai ko ha kalasi pē ʻi he Sāpaté ʻa e Fineʻofá: ko ha meʻaʻofa fakalangi ia kiate kitautolu kakai fefiné.

Ko e ʻuhinga ʻeni ʻe ua ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku ou kau ki he Fineʻofá—pea ʻoku ʻikai tuʻunga ia ʻi hoku uiuiʻi ʻi he lolotonga ní! Naʻá ku ongoʻi lotofoʻi ʻi he māhina kuo ʻosí ʻi he ʻaʻahi ange ʻeku ongo faiako ʻaʻahí. Kuo vete ʻa Sūsana mo hono malí, pea naʻe kau ʻa Keiti ʻi heʻeku kalasi Loumailé. Naʻá na ʻomi ʻa e pōpoakí pea fai mo ha lotu. Ka naʻá na toe fakahā mai foki mo haʻana tokanga moʻoni kiate au. Naʻá ku ongoʻi ai hano poupouʻi mo hano ʻofaʻi au.

Naʻe ʻikai fuoloa mei heni, naʻe fai ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá ha lotu, ʻo ne kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne tokoniʻi au—ʻo ne ʻohake ai hoku hingoá—ʻi hoku ngaahi fatongiá. Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻeku ngaahi fiemaʻú, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaʻamu ʻa hoku lotó.

Sai, mahalo ne teʻeki ʻaʻahi atu ki muí ni hoʻomou ongo faiako ʻaʻahí, pe naʻe teʻeki lotua koe ʻe ha taha. ʻOku ou kole fakamolemole atu ai. Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke akoʻi kimoutolu ʻe ha ongo faiako ʻaʻahi pea ka toki hoko ko ha faiako ʻaʻahi lelei, pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ke lotua kimoutolu, pea ka toki fai ha lotu. Pea neongo ʻa hotau ngaahi faikehekehé, ka ʻo kapau te tau feʻinasiʻaki ʻi he loto fakamātoato, ʻe pehē pē foki mo e feʻinasiʻaki hotau ngaahi tokouá; pea tau lava ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi fakaʻamu ʻa hotau lotó, pea ʻe matala mai ʻa ʻetau kau ki he Fineʻofá ʻo hangē ha ngoue matalaʻi ʻakaú. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sisitā Sāmita mo hono ngaahi tokoua ʻItiopeá, ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e ngaahi faikehekehé ia, he ko ʻete kaú, ko e ola ia ʻo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Pea ʻoku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.

ʻE tatau ai pē pe ʻoku tau ngāue ʻi he Palaimelí pe Kau Finemuí, pe ʻoku tau mālohi pe māmālohi, pe kuo tau mali pe teʻeki mali, pe ʻoku tau kei talavou mo longomoʻui pe toulekeleka mo ongoongosia, ʻoku tau kei kau kotoa pē ki he Fineʻofá. Kuó u motuʻa au, ka ʻoku ou kei longomoʻui pē ʻo hangē ha finemuí. ʻOku mau fiemaʻu homou leʻó, mo e ngaahi ongo ʻoku mou maʻú , pea mo homou lotó foki. ʻOku fiemaʻu kimoutolu ʻe he Fineʻofá! Pea ʻoku mou ʻilo koā ha meʻa? ʻOku mou fiemaʻu foki ʻa e Fineʻofá. Ko e taimi ko ia ʻoku ʻikai te mou kau ai ki aí, ʻoku mou fakamasivesivaʻi ai ʻa kimoutolu mo e Fineʻofá foki.

ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai ha ngaahi māvahevahe ʻi he Fineʻofá, ka “ʻoku totonu ke tauhi maʻu ʻe he kāingalotú ʻa e fetauhiʻaki tatau.”9 “Pea kapau ʻe mamahi ʻa e kupu ʻe tahá, ʻoku mamahi mo ia ʻa e ngaahi kupu kotoa pē; pea ka fakahīkihiki ʻa e kupu ʻe taha, ʻoku fiefia mo ia ʻa e kupu kotoa pē.”10 He “ʻoku ʻaonga foki ki he sinó ʻa e kupu kotoa pē, koeʻuhí ke felangahakeʻaki kotoa, koeʻuhí ke tauhi ke haohaoa ʻa e sinó.”11

ʻIo, ʻoku totonu ke fakafiefia ange ʻa e Fineʻofá, pea lahi ange haʻane fakatahaʻi kitautolu. ʻE lava ʻo fakamaʻamaʻa mo fakasiʻisiʻiʻi ai ʻetau ngaahi kavengá. ʻOku ʻikai ke haohaoa ʻa e Fineʻofá, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke haohaoa ha taha ʻiate kitautolu. Ka te tau lava ʻo ngāue ki ai; pea tau fakahaohaoaʻi fakataha ia ʻi heʻetau fononga fakafoʻituitui atu ki muʻá. ʻO fēfē? ʻI hono liliu ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú: he ʻoku hanga ʻe heʻetau founga talanoa fekauʻaki mo e Fineʻofá, ʻo uesia ʻa e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ki he Fineʻofá—kae tautautefito ki he kau finemuí; poupouʻi ʻetau kau palesitenisī mo e kau faiako ʻi he Fineʻofá—tuku ke nau ako ʻi hotau taimí (ʻo hangē pē ko ʻetau ako ʻi honau taimí); ke lahi ange ʻa e faʻa fakamolemolé, kae siʻisiʻi ange ʻa e fakamāú, hoko ko ha faiako ʻaʻahi tokanga, mo faivelenga maʻu pē; ʻalu loto fiefia ki he ngaahi fakataha fakatupulaki ʻo e ʻapí, fāmilí, mo fakafoʻituituí; kumi ki he meʻa ʻoku lelei ʻi he Fineʻofá pea fakatupulaki ia.

Naʻe fai mai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ha tukupā ke tau “puke mālohi ki he ngāué ni [ʻa e Fineʻofá], ʻi he loto poto mo e uouangataha, ke langa hake ʻa Saione.”12 Kapau ʻoku tau tui kuo toe fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí—pea ʻoku tau tui pehē foki—kuo pau leva ke tau tui ʻoku hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻEne lotoʻā sipí. ʻOku fiemaʻu ke taʻofi leva ʻetau fehuʻi pe ʻoku tau feʻungá—koeʻuhí he ʻoku tau feʻunga! ʻOku ʻikai ke fuʻu fēfē fau hotau ngaahi faikehekehé ke ʻoua naʻa tau lava ai ʻo langa fakataha hake ʻa Saione!

ʻI he taʻu nai ʻe taha kuo hilí, naʻe puke lahi ai pea mei mate ʻi he kanisaá, ʻa Sisitā Sānisi Peakoni ʻo Pasatina, Kalefōniá. Naʻá ne foaki līʻoa ʻene moʻuí pea naʻe ʻofeina lahi ia. Naʻe haʻu hono ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá ʻo ʻomi haʻane meʻakai, pea nau fakamaʻa hono falé, mo tokangaʻi ʻene ongo kiʻi tamaiki tangatá, mo tokoni ki hono husepānití ʻi hono palani ʻo e meʻafakaʻeikí. Naʻe faingataʻa kia Sānisi ʻa ʻene maʻu ha tokoni lahi pehē, he naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻilo ʻe he kau fefiné ʻa e ʻikai maʻa hono ʻapí. Naʻá ne hohaʻa telia naʻa ʻilo lahi ʻa e kau fefiné ki he ngaahi fakaʻamu ʻa hono lotó! Ka koeʻuhí ko e ʻiloʻi ʻe hono ngaahi tokouá ʻa hono lotó, naʻe ʻikai faingataʻa ha meʻa kiate kinautolu. Naʻá nau fetuku ʻene fānaú ki he akó mo e ngaahi meʻa kehe naʻe faí, naʻa nau tokoni ʻi hono fai ʻo e ngaahi ngāue fakaakó, pea tā ʻa e pianó kiate ia, pea fetongi hono ngaahi meʻa mohengá. Naʻa nau fai ia ʻi he ʻaho ki he ʻaho, pea naʻe ʻikai haʻanau lāunga, he naʻe fonu honau lotó ʻi he manavaʻofá. Naʻe hanga ʻe he feʻinasiʻaki peheé ʻo liliu ʻa e moʻui ʻa e kau fefine ko iá. Ki muʻa pea mālōlō ʻa Sānisí, naʻá ne tafoki ki ha Fineʻofa ʻe taha, ʻo ne fehuʻi ange ʻi he lotohoungaʻia mo, “ʻE lava fēfē ha taha ke mate taʻe kau ai ʻa e Fineʻofá?”

ʻOku ou fehuʻi kiate kimoutolu siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina—he ko hoku ngaahi tokoua kimoutolu: “ʻE lava fēfē ke moʻui ha taha taʻe kau ai ʻa e Fineʻofá?”

Ko ʻetau kau fakatahá ko haʻatau totonu toputapu ia. ʻOku ou fakaʻamu ne u lava ʻo fakatahaʻi kimoutolu pea tau ʻalu fakataha ki he Fineʻofá. Pehē ange mai te u lava ʻo ʻiloʻi homou lotó pea mou ʻiloʻi hoku lotó. Mou ʻomi ki he Fineʻofá homou lotó, mo homou loto manavaʻofá. Mou ʻomi homou ngaahi talēnití, mo homou ngaahi meʻafoakí, mo hoʻomou moʻui fakafoʻituituí, koeʻuhí ke tau taha.

ʻOku ou fakamoʻoniʻi, “ʻoku ui ʻe he Tauhi Sipi Angaleleí kiate [kitautolu] . . . [ke] ne ʻomi [kitautolu] ki hono lotoʻaá”13 Mahalo ʻe ʻikai te tau maʻu ʻa e ngaahi talí kotoa, ka kuo pau ke tau falala ʻoku hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻEne ngāué, he

Neongo, ʻe takai [hotau] halá ʻi he ngaahi moʻungá, ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e feituʻu laumaʻuiʻui ʻoku [tau] maʻu meʻatokoni aí . . . ʻOkú Ne ʻfakateunga ʻa e lile ʻo e ngoué, ʻOkú Ne fafanga ʻa e fanga lami ʻo ʻene tākanga sipí, Pea te Ne fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku falala kiate Iá. Mo ngaohi [hotau] lotó ke hoko ko e koula.14

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻĒmeni.

MA’U’ANGA Fakamatala

1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:30.

2. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1907, 6; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

3. Fetohiʻaki fakafoituitui.

4. Mōsese 7:18.

5. T&F 38:27.

6. “Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi, 10 Sanuali 2004, 22.

7. Teachings of Presidents of the Church: Brigham Young (1997), 354.

8. “Ko e Fineʻofá”, Tūhulu, Siulai 1998, 86.

9. 1 Kolinitō 12:25.

10. 1 Kolinitō 12:26.

11. T&F 84:110, tānaki atu ʻa e fakamamafá.

12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1907, 6.

13. ʻAlamā 5:60.

14. Roger Hoffman, “Consider the Lilies.”

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy