ʻELETĀ DALE E. MILLER
ʻO e Kau Fitungofulú
ʻI he fakaʻau ke matuʻotuʻa e uluí pea pukepuke ia ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku hoko mai leva ai ʻa e nongá mo e fakamoʻuí ki he laumālié.
ʻOku mau fakahoko ha ngaahi fakataha fakakōmiti lahi ʻi heni ʻi he hetikuota ʻo e Siasí. ʻI he konga ki muʻa ʻo e taʻu ní, naʻe fanongo tokanga ʻaupito ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ki ha ako fekauʻaki mo hono fakaleleiʻi ʻo e tuʻunga fakatakimuʻa fakalotofonuá. ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, ne ʻeke mai ʻe ʻEletā Mekisuele, “ʻOku ʻi ai nai ha toe meʻa te tau toe lava ʻo fai ke tokoni ai ki he kau pīsopé ʻi hono ʻoatu e fiemālié mo e fakamoʻuí ki he kāingalotú?” Naʻá ku fie ʻilo lahi ki he meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí; ko ia ki muʻa peá ne pekiá, ʻi he lōngonoa ʻo hono ʻōfisí, naʻe toe fakamatalaʻi fakaikiiki mai ai ʻe ʻEletā Mekisuele ʻa e ngaahi tokāteline ʻoku fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e fiemālié mo e fai fakamoʻuí. Naʻá ne fakalotolahiʻi au ke u vahevahe atu e ngaahi meʻá ni ki he kāingalotu ʻo e Siasí.
Naʻe hoko maʻu pē ʻa ʻEletā Mekisuele ko ha sīpinga fakaofo ia ʻo e ʻofa taʻe siokitá. Naʻe mālohi mo tokanga moʻoni ki he niʻihi kehé, tautautefito kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻia fakaesino mo fakaelotó. Ko e taha kotoa pē ʻe ʻaʻahi kiate ia ʻi hono ʻōfisí, ʻe mavahe mei ai mo ha loto fakapapau lahi ange, ke hangē ko Kalaisí. Naʻá ne fokotuʻu ha tuʻunga ʻulungāanga maʻatautolu kotoa. Naʻá ne ʻofa he Fakamoʻuí. Ko ha ʻAposetolo mo ha ākonga moʻoni ia. ʻOku tau ʻofa ki ai.
Naʻá ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau fakaofo ki he founga ke maʻu kakato ai e fiemālié mo e fakamoʻuí ʻa ia ʻoku toki maʻu pē ia ʻi ha ului kakato ʻa e lotó. Naʻá ne fakamatala ki heʻene ako he ngaahi taʻu ki muʻá, meia Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻo fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻo e ului kakató. Naʻá ne lau mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo e 1963 ʻa ia ne lau ai ʻe Palesiteni Lomenī ha lea ʻa e Fakamoʻuí kia Pita: “Ka kuó u hūfia koe, ke ʻoua naʻa mate hoʻo tuí: pea ʻo ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ki ho kāingá” (Luke 22:32). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lomenī: “ʻOku mahino heni ʻoku kehekehe ʻa e kau ko ia ki he Siasí pea mei he uluí. Ko e maʻu ha fakamoʻoní mo e uluí, ko ha ongo meʻa kehekehe pē ia. ʻOku maʻu e fakamoʻoní ʻi he taimi ʻoku fakamoʻoniʻi ai e moʻoní ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he tokotaha ʻoku fekumi fakamātoató. ʻOku hanga ʻe ha fakamoʻoni ʻokú ne ueʻi ha taha ke fakahoko ha ngāué, ʻo fakamālohia ʻa e tuí; ʻa ia ʻokú ne ʻomi ai e fakatomalá mo e talangofua ki he ngaahi fekaú. Ka ko e uluí, ko e fua pe ko e pale ia ʻo e fakatomalá mo e talangofuá” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1963, 24).
ʻOku ʻikai ke hoko fakaʻangataha mai e uluí ia, neongo ne ʻi ai ha ngaahi talanoa fakaofo fekauʻaki mo ia ʻi he folofolá. ʻOku hoko fakakongokonga ia, kae ʻoua kuo liliu e loto ʻo ha taha ke hoko ko ha taha foʻou. Ko e “fanauʻi foʻoú” e foʻi lea fakafolofola ki aí. Ko ha liliu ia e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e ongo ʻoku tau maʻú (vakai, Conference Report, ʻOkatopa 1963, 23–24).
ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa Molomoná ʻo kau kia ʻĪnosi, naʻe vivili moʻoni hono lotó ke ʻilo lahi ange ki he ngaahi akonaki ʻa ʻene tangataʻeikí ʻo fekauʻaki mo e moʻui taʻengatá. Hili ha ʻaho mo ha pō he lotu taʻetukú, naʻe ongo mai ha leʻo kiate ia, “ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá, pea te ke monūʻia.” Ne tohi ʻe ʻĪnosi ʻo pehē, “Pea ko au ʻInosi, ne u ʻiloʻi ʻoku ʻikai faʻa lava ʻe he ʻOtuá ke loi; ko ia, naʻe matafi atu ʻa ʻeku angahalá” (ʻĪnosi 1:5–6).
ʻOku tau maʻu ʻa hono fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamā ko e Siʻí, ki hono foha ko Hilamaní, ʻa e founga ʻo ʻene uluí. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene fakatokangaʻi ʻene ngaahi angahalá mo e fehālaaki he kuo hilí, ʻo ne fakahā ai ʻene angatuʻu ki hono ʻOtuá. Naʻá ne manatuʻi leva e kikite ʻene tamai ko ʻAlamaá ʻo fekauʻaki mo e hāʻele mai ʻa ha tokotaha ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻE hāʻele mai ʻa Sīsū ke totongi e angahala ʻa e māmaní. Te u lau atu ia, “Ko ʻeni, ʻi he langaki mai ʻa e fakakaukaú ni ki hoku [ʻatamaí], ne u tangi ʻi hoku lotó: ʻE Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻaloʻofa mai kiate au, ʻa ia ʻoku ʻi he ʻahu ʻo e mamahí pea kuo takatakai ʻiate au ʻa e ngaahi haʻi taʻengata ʻo e maté.” Naʻe aʻusia ʻe ʻAlamā e mamahi taʻengatá mo e halaiá ka naʻá ne ʻiloʻi ko e Fakaleleí e founga ke hao aí. Pea hoko atu ʻa ʻAlamā ʻo pehē: “Pea ko ʻeni vakai, ʻi heʻeku fakakaukau ki aí, naʻe ʻikai te u toe lava ke manatuʻi ʻa ʻeku ngaahi mamahí; ʻio, naʻe ʻikai ke toe tautea hoku lotó ʻi heʻeku manatu ki heʻeku ngaahi angahalá. Pea hono ʻikai ke lahi ʻa e fiefia mo e fuʻu maama fakaofo ne u vakai ki aí; ʻio, naʻe fonu hoku lotó ʻi he fuʻu fiefia naʻe tatau hono lahí mo ʻeku mamahí!” (vakai, ʻAlamā 36:12–20; naʻe toki fakamamafaʻi).
Ne ʻiloʻi ʻe ʻAlamā kuo fakamoʻui ʻa hono laumālié ʻi he ʻilo ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ʻo ʻave kotoa ʻene ngaahi angahalá. ʻI hono fakamoʻui ko ia ʻa hono laumālié, naʻá ne maʻu leva ha nonga. Naʻe fuʻu fakaofo kia ʻAlamā e founga ului naʻá ne aʻusiá pea ne toe fakamatalaʻi ia kia Hilamani: “ʻIo, ʻoku ou pehē kiate koe, ʻe hoku foha, he ʻikai lava ke hulu mo fakamamahi pehē fau ha meʻa ʻo tatau mo ʻeku ngaahi mamahí. ʻIo, pea ʻoku ou pehē kiate koe ʻe hoku foha, he ʻikai lava ke hulu mo fakamamahi pehē fau ha meʻa ʻo tatau mo ʻeku fiefiá” ( ʻAlamā 36:21, naʻe toki fakamamafaʻi). Naʻá ne akoʻi ki hono fohá ʻa e sīpinga ʻo e nonga mo e fiefia ʻe tolongá, ʻo hangē pē ko ia ne fai ʻe he tamai ʻa ʻĪnosí. Ko ha sīpinga ʻeni ʻo ha ngaahi tamai ne nau akoʻi ki he fānaú e Fakaleleí mo e moʻui taʻengatá. Ko ha sīpinga ia ki he ngaahi tamai kotoa ʻo e ʻaho ní.
ʻOku lahi ha ngaahi fakahinohino lelei ʻoku maʻu fekauʻaki mo hono fakaului ʻo ʻAlamaá:
- 1. Hangē ko ʻĪnosí, naʻá ne ʻiloʻi lelei mo ongoʻi fakatomala he ngaahi angahala ki muʻa ne fakatupu houhau ki he ʻOtuá.
- 2. Pea hangē ko ʻĪnosí, naʻá ne manatuʻi e ngaahi akonaki ʻene tamaí—ʻa e talaʻofa ʻo e Fakalelei ki he angahalá, ʻo fakafou mai ʻia Sīsū Kalaisi.
- 3. Hangē ko ʻĪnosí, naʻá ne tautapa fakatāutaha ke fakamoʻui hono laumālié.
- 4. Hangē ko ʻĪnosí, naʻá ne aʻusia e mana ʻo e Fakaleleí ʻo aʻu ki ha tuʻunga kuo ʻikai lava ke ne toe manatuʻi e ngaahi mamahi ʻo ʻene ngaahi angahalá pe ongoʻi halaia. Naʻe fakamoʻui kakato hono laumālié. Ko ha aʻusia ia ʻo ha ongoʻi ʻa hono fakamaʻa ʻo e lotó mo e ʻatamaí fakatouʻosi. Ne fetongi ʻe he fiefiá ʻa e mamahí. Naʻá ne hoko ko ha tangata foʻou, ʻo fanauʻi foʻou ʻi he Laumālié. Pea hangē ko ʻĪnosí, naʻe tukutaha ʻene tokangá he taimi ko iá ke tauhi ki he ʻEikí pea mo hono kāingá.
ʻE fai nai ʻe he ʻEikí ha meʻa tatau kiate kitautolu ʻo hangē ko ia ne fai kia ʻInosi mo ʻAlamaá?
Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe C. S. Luisi ʻo peheni: “ʻOku lava ʻe he [ʻOtuá] ʻo tokangaʻi fakatāutaha kitautolu. ʻOku ʻikai ke ne tokangaʻi fakakulupu kitautolu. Kiate Ia, ʻokú ke toko taha pē, ʻo hangē ko koe toko taha pē naʻá Ne fakatupú. ʻI he taimi ne pekia ai ʻa Kalaisí, naʻá Ne pekia fakafoʻituitui maʻau ʻo hangē ko koe pē ʻa e tangata (pe fefine) ʻi he māmaní” (Mere Christianity [1943], 131).
ʻOku ʻi ai nai ha fakamatala fakafolofola ki he ngāue ʻa e ului ko ʻení ʻi he Kāingalotú? ʻOku lahi ʻaupito ha ngaahi sīpinga. ʻOku mahino ia he talanoa ki he Kāingalotu he taimi ʻo e Tuʻi ko Penisimaní. ʻOku tau maʻu e tali ʻa e Kāingalotú, hili ʻenau fanongo ki he akonaki ʻo honau tuʻí mo e palōfitá ʻo kau ki he ngaahi fekaú pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí:
“Pea naʻa nau kaila kotoa pē ʻi he leʻo pē taha, ʻo pehē: ʻIo, ʻoku mau tui ki he ngaahi folofola kotoa pē kuó ke folofolaʻaki kiate kimautolú; pea ʻoku mau ʻiloʻi foki ʻa hono pau mo e moʻoní koeʻuhí ko e Laumālie ʻo e ʻEiki Mafimafí, ʻa ia kuo fai ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai ai te mau toe maʻu ʻa e holi ke fai kovi, ka ke fai lelei maʻu ai pē. . . .
“Pea ʻoku mau loto fiemālie ke fai ha fuakava mo homau ʻOtuá ke fai ʻa Hono finangaló, pea talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú ʻi he meʻa kotoa pē te Ne fekau ʻaki kiate kimautolú, ʻi he toenga kotoa ʻo homau ngaahi ʻahó” (Mosaia 5:2, 5; naʻe toki fakamamafaʻi).
Te mou fakatokangaʻi ʻoku meimei fai tatau ʻenau leá mo e tukupā ʻokú ke fai he fuakava ʻo e papitaisó (vakai, T&F 20:37).
ʻOku maʻu e ngaahi tāpuakí mo e ngaahi talaʻofa ʻo e uluí, ʻo fakafou ʻi he fuakava ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá pea mo e ngaahi ouau kotoa ʻo e temipalé mo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea ʻi he hokohoko atu e fakatomalá mo e talangofuá pea mo hono tauhi faivelenga ʻo e ngaahi fuakava ne fakahokó, ʻe tupu pea tupulaki leva e fua ʻo e uluí ʻi he moʻui ʻa e tokotaha ko iá. ʻI he fakaʻau ke matuʻotuʻa e uluí pea pukepuke ia ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku hoko mai leva ai ʻa e nongá mo e fakamoʻuí ki he laumālié.
Naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne fehuʻi kia Palesiteni Lomenī pe ʻoku ʻilo fēfē ʻe ha taha kuó ne ului. Ne tali ange ʻe Palesiteni Lomenī: “Te ne fakapapauʻi ʻokú ne ului he taimi ko ia ʻoku fakamoʻui ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono laumālié. ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, te ne fakatokangaʻi ʻo fakafou he meʻa ʻokú ne ongoʻí, he te ne maʻu e ongo ko ia ne maʻu ʻe he kakai ʻo Penisimaní he taimi ne fakamolemoleʻi ai ʻenau ngaahi angahalá. Naʻe pehē ʻe he fakamatalá, . . . ʻnaʻe tō kiate kinautolu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻa nau fonu ʻi he fiefiá, he kuo nau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, pea kuo nau maʻu ʻa e fiemālie ʻo e lotó . . .’ (Mosaia 4:3)” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1963, 25).
Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pita e meʻa ʻoku hoko he ului kakató: ʻOku tau lava ke “kau ai ʻi he anga ʻa e ʻOtuá” (2 Pita 1:4; toe vakai, veesi 1–3, 5–9).
ʻOku fakafou mai he ului kakato ko ʻení ʻa ʻetau ʻiloʻi mo ongoʻi moʻoni e ʻulungāanga mo e fakaofo ʻo e ʻOtuá. Ko e founga ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau hoko ai ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ka ʻoku tau toe hoko foki ai ko Hono ngaahi kaumeʻa. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú he taimi ne kamata ai Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻa e tuʻunga ʻo ʻenau fekāingaʻaki mo Iá: “Pea ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku ngaahi kaumeʻa, he te u ui ʻa kimoutolu ko e ngaahi kaumeʻa ʻo fai atu ai pē mei heni” (T&F 84:77).
Naʻe akoʻi kitautolu ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí, peá ne ʻomi foki ai e ongo ʻokú ne maʻu ʻo fekauʻaki mo e ngeia mo e ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá (vakai, “Ko e Ngeia ‘o e ‘Otuá,” Liahona, Nōvema 2003, 70–73). Naʻá ne lea ʻi he mahuʻinga taʻengata hono ʻilo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻá ne lau e potu folofola maheni mei he lotu tāumaʻu ne fai ʻe he Fakamoʻuí: “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú” (Sione 17:3).
Naʻá ne toe lau foki mo e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku siʻi e ʻilo ki aí: “Ko e ʻuluaki ʻtefitoʻi moʻoniʻ ʻo e ongoongoleleí ke ʻiloʻi pau e ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou loto ke mou ʻiloʻi kotoa Ia pea maheni mo Ia” (History of the Church, 6:305).
Ko e konga ʻo e uluí ʻa hono ʻiloʻi ko ia e ʻOtuá pea hoko ko Hono kaumeʻá. Naʻe ʻilo ia ʻe ʻĪnosi. Naʻe ʻilo ia ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní. Naʻe ʻilo ia ʻe ʻAlamā. ʻOku ʻatā ia kiate kinautolu kotoa te nau fakatomala mo tauhi e ngaahi fekaú. Ko e uluí ko ha meʻa ʻoku hoko ʻi loto pea ongoʻi fakatāutaha. ʻOku fekauʻaki ia mo e fetauhiʻakí. ʻOku kau ai hono fakaakeʻi e Laumālie ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku maʻu ia ʻe he tangata mo e fefine kotoa pē (vakai, T&F 84:45–45, 88:11). ʻOku kau ai hono fakaʻaaki ʻiate kitautolu e ngaahi ongo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne tataki kitautolu ke fakamoʻoniʻi e moʻoní. ʻOku kau ai hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní hili hono tali e fuakava ʻo e papitaisó. ʻOku tataki mo fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hotau tuʻunga fakaeākongá, pea ʻomi ai kitautolu ke ofi ki he Fakamoʻuí. ʻOku hoko leva e Fakamoʻuí ko hotau Taukapo ki he Tamaí, pea ʻi heʻetau faivelengá, te Ne ʻomi kitautolu ki he Tamaí ke tau hoko ko e kau ʻea hoko mo Kalaisi (vakai, Sione 14:6; Loma 8:17; T&F 45:3–5).
ʻOku tau maʻu ha koloa mahuʻinga ʻo e ngaahi akonaki fakaofo mo e ngaahi fakakaukau ne tuku mai maʻatautolu ʻe he kau palōfita māʻoniʻoní. Ko e kau talafekau moʻoni kinautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku nau tataki ʻa ʻEne fānaú ki he fakamoʻuí mo e moʻui taʻengatá.
ʻOku hanga ʻe heʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻo fakamālohia ʻetau tuí. Fakamolemole ʻo fakafanongo ki heʻenau ngaahi leá pea mo ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Te nau tokoni ke tataki atu kimoutolu ki he fiemālié mo e fakamoʻui ki homou laumālié.
ʻOku ou fakamoʻoniʻi fakatāutaha atu, ʻoku ʻi ai moʻoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea ʻoku ʻikai toe veiveiua ia. ʻOku malava pē ke ʻiloʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló pea ʻokú Na ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOku ou ongoʻi ʻa e ʻofa ko iá ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālié. ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.