KATHLEEN H. HUGHES
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá
Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fiu ʻi he faileleí, pea kuo pau ke ʻoua naʻa tau fiu ʻi he kātakí; he kuo pau ke hoko mai ʻa e ngaahi liliu ʻoku tau fekumi ki aí “ʻi [hono] taimi [totonu].”
Naʻe ʻi heʻeku fakakaukaú mo hoku lotó talu mei heʻemau fili ʻa e kaveinga ki he fakatahá ni, ʻa e fakalea ʻo e ʻanitema mahuʻinga ki hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻa ia naʻa tau hivaʻi ʻi hono fakaava ʻo ʻetau fakatahá. “Tuku ke tuʻu hake ʻa Saione ʻi hono fakaʻofoʻofá; Pea ulo atu hono māmá. . . . Pea teuteu ʻa e kakaí ke feʻiloaki mo e ʻEikí” (“Let Zion in Her Beauty Rise,” Hymns, fika 41). Ko e meʻa nāunauʻia ʻete fakakaukau atu ki he taimi ko ia kuo talaʻofa ʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí, ka ʻoku toe mamafa foki ʻete fakakaukau atu ki he ngaahi liliu ʻe fiemaʻu ke tau fai ke tau lava ai ʻo mateuteú. Neongo iá, siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻi heʻeku feʻiloaki mo kimoutolu peá u mamata ki hoʻomou tukupaá, ʻoku ou tui ʻoku ʻikai ke tau hangē kitautolu ia ko ʻetau ngaahi fakakaukaú. ʻOku ʻi ai haʻatau ʻuhinga ke fiemālie hotau lotó mo ʻamanaki lelei ai ʻi heʻetau teuteú.
Naʻe hoko ʻa Sepitema ʻo e 1832, ko e faʻahitaʻu femoʻuekina ʻo e teuteú ki he kāingalotu ʻi muʻá. Naʻe lolotonga teuteu ʻa e Palōfitá ke hiki ki he ʻapi ʻo Sione Sionisoní ʻi he tonga hahake ʻo Ketilani, ʻi ʻOhaioó; pea teuteu foki mo ha kau tangata kehe ke nau ʻalu atu ki Mīsuli. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā lolotonga ʻa e ngaahi teuteu ko ʻení, ʻa ia ʻoku tau maʻu ia he ʻahó ni ko e vahe 64 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Hili hano fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau tangata naʻa nau ʻalu atu ki Mīsulí, naʻá Ne fakamanatu ange kiate kinautolu, “Ka kuo pau ke hokosia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau taimí. Ko ia, ʻoua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (T&F 64:32–33).
ʻOku hoko ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ko ha fakahinohino kiate kitautolu ʻi heʻetau teuteuʻi kitautolu mo hotau fāmilí ke tau moʻui ʻi he “ngaahi kuonga fakatuʻutāmakí” (vakai, 2 Tīmote 3:1). Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fiu ʻi he faileleí, pea kuo pau ke ʻoua naʻa fiu ʻi he kātakí; he kuo pau ke hoko mai ʻa e ngaahi liliu ʻoku tau fekumi ki aí “ʻi honau taimi.” Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻe tupu ʻi he “ngaahi meʻa īkí” ʻa e ngaahi ngāue mahuʻinga ʻoku tau fie faí.
Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa iiki ko ia kuó u akó, ko e pau ko ia ke u kumi mo fakaʻaongaʻi ʻa e taimí ki hono fakafonu mo fakamālohia hoku tuʻunga fakalaumālié ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku fakataueleʻi kita ke te hiki ha fuʻu lisi ʻo hoto ngaahi vaivaí, peá te toki ngāue ki ai pea hangē ko e lau haku kaumeʻa ʻe taha, ʻoku hangē ia haʻate “tāmateʻi ha fanga ngatá.” ʻOku faʻa hangē ʻete fakatupulekina kitá ko ha faʻahinga ngāue pē ke fai, ka ko hono moʻoní—ko ha—liliu ia ʻo e lotó. Ko e taimi ko ia ʻoku tau feinga ai kitautolu kakai fefiné ke fakahoko hotau ngaahi fatongia ʻi he moʻuí—ʻa hono lehilehiʻi hake ʻo e fānaú, tokonaki ki he ngaahi fiemaʻú, ʻalu ki he akó, fefaʻuhi mo e ngaahi palopalema ʻo e fakaʻau ke tau motuʻá mo e moʻui mahamahakí—ʻoku faʻa hoko leva hotau tuʻunga fakalaumālié ko e meʻa fakamuimui taha ʻi heʻetau fuʻu lisi lahi ʻo e “ngaahi ngāue ke faí.”
ʻE hanga ʻe he ako folofolá mo e lotú ʻo fakatupu ha liliu—ka ʻoku ʻikai tupukoso pē ʻene hokó. Kapau ʻe ʻikai te tau fakakaukau ki he meʻa ʻoku tau laú pe ko e meʻa ʻoku tau leaʻaki ʻi heʻetau lotú, ʻoku tau fai fakahōhōloto pē ia, pea neongo ʻoku ʻikai mole taʻeʻaonga ʻa e taimi ko iá, ka ʻoku ʻikai foki ke tau maʻu kakato ai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau maʻú. ʻE fiemaʻu, ʻi he tokoni mai hotau fāmilí, ke tau fakaʻatā ha taimi feʻunga ke tau ako ai—ʻo ʻikai ko ʻetau lau pē—ka ke tau fakalaulauloto, ongoʻi pea tatali ki he ngaahi tali ʻe fai maí. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, te Ne fakamālohia ʻa kitautolu, pea poupouʻi mo fakafoʻou kitautolu, kapau te tau foaki ha taimi Maʻana ʻi he ʻaho taki taha (T&F 88: 63).
Siʻi ngaahi tokoua, kuo pau ke tau teuteu, ʻo kapau ʻoku tau fie ngāue, pea kuo pau ke tau ngāue kapau ʻoku tau fie mateuteu. Naʻe ui au ʻi hoku taʻu hongofulu mā onó ke u faiako ki he fānau taʻu tolú, ʻi he taimi naʻe kei fai ai ʻa e Lautohi Faka-Sāpate Siʻí. (He ʻoku mou ʻilo naʻe ʻi ai ha meʻa pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá.) Naʻá ku akoʻi ai ha fānau longomoʻui ʻaupito. Naʻe kaka ʻa e fānaú ʻi ʻolunga pe totolo holo he lalo seá mo e tēpilé, pea naʻe ʻikai te nau lava ʻo tangutu maʻu hifo. Naʻe ʻikai haʻaku taukei ʻe taha, ʻi he ngaahi ʻuluaki uike siʻi ʻo ʻeku fuofua faiako ko ʻení, naʻá ku pehē, pe naʻá ku fai nai ʻa e meʻa totonú ʻi heʻeku tali ʻa e uí.
Ka naʻá ku vilitaki pē, pea ko e meʻa ʻeni naʻe—vave—ʻeku akó, naʻe ʻikai lava ke u lotu pē ʻo kole ha tokoni. Naʻe pau ke u mateuteu. Naʻe pau ke kau ai hono palani ha ngaahi ʻekitivitī, fai ʻo e ngaahi talanoá mo e ngaahi lēsoní, pea naʻe pau ke kau ki ai ha palani talifaki, mo ha ngaahi palani mo ha ngaahi ʻekitivitī kehe ʻe ala fai. Naʻe ʻosi mei ai ha ngaahi taʻu lahi, ʻi hono ui au ke u taki ha Lautohi Siʻi ʻi homau uōtí, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ʻaki ʻa e kau faiako foʻoú. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e founga ke te fiefia ai ʻi he fānaú, pea naʻá ku ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo ʻete faivelenga ʻi hoto uiuiʻí.
Naʻá ku hangē pē ko ha tokolahi ʻo kimoutolu, kuo mou maʻu ha ngaahi uiuiʻi kehekehe ʻi he Siasí. Naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻe faingofua ange he niʻihi kiate au, ka ne u feinga maʻu pē ke fua totonu ʻa hoku uiuiʻi kotoa pē. ʻOku mou manavahē nai ʻi he kupuʻi lea “fua totonu homou uiuiʻí”? Naʻá ku faʻa hohaʻa ki ai. Naʻá ku toki lau ha lea naʻe lau ai ʻe Palesiteni Monisoni ha lea ʻa Siosefa Sāmita ʻo pehē: “Pea ʻoku lava fēfē ʻe ha taha ke fua totonu hono uiuiʻí?” Ko ʻene fakahoko pē ʻa e ngāue ʻoku fekauʻaki mo iá” (“Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Sānuali 2000, 58). ʻE hoku ngaahi tokoua, te tau lava ʻo fai ia! Kuó u fanongo ki ha pehē ʻe ha kakai fefine, ʻoku hanga ʻe honau ngaahi uiuiʻí ʻo fakaongosiaʻi kinautolu pe ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau taimi ke nau ngāue ai. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga hono fua totonu hotau uiuiʻí ke tau ʻā he poó kotoa ʻo teuteuʻi ha ngaahi nāunau ke tufa, pe ha ngaahi teuteu fakaʻofoʻofa makehe ki he tēpilé. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ki haʻatau ʻave ha meʻa maʻá e kau fefine ʻoku tau ʻaʻahi ki aí he taimi kotoa pē ʻoku fakahoko ai ʻetau faiako ʻaʻahí. ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku tau hoko pē ko hotau fili lahi tahá. Tau kiʻi talanoa ki ai. ʻOku maʻu ʻa e pōpoaki ʻo ha lēsoni ʻoku leleí, ʻi he teuteu fakalaumālié. Tau tokanga taha ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea ki he nāunau ʻoku ʻi heʻetau ngaahi tohi lēsoní. Tau teuteu muʻa ke fakahoko ha feʻinasiʻaki ʻi he ngaahi fakakaukaú, ʻi ha fealēleaʻaki, kae ʻikai ʻi ha ngaahi ngāue kehe ʻokú ne fakaongosiaʻi kitautolu, ʻo tupu ai haʻatau fehiʻa ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai hotau ngaahi uiuiʻí.
ʻOku ʻikai fakahā mai kiate kitautolu ha ʻaho ʻe tukuange ai kitautolu, ʻi he taimi ʻoku ui ai kitautolu ke ngāué. ʻOku totonu ke foaki ʻetau moʻuí ki hono fai ʻo e ngāué. Naʻe kamata ʻa Lōisi Poona, ʻa ia ko ha fefine taʻu 92 ʻi hoku siteikí, ke hoko ko ha faiako ʻaʻahi ʻi he hili pē ʻene mali ʻi he taʻu ʻe 65 kuo hilí. ʻOkú ne kei ngāue faivelenga pē. Naʻe akoʻi, mo fakahinohinoʻi, pea ʻofaʻi kimautolu mei he kiʻi uooti ʻi Mīsulí ʻe he kau faifekau mali, ʻa ia ko e fāmili Nalesoní mei Kānata, mo e fāmili ʻElauefí mei ʻIutā. Naʻa mau ako meiate kinautolu, ʻa e fiefia ʻoku maʻu ʻi he ngāué, pea mau ako ʻa e fakapotopotó mei he ngaahi meʻa ne nau aʻusiá. ʻOku ʻikai te u lava ʻo fakakaukau ki ha founga lelei ange ke te fakamālō ai ki heʻetau Tamaí, koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuó Ne foaki mai kiate kitautolú, ʻo hangē ko ʻete tokoni ki Heʻene fānaú ʻi he kuonga kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.
Ko hono fakaʻosí, ʻoku fakaʻau pē ke mahino mai kiate au hono ʻuhinga mo e mahuʻinga ʻo ʻetau ngaahi foakí—kae tautautefito ki heʻetau ngaahi vahehongofulú mo ʻetau ngaahi foaki ʻaukaí. Kuo lahi ha folofola mai ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke tau fetokoniʻaki mo foaki mei heʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoni fakatuʻasinó ke langa hake ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku hoko foki ʻetau loto-fiemālie ke fai iá, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu pea toki hāʻele mai ʻa e ʻEikí ki he māmaní (Vakai ki he Ludlow, Daniel H., A Companion to Your Study of the Doctrine and Covenants, 1978, Appendix A, 46). Neongo ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, ka ʻoku mahuʻinga ke tau foaki ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá. ʻOku tātātaha ke fiemaʻu mai ʻe he ʻEikí ke tau foaki ange ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú, ka ʻoku mahuʻinga ʻEne ʻafioʻi te tau lava ʻo fai ia, ʻo kapau ʻe fiemaʻu ia meiate kitautolu. (vakai ki he Bruce R. McConkie, “Obedience, Consecration, and Sacrifice,” Ensign, May 1975, 74–75). Naʻe ʻi ai ha siteiki ʻe taha naʻá ku nofo ai mo hoku husepānití, naʻe fakatukupaaʻi ai ʻe homau Palesiteni Fakasiteikí ʻa e kāingalotú ke liunga ua ʻenau ngaahi foaki ʻaukaí, pea nau teuteu ki he ngaahi tāpuaki te nau maʻú. ʻOku ou lava ʻo fakamoʻoniʻi fakafoʻituitui he taimí ni, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi founga lahi ʻoku ʻikai te tau ʻilo ki ai, kapau ʻoku tau faivelenga ʻi heʻetau foaki līʻoá.
Maʻu ʻa e tuʻunga fakalaumālié ʻi he lotu mo e ako. Tokoni ki he kakai kehé. Foaki lahi ʻi he ngaahi vahehongofulú mo e ngaahi foakí. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni foʻou ʻeni. Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi “meʻa iiki” ʻoku fiemaʻu kae toki fakahoko ai ʻa e meʻa lalahí. Ka ʻoku tau ʻiloʻi mei he veesi hoko aí ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolú. ʻOkú Ne fiemaʻu meiate kitautolu ʻa e “loto mo e ʻatamai fie [ngāué]” (T&F 64:34; toe tānaki atu ʻa e fakamamafá). Ko hotau lotó mo hotau ʻatamaí ʻoku fiemaʻu ke fakafoʻoú. ʻOku ʻi ai kotoa pē haʻatau ngaahi fehalaaki, ngaahi vaivai, mo haʻatau ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai haohaoa. ʻOku kole mai ʻe he ʻEikí ke tau fakaʻatā kitautolu ke tau tali Ia—ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOkú Ne folofola mai kiate kitautolu, ʻoua ʻe kalofaki “hoʻomou moʻuí” kae feinga pē ke “fai hoku lotó, pea fai ʻeku ngaahi fekaú” (Hilamani 10:4). ʻOku fakafoʻou hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau fai ai mo foaki ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava ʻo foakí, pea momoi atu hotau lotó ki he Tamaí. ʻOku talaʻofa mai ʻe he Tamaí, ʻe mahutafea ʻetau moʻuí ʻi he taimí ni mo e taʻengatá, ʻo kapau te tau fai ʻeni. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau manavahē.
Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoua te mou fiu ʻi he faileleí. Kapau te tau faʻa kātaki, te tau lava ʻo aʻusia ʻa e liliu ʻo e lotó, ʻa ia ʻoku tau feinga ki aí. ʻOku ʻi ai hotau toko lahi, ko ha kiʻi liliu siʻi pē ʻe fiemaʻú, pea nau hanga atu ai ki he hala ʻo e māʻoniʻoní. ʻOku ʻi he “ngaahi meʻa iiki” ko ʻení ‘a e ngaahi liliu kuo pau ke tau faí, ka ʻoku ʻikai pehē ʻoku faingofua ai ia. ʻOku lahi ʻaupito ha ngaahi mālohi ʻoku nau tohoakiʻi atu kitautolu mei he moʻoní. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakahinohino ko ia ʻokú ne tataki atu kitautolu ki he hala totonú. Ko e hala ia ki ʻapí.
ʻOku ou fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻa hono moʻoni ʻo e ngaahi talaʻofa kuo fai mai ʻe he Tamaí kiate kitautolu, ko Hono ngaahi ʻofefine ʻofeiná. ʻOku ou fakamoʻoniʻi, kapau te tau fakafeʻungaʻi ʻetau moʻuí ke tau faʻifaʻitaki ki he moʻui kuo fakaʻaliʻali mai ʻe he Fakamoʻuí, te tau ʻiloʻi ai ʻoku ulo mai ‘a e maama ʻo Saioné, pea ʻoku tau hoko ko ha kakai kuo mateuteu ke tali Ia ʻi Heʻene hāʻele maí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.