PALESITENI THOMAS S. MONSON
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻOku tau moʻui ʻi he taimi faingataʻa. ʻI he taimi lahi ʻoku ʻikai te tau ʻilo ki he kahaʻú; ko ia ʻoku ʻaonga ai ke tau teuteu ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻemahinó.
Ko ha faingamālie fakafiefia kiate au ke u tuʻu atu ʻi homou ʻaó i he Konifelenisi Lahi ko ʻeni ʻa e Fineʻofá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ai ha niʻihi makehe meiate kimoutolu ʻoku fakataha mai ʻi he Senitā Konifelenisi ko ʻení, ʻoku nau vakai mo fanongo mai ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe lau afe kehe ki he fakataha ko ʻení ʻi hono fakamafola fakasatelaite atú.
ʻOku ou ʻiloʻi ʻi heʻeku lea atu kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ní, ko e tangata au ʻoku ou tuʻu ʻi he kiʻi haʻohaʻonga ʻo ha kakai fefine toko lahi, ko ia kuo pau ke u tokanga ʻi he meʻa te u lea ki aí. ʻOku ou ongoʻi tatau mo ha kāinga naʻe haʻu mei ha feituʻu tukuʻuta ʻo ʻaʻahi mai ki hano kāinga ʻi ha fuʻu kolo lahi. Kuo laui taʻu lahi ha ʻikai ke ne ʻaʻahi mai ki hono kāingá, pea naʻe ʻohovale ia ʻi hono fakaava atu ʻe ha kiʻi tamasiʻi ʻa e matapaá ʻi he tatangi e fafangu ʻo e matapaá. Naʻe fakaafeʻi atu ia ʻe he kiʻi tamasiʻí ki loto, pea ʻi heʻena tangutú hifo pē kuó ne fehuʻi ange, “Ko hai koā koe?”
Naʻe pehē ange leva ʻe he tangata ʻaʻahí, “ʻOkú ke tokoua ʻaki au ʻi he faʻahi hoʻo tamaí,” pea tali atu leva ʻe he kiʻi tamasiʻí, “ʻE tangata, ʻe lau leva koe ʻe he ʻapí ni ʻokú ke ʻi he tafaʻaki hala!”
ʻOku ou tui ʻe lau au he ʻahó ni ʻi he falé ni, ʻoku ou ʻi he tafaʻaki totonú, ʻa ia ko e tafaʻaki ʻa e ʻEikí.
ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí naʻá ku mamata ai ʻi ha tā ʻo ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻi he Uooti Onó ʻo e Siteiki Paioniá ʻi Sōleki Siti. Naʻe fai ʻa e tā ko iá ʻi he 1905. Naʻe ʻi he ʻotu muʻá ha kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa, naʻe fī ua hono ʻulú. Ko hono hingoá ko Pele Sāmita. Naʻá ne hoko ki mui ko Pele Sāmita Sipāfooti, pea ko e palesiteni lahi ia ʻo e Fineʻofá, pea naʻá ne tohi ʻo pehē: “Kuo teʻeki ha kuonga ʻe maʻu ai ʻe he kakai fefiné ha mālohi lahi ʻo hangē ko e māmani ʻo e ʻaho ní. Kuo teʻeki fakaava lahi pehē mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e faingamālié kiate kinautolu. Ko e taimi ʻeni ʻoku fakalata, fakafiefia, mohu ʻahiʻahi pea mo femoʻuekina ai ʻa e kakai fefiné. Ko e taimi ia te tau lava ʻo maʻu ai ha ngaahi tāpuaki lahi kapau te tau tauhi totonu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní, pea tau ako ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga totonu ʻo e moʻuí, pea tau fakakaukauʻi fakapotopoto ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.”1
Kuo fokotuʻu ko ha taumuʻa ʻo e houalotu Fineʻofá ke nau tokoni ki hono toʻo atu ʻa e vale ʻi he laukongá mo e tohi nimá. ʻOku ʻikai mahino kakato kiate kitautolu ʻoku poto ʻi he laukonga mo e tohi nimá, ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku vale ʻi he laukongá, mo e tohi nimá. ʻOku ʻufiʻufi kinautolu ʻe ha ʻao fakapoʻuli ʻa ia ʻokú ne taʻofi ʻenau fakalakalaká, pea felei ʻenau ʻiló, mo holoki ʻenau ʻamanaki leleí. Siʻi kau fefine ʻo e Fineʻofá, te mou lava ʻo toʻo atu ʻa e konga ʻao fakapōpōʻuli ko ʻeni ʻo e lotofoʻí kae tali fiefia ʻa e maama faka-ʻOtua mei he langí, ʻi heʻene ulo mai ki homou ngaahi tokouá.
Naʻá ku ʻi Monilou ʻi Luisiana ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻi ha konifelenisi fakavahelahi. Ko ha fakataha fakafiefia ia. Naʻe fakafetaulaki mai ha fefine kili ʻuliʻuli fakaʻofoʻofa—ko e mēmipa ʻo e Siasí—ʻi he malaʻe vakapuná ʻi he ʻamanaki ke u foki ki ʻapí, pea naʻá ne malimali mo pehē mai, “ʻE Palesiteni Monisoni, naʻe ʻikai te u lava ʻo laukonga pe tohi nima ki muʻa peá u toki kau ki he Siasí ʻou hoko ko ha mēmipa ʻo e Fineʻofá. Naʻe ʻikai lava ia ʻe ha taha ʻo hoku fāmilí. He naʻa mau masiva kotoa pē, pea mau ngoue ʻi ha faama, pea mau vaeua ʻa e ngoue ko iá mo e tangata ʻoku ʻaʻana ʻa e fāmá. ʻE Palesiteni, naʻe hanga ʻe hoku ngaahi tokoua kili hinehina ʻi he Fineʻofá—ʻo akoʻi au ke u lau tohi. Naʻa nau akoʻi au ke u poto ʻi he tohi nimá. ʻOku ou tokoni he taimí ni ki hono akoʻi hoku ngaahi tokoua papālangí ke nau poto ʻi he lau tohí mo e tohi nimá.” Naʻá ku fakakaukau atu ki heʻene fiefia lahi ʻi heʻene fakaava hake ʻene Tohi Tapú ʻo fuofua lau ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí:
“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālie kiate kimoutolu.
“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū; pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.
“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”2
Naʻá ku maʻu ʻi he ʻaho ko iá ʻi Monilou ʻi Luisiana, ha fakamoʻoni mei he Laumālié ki he taumuʻa fakaʻeiʻeiki ʻa e Fineʻofá ke tokoni ki hono toʻo atu ʻo e vale ʻi he lau tohí mo e tohi nimá.
Naʻe tohi ʻe he punaké ʻo pehē:
Te ke maʻu ha koloa ʻoku taʻefaʻalauá;
Ko e ngaahi puha fonu he siuelí mo e koulá.
Ka ʻe ʻikai te ne lakasi ʻa e koloa ʻoku ʻaʻakú—
He naʻe lau mai ʻe heʻeku faʻeé ha tohi kiate aú.3
Naʻe tānaki mai ʻe ha punake ʻe taha ʻa e foʻi veesi fakaʻofa ko ʻení:
Fakakaukau muʻa ki he ikuʻanga ʻo ha fānau ʻe taha,
ʻOku angavaivai, pea nonga pea ʻikai ʻitangofuá,
ʻOkú ne fiemaʻu ʻa e meʻa tatau foki,
Ka naʻe fanauʻi ki ha faʻē naʻe ʻikai lava ʻo lau tohi.4
ʻOku hohaʻa ʻa e mātuʻa ʻi he feituʻu kotoa pē koeʻuhí ko ʻenau fānaú mo ʻenau fiefia taʻengatá. ʻOku fakaʻaliʻali mai ia ʻi he faiva hiva ko e “Tangata Tā Vaiolini ʻi he Funga Falé (Fiddler on the Roof),” pea ko e taha ia ʻo e ngaahi faiva hiva kuo fuoloa taha ʻa hono fakaʻaliʻali ʻi he hisitōlia ʻo e ngaahi fale faivá.
Te tau kata ʻi heʻetau sio ki he tamai ʻo ha fāmili Siu anga fakakuonga muʻa ko ʻeni ʻi Lūsia, ʻi heʻene feinga ke fefaʻuhi mo e ngaahi feliliuaki ʻa e taimí, ʻi hono fakamatalaʻi mahino mai ia ʻe hono ngaahi ʻofefine talavou kei finemuí.
ʻOku hangē ʻoku mole atu hono mahuʻinga ʻo e mālie ʻa e ngaahi faivá, mo e mūsiká, mo e fakaʻofoʻofa hono fakatātaaʻi ʻo e faivá, ʻi he taimi naʻe lea ai ʻa Teivi (Tevye) ʻo kau ki he meʻa ʻoku ou pehē, ko e tefitoʻi pōpoaki ʻo e faiva hiva ko ʻení. Naʻá ne tānaki mai hono ngaahi ʻofefine fakaʻofoʻofá ki hono tafaʻakí, ʻo ne faleʻi kinautolu ʻi he tuʻunga masivesiva naʻa nau ʻi aí, ʻi heʻenau fakakaukau ki honau kahaʻú. Naʻe fakatokanga ange ʻe Teivi, “Manatuʻi, ʻi ʻAnatevikā . . . ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē pe ko hai ia pea mo e meʻa ʻoku ʻamanaki ʻe he ʻOtuá te ne aʻusiá.”5
ʻA kimoutolu siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻiloʻi pe ko hai ʻa kimoutolu mo e meʻa ʻoku ʻamanaki ʻa e ʻOtuá ke mou aʻusiá. Ko hoʻomou tukupaá, ke mou ʻomi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku mou tokangaʻí ke nau maʻu ha ʻilo ki he moʻoni ko ʻení. ʻE lava ke hoko ʻa e Fineʻofa ʻo e Siasi ko ʻeni ʻo e ʻEikí, ko ha founga ke fakahoko ai ha taumuʻa pehē.
Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ʻo pehē, “ʻOku maʻu ʻi he ʻapí ʻa e ʻuluaki faingamālie mahuʻinga taha ki he faiako ʻi he Siasí.”6 Ko e ʻapi Māmonga moʻoní, ʻa e ʻapi ʻe fie ʻafio fuoloa mo mālōlō ai ʻa Kalaisi, ʻo kapau te Ne maʻu ha faingamālie ke hāʻele atu ki ai.”7
Ko e hā ha meʻa ʻoku tau fai ke fakapapauʻi ʻoku aʻusia ʻe hotau ngaahi ʻapí ʻa e fakamatala ko ʻení? ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e maʻu pē ʻe he mātuʻá ha fakamoʻoni ʻoku mālohí. ʻE ʻikai fuoloa ha fakafalala ʻa e fānaú ia ki he tui ʻa e ongo mātuʻá.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite: “Ko hotau fatongiá ke akoʻi ʻetau fānaú ʻi heʻenau kei īkí. . . . Te u ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, pea mahalo ʻe ʻiloʻi ia foki ʻe hoku uaifí; ka ʻoku ou fie tala atu kiate kimoutolu, he ʻikai teitei ʻiloʻi ʻe heʻetau fānaú ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, kae ʻoua ke nau ako mo maʻu ha fakamoʻoni maʻanautolu.”8
ʻOku hoko e ʻofa ki he Fakamoʻuí, mo e ʻapasia ki Hono huafá, mo e fefakaʻapaʻapaʻaki moʻoní, ko ha kelekele moʻui ia ke tupu ai ha fakamoʻoni.
ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē hono ako ʻo e ongoongoleleí, fai ʻo ha fakamoʻoní, mo hono tataki ʻo ha fāmilí. ʻOku fuatautau e fononga ʻo e moʻuí mei he ngaahi faingataʻa ʻi he halá, mo ha ngaahi peau aake ʻi he tahí—ʻio, ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo hotau kuongá.
Lolotonga haʻaku ʻaʻahi he ngaahi taʻu kuo hilí ki he kāingalotu mo e kau faifekau ʻi ʻAositelēliá, naʻá ku mamata tonu ai ki ha sīpinga haohaoa ʻa ia ne fakahā mai ai ʻa e founga ʻoku lava ai ʻe ha fakamoʻoni mālohi ʻo tāpuekina mo fakamāʻoniʻoniʻi ha ʻapí. Naʻá ku puna atu mo Hōlasi D. ʻEnisaini, ʻa ia ko e palesiteni fakamisioná, ʻi he puna mamaʻo ko ia mei Senē ki Tāuiní ke u tāpuakiʻi ai ʻa e kelekele ki he ʻuluaki fale lotu ʻi he kolo ko iá. Naʻe pau ke mau tuʻu ʻo ʻutu ʻi ha kiʻi kolo keliʻanga maka koloa ʻi he feituʻu naʻe ui ko Moʻunga ʻIsá. Naʻe haʻu ha fefine mo haʻane ongo kiʻi tamaiki iiki, ʻi heʻemau hū atu ki he malaʻe vakapuná. Naʻá ne pehē mai, “Ko Siutiti Louteni au, pea ko ha mēmipa au ʻo e Siasí, pea ko ʻeku fānaú ʻeni. Naʻa mau pehē te ke puna mai ʻi he vaka ko ʻení, ko ia naʻa mau haʻu ai ke tau talanoa lolotonga hoʻomou kiʻi mālōlō hení.” Naʻá ne fakahā mai naʻe ʻikai kau hono husepānití ki he Siasí, pea ko ia pē mo ʻene fānaú ʻa e kau mēmipa ʻi he feituʻu kotoa ko iá. Naʻa mau talanoa ai ki ha ngaahi meʻa naʻe hoko pea fai mo ʻemau fakamoʻoní.
Naʻe ʻosi ʻa e taimí. Pea ʻi heʻemau teuteu ke toe heka ki he vaká, naʻe fofonga mamahi ʻaupito mo ongoʻi tukuhāusia ʻa Sisitā Louteni. Naʻá ne kole fakamamate mai, “ʻE ʻikai te mou ʻalu leva, kuo fuoloa ʻaupito ʻa ʻeku mamaʻo mei he Siasí.” Naʻe fakaʻohovale ha fakahā mai ʻi he meʻa fakaleʻolahí, ʻoku toloi miniti ʻe tolungofulu ʻemau folaú koeʻuhí ko ha palopalema fakamīsini ʻo e vaká. Naʻe fanafana mai ʻa Sisitā Louteni, “Kuo tali ʻeku lotú.” Naʻá ne fehuʻi mai leva pe ʻe angafēfē haʻane tokoniʻi hono husepānití ke fie tokanga ki he ongoongoleleí. Naʻa mau faleʻi ia ke ne fakakau ia ʻi heʻene ngaahi lēsoni Palaimeli ʻoku fai ʻi ʻapi ʻi he uike taki taha, pea ke ne hoko ko ha fakamoʻoni moʻui ki he ongoongoleleí. Naʻá ku fakahā ange te mau meili ange haʻane makasini ko e Childrenʻs Friend, mo ha ngaahi tokoni kehe ke akoʻi ʻaki hono fāmilí. Naʻa mau naʻinaʻi kiate ia ke ʻoua naʻa foʻi ʻi hono feingaʻi hono husepānití.
Naʻa mau mavahe atu mei Moʻunga ʻIsa, pea kuo ʻikai te u toe foki ki he kolo ko iá. Neongo iá, te u manatuʻi maʻu pē ʻa e faʻē lelei mo e fānau mahuʻinga ko iá, ʻi he tō honau loʻimatá pea nau tuʻu mo taʻataʻalo fakamāvae mai ʻi he loto-houngaʻia.
Naʻe ʻosi mei ai ha ngaahi taʻu lahi, naʻe lolotonga haʻaku lea ʻi ha fakataha ako fakatakimuʻa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi Pilisipeini ʻi ʻAositelēlia, naʻá ku fakamamafaʻi ai hono mahuʻinga ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻapí, mo hono mahuʻinga ʻo e moʻuiʻaki ʻo e ongoongoleleí, pea hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻoní. Naʻá ku fai ai ki he kau tangata naʻe ʻi he fakatahá ʻa e talanoa kia Sisitā Loutení mo e mālohi ʻo ʻene tuí mo ʻene loto vilitakí ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe fakaʻosi ʻeku leá, peá u pehē ange, “ʻOku ou tui ʻe ʻikai te u ʻiloʻi pe naʻe kau mai ki he Siasí ʻa e husepāniti ʻo Sisitā Loutení pe ʻikai, ka ʻe ʻikai te ne toe maʻu ha faʻifaʻitakiʻanga ke muimui ki ai, ʻo lelei ange ʻi hono uaifí.”
Naʻe hiki hake ʻa e nima ʻo e taha ʻo e kau takí, pea tuʻu hake ʻo pehē mai, “ʻE Misa Monisoni, ko Lisiate Louteni au. Ko hoku uaifí ʻa e fefine naʻá ke talanoa ʻo kau ki aí. Ko e fānaú [pea hangē ʻoku tete hono leʻó] ko ʻema fānaú ia. ʻOku mau hoko he taimí ni ko ha fāmili taʻengata, pea ʻoku ou pehē naʻe makatuʻunga ia ʻi he vilitaki mo e kātaki fuoloa ʻa hoku uaifi ʻofeiná. Naʻá ne fai kotoa ia.” Naʻe fakalongomate ʻa e fakatahá. Ko e meʻa pē naʻe ongoná ko e mihimihi ʻa e niʻihi, pea fakaʻilonga ʻe he ngaahi loʻimata naʻe tafe mei honau fofongá.
ʻOku tau moʻui ʻi he taimi faingataʻa. ʻI he taimi lahi ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ki he kahaʻú; ko ia ʻoku ʻaonga ai ke tau teuteu ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻemahinó. ʻOku hā mei he ngaahi fakamatala fakasitetisitiká, ʻe ʻi ai ha taimi te mou fai ai ʻa e ngāue paʻangá, tuʻunga ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe. ʻOku ou naʻinaʻi ai kiate kimoutolu ke mou ako pea mou ako ha ngaahi poto ʻoku fiemaʻu ʻi he ngaahi ngāueʻangá, koeʻuhí ka ai ha taimi ʻe hoko ai ha meʻa pehē, ʻoku mou mateuteu pē ke tauhi homou fāmilí.
ʻOku taʻe hano tatau ʻa e fatongia ʻo e kakai fefiné. Naʻe pehē ʻe Uasingatoni ʻAivingi, ko ha tangata faʻu ʻēsei, faʻu tohi mo ha tangata faʻu hisitōlia ʻAmelika ʻiloa: “ʻOku ai ha taha ʻi he māmaní ʻoku ʻofa ki ha tokotaha loto mamahí, ʻo ne ongoʻi ʻe ia ha mamahi lahi angé, pea ʻi ai mo ha taha ʻokú ne ongoʻi ʻa e fiefia ʻoku maʻu ʻe ha taha kehé, ʻo lahi ange ai ʻa ʻene fiefia koeʻuhí ko e fiefa ʻa e tokotaha kehé; pea ʻoku ʻi ai mo ha taha ʻoku fiefia ange ʻi he lāngilangi ʻoku maʻu ʻe he taha kehé ʻi heʻene fiefia ʻi he lāngilangi ʻokú ne maʻu ʻe iá; pea ʻo ka ʻoku ʻi ai mo ha taha ʻoku fiefia ange ʻi he ngaahi lelei kāfakafa ʻa e tokotaha kehé, pea ʻoku ʻikai ʻomi lāngilangi fakafoʻituitui kiate ia ka ko e fiefia pē, pea ʻo ka ʻi ai mo ha taha ʻokú ne fufuuʻi ʻa e ngaahi mele ʻo e tokotaha kehé ʻo laka ia ʻi heʻene ngaahi kovi ʻaʻaná, pea ʻo ka ʻi ai mo ha taha ʻoku ʻikai tokanga kiate ia pē tuʻunga ʻi heʻene ongoʻi ʻa e angaʻofá, lotoʻofá, mo e mateakiʻi ʻo e tokotaha kehé. Ko e fefiné ʻa e tokotaha ko iá.”
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakai fefiné ha meʻa fakalangi ʻa ia ʻoku hā sino ia ʻi heʻene ngāueʻi fakalongolongo hono iví, mo ʻene anga fakaʻeiʻeikí, melinó, angaleleí, angamaʻá, moʻoní, mo e ʻofá. Pea ʻoku fakaʻaliʻali mai ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakaofo ko ʻení ʻi honau tuʻunga totonu mo fakafiemālie tahá ʻi he fatongia fakafaʻeé.”9
ʻOku ʻikai pē ko ha fatongia faingofua ʻa e hoko ko e faʻeé. ʻOku naʻinaʻi mai ha niʻihi ʻo e ngaahi tohi motuʻa taha ʻi he māmaní, ke ʻoua naʻa tau liʻaki ʻa e fono ʻa ʻetau faʻeé, pea fakahinohino mai, ko e foha valé ko e fakaongosia ia ki heʻene faʻeé, pea fakatokanga mai ke ʻoua te tau taʻeʻofa ki heʻetau faʻeé ʻo ka motuʻa ia.10
ʻOku toe fakamanatu mai foki ʻe he folofolá, ʻoku hoko ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei heʻetau faʻeé ko hotau ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá ia, ʻo hangē ko e ngaahi foha mo e kau tau kei talavou ʻe toko 2,000 ʻa Hilamaní, ʻa ia “kuo akonekina ʻa kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo kapau ʻe ʻikai te nau taʻetui.”11 Pea naʻá Ne fakahaofi ʻa kinautolu!
ʻOku ʻi ai ha kau mēmipa toko lahi ʻo e Fineʻofá ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau husepāniti. Kuo hoko ʻa e maté, vete malí pe ʻikai maʻu ha faingamālie ke malí, ke ne ngaohi ha fefine ke tuʻu toko taha pē ʻi he taimi lahi. ʻOku ʻi ai foki mo ha niʻihi kuo nau toki haʻu mei he polokalama ʻa e Kau Finemuí. Ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tuʻu toko taha pē ha taha, koeʻuhí ʻe ʻi hono tafaʻakí ha Tamai Hēvani ʻofa, ke tataki ʻene moʻuí pea ʻomi ha melino mo e fakafiemālie ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ongoʻi tukuhāusiá pea fiemaʻu ai ʻa e angaʻofá. Ko e meʻa mahuʻinga foki ʻe taha, ʻoku tutuʻu fakataha ʻa e kau fefine ʻo e Fineʻofá ko ha ngaahi tokoua.ʻOfa ke mou fetokoniʻaki maʻu pē, pea mou ʻilo ki hoʻomou ngaahi fiemaʻú taki taha. ʻOfa ke mahinongofua kiate kimoutolu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e fefine taki taha, pea mou ʻiloʻi ʻoku ai ha kau fefine ʻe niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa, pea fakamahuʻingaʻi ʻa e fefine kotoa pē ʻi heʻene hoko ko e ʻofefine ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.
ʻI heʻeku fakaʻosi ʻeku leá, ʻoku ou fie talanoa ki ha meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻa ia naʻe hā mei ai ʻa e ivi ʻo kimoutolu kau fefine ʻo e Fineʻofá.
Lolotonga hono fakamanatu ʻi he 1980, ʻa e taʻu teau nimangofulu ʻo hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe kole ai ki he mēmipa taki taha ʻo e Poate Lahi ʻo e Fineʻofá, ke ne fai haʻane tohi ki he kakai fefine ʻo e Siasí ʻi he taʻu 2030—ʻa ia ko ha taʻu ia ʻe nimangofulu mei ai. Naʻe toʻo ʻa e fakamatala ko ʻení mei he tohi naʻe fai ʻe Sisitā Hēleni Lī Koatesi:
“ʻOku fonu homau māmani ʻo e 1980 ʻi ha ngaahi meʻa taʻe pau, ka kuó u fakapapau ke u moʻui ʻi he ʻaho taki taha ʻi he tui kae ʻikai ʻi he manavahē, peá u falala ki he ʻEikí pea muimui ki he akonaki ʻa hotau palōfita ʻi he ʻaho ní. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ou ʻofa ʻiate Ia ʻaki hoku lotó kotoa. ʻOku ou fakafetaʻi lahi koeʻuhí ko hono fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ki he māmaní ʻi he taʻu ʻe 150 kuo hilí, pea ʻoku ou fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo ʻeku mēmipa ʻi he Siasi fakaofo ko ʻení. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, he kuó u ongoʻi hono mālohí ʻi heʻeku moʻuí kotoa.
“ʻOku ou maʻu ha melino ʻi hoku māmaní, pea ʻoku ou lotua ke tokoniʻi koe ʻi ho māmaní ʻe ha fakamoʻoni mālohi mo ha tui taʻeveiveiua ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”12
Naʻe siʻi mālōlō ʻa Hēleni Lī Koatesi ʻi ʻEpeleli ʻo e 2000. Naʻá ku ʻaʻahi atu mo Sisitā Monisoni kiate ia mo hono husepānití mo e fāmilí ki muʻa siʻi peá ne toki mālōlō tupu mei he kanisaá. Naʻá ne fofonga fiemālie mo nonga. Naʻá ne fakahā mai kuó ne ʻosi mateuteu pē ke ʻalu, pea ʻokú ne ʻamanaki atu ki haʻane toe feʻiloaki mo ʻene ongo mātuʻá mo hono ngaahi ʻofaʻanga kehe ʻa ia kuo nau muʻomuʻa ʻiate iá. Naʻe fakaʻaliʻali mai ʻe Sisitā Koatesi ʻi heʻene moʻuí ʻa e tuʻunga fakaʻeiʻeiki ʻo e kakai fefine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe hā sino meiate ia ʻi heʻene mālōloó, ʻa hoʻomou kaveingá: “Kapau ʻoku mou mateuteu ʻe ʻikai te mou manavahē.”13
Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu, ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní, pea ko Sīsū ʻa e Kalaisí, pea ʻoku tataki ʻa kitautolu he ʻahó ni ʻe ha palōfita ʻo hotau kuongá—ʻa ia ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. ʻOku ou fakatauange ke fakahaofi kimoutolu ʻi hoʻomou fonongá atu ʻi he hala ʻo e moʻuí, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. A Womanʻs Reach (1974), 21.
2. Mātiu 11:28–30.
3. Strickland Gillilan, “The Reading Mother,” in The Best Loved Poems of the American People, sel. Hazel Felleman (1936), 376.
4. Naʻe tānaki mai ʻi ʻEpeleli 1992 ʻe Elizabeth Ware Pierce.
5. ʻI he Great Musicals of the American Theatre, 2 vols., ed. Stanley Richards (1973–76), 1:393.
6. Priesthood Home Teaching Handbook, rev. ed. (1967), ii.
7. Gospel Ideals, (1953), 169.
8. Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1941), 155.
9. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 387.
10. Vakai ki he Lea Fakatātā 1:8; 10:1; 23:22.
11. ʻAlamā 56:47.
12. Tohi ʻoku maʻu ʻi he ʻōfisi ʻo e Fineʻofá.
13. T&F 38:30.