The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
Fiemālie ʻo e Lotó mo e ʻAtamaí

Fiemālie ʻo e Lotó mo e ʻAtamaí

ʻELETĀ RICHARD G. SCOTT
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Ki he niʻihi toko lahi, ʻe lava ke maʻu ʻa e fiemālié mo e fiefiá ʻi hono maʻu ʻo e mahino ki he fekauʻaki ʻa e fiemālie ʻo e lotó pea mo e fiemālie ʻo e ʻatamaí pea mo hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakavaʻe ʻaki e ongo tāpuakí ni.

ʻELETĀ RICHARD G. SCOTT ʻI he ngaahi taimi taʻepau lahi ko ʻení, ʻe lava ke taʻofi e loto mamahi, faingataʻaʻia mo e palōpalema ʻi he māmaní, ʻaki e loto mahinó mo hono fakahoko ʻo e moʻoní. Ki he niʻihi tokolahi, ʻe lava ke maʻu ʻa e fiemālié mo e fiefiá ʻi hono maʻu ʻo e mahino ki he fekauʻaki ʻa e fiemālie ʻo e lotó pea mo e fiemālie ʻo e ʻatamaí pea mo hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakavaʻe ʻaki e ongo tāpuakí ni.

ʻOku finangalo e ʻOtuá ke fiefia kotoa ʻEne fānaú he tāpuaki tuʻukimuʻa ʻo e nongá mo e fiemālie ʻo e lotó.1 ʻOku hanga ʻe he loto ʻoku fiemālié ʻo fakatauʻatāinaʻi ia mei he mamahí, faingataʻaʻiá, ongoʻi halaiá, ongoʻi fakamaá pea mo e fehiʻa ʻiate kitá. ʻOkú ne ʻomi ha fakavaʻe ʻo e fiefiá. Ko ha meʻa ia ʻoku fuʻu mahuʻinga fau ka ko e tokosiʻi pē he māmaní ʻoku nau maʻu iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e lahi tahá koeʻuhi he ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku maʻu ai e fiemālie ʻo e lotó, ʻoku ʻikai ke faʻa mahino pe ʻikai feʻunga hono fakahokó. Kuo tāpuekina lahi ʻeku moʻuí ʻaki e fiemālie ʻo e lotó pea te u loto ke vahevahe atu e founga ʻe lava ke maʻu aí.

Ko e meʻa ʻoku fie maʻu taha ki he nonga fakaʻatamaí, ko e fiemālie ko ia ʻa e lotó. Ka ʻikai ha fiemālie fakaeloto he ʻikai lava ke maʻu e nonga fakaʻatamaí. Ko e fiemālie ʻo e lotó ʻoku fekauʻaki mo kita ʻi lotó pea ʻoku puleʻi ia ʻe he mea ko ia ʻokú ke fakahoko fakafoʻituituí. Pea ʻoku toki lava ke maʻu pē ia mei he ʻOtuá ʻi ha moʻui māʻoniʻoni mo talangofua. Ka ʻikai pehē he ʻikai maʻu ia. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku lahi taha hono uesia e fiemālie ʻo e lotó ʻe he ngaahi meʻa mei tuʻa hangē ko e hohaʻa ki ha taha ʻo e fānaú ʻoku talangataʻa, ngaahi tōnounou fakaʻekonōmika, ngaahi fakafepaki moʻoni pe fakamahamahalo pē ʻoku fai mai kiate kitautolu, ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi māmaní, pe ko e siʻi e taimí ki he ngāue ʻoku faí. ʻOku fakataimi pē e puputuʻu ia ʻa e ʻatamaí, pea vave ʻene ʻosí. Ka ʻoku lava ke fiemālieʻi e lotó, ʻi hono fakaleleiʻi e ngaahi meʻa mei tuʻa naʻá ne uesia iá. Ka ʻoku ʻikai ke pehē ʻa e loto ia ʻoku mamahí, he ʻoku ʻikai lava ia ke taʻofi, pea ʻoku ʻi ai maʻu pē ia, ko ha toutou fakamanatuʻi mai e fie maʻu ke fakaleleiʻi haʻo fehālaaki ki muʻa, pea fakaleleiʻi ha faihala ki ha taha, pe fakatomala mei ha maumaufono. ʻIo, ʻe lava ke feʻingaʻi fakataimi ke fakapuliki ha loto kuo mamahi ʻaki ha faʻahinga fakaʻaiʻai fakaetuʻasino ki he ʻatamaí pe sinó ʻo tukulolo ai ki he fakatauele ʻo e ʻolokaholó, faitoʻo konatapú, ponokalafí, mo ha meʻa ʻoku toe kovi angé. Pea ʻoku hoko iá koeʻuhí ko hano lohiakiʻi ʻe lava ke fakanonga ai ha loto mamahi, ka ʻe hoko ia ko hano pukenimā kita ʻe ha meʻa fakatuʻutāmaki. Ka ʻoku ʻi ai ha founga lelei ange ki hono fakafiemālieʻi ʻo e lotó.

Ko e malava ko ia ke puputuʻu e lotó, ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá ke tokoni atu ke ke lavaʻi e moʻui fakamatelié ni. ʻOku hoko ia mei hono tākiekina ʻe he Maama ʻo Kalaisí ʻa ho ʻatamaí mo e lotó. Ko e Maama ʻo Kalaisí, ko ha ivi fakalangi ia pe mālohi ʻoku haʻu mei he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻia Sīsū Kalaisi.2 ʻOkú ne ʻomi ai e māmá mo e moʻuí ki he meʻa kotoa pē. ʻOkú ne fakaʻaiʻai e kakai ʻatamai poto kotoa ʻi māmani ke nau fakafaikehekeheʻi e moʻoní mei he loí pea mo e totonú mei he halá. ʻOkú ne toe fakaake mai ho ʻatamaí.3 ʻE lava ke fakavaivai hono ivi tākiekiná ʻi he maumaufonó mo hono pukenimā kita ʻe ha meʻa, ka ʻoku lava ke fakaleleiʻi ia he fakatomalá. ʻOku ʻikai ko ha tokotaha ʻa e Maama ʻo Kalaisí. Ka ko ha ivi ia mo ha mālohi mei he ʻOtuá ʻe lava ai ha taha ʻo maʻu ha tataki mo ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, kapau ʻe muimui ki ai.4

ʻOku lelei ke manatuʻi neongo e fiemālie ʻo e lotó ka ʻe ʻi ai e ngaahi taimi ʻe lava ke uesia fakataimi ai hoʻo fiemālié ʻe he ngaahi meʻa mei tuʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí. Ka ko hoʻo maʻu ko ia ha mahino ki hono tupuʻangá, ʻe lava ke fakasiʻisiʻi ai e mamahi ʻe hoko aí. ʻI hoʻo talangofua ko ia ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí, te ke lava ke fekumi ai ki Heʻene tokoní ke fakaleleiʻi e ngaahi faingataʻá. ʻE ʻoatu ʻe hoʻo tui ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi akonakí, ha fiemālie ki ho lotó. ʻE hoko hoʻo ngāue ko iá ko ha kakaʻanga ia ki ha tupulaki fakatāutaha ʻoku lahi angé, ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi fakahinohino ʻoku fakalaumālié. ʻI he taimi ʻe fakaleleiʻi ai kinautolú, ʻe hoko maʻu pē e ngaahi faingataʻa ko iá ko ha tāpuaki ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ne fakatupu ai ʻe heʻenau ngaahi fiemaʻú ha meʻa ke puputuʻu ai ho ʻatamaí.

Ko hono fakanounoú, te ke lava ke maʻu e fiemālie ʻo e lotó ʻaki hono fakatomalaʻi e ngaahi maumaufono fakatāutaha ne tupu ai hoʻo puputuʻu fakaelotó. Pea lava ke tauhi maʻu e nonga ʻo e ʻatamaí, ʻi hono fakaleleiʻi e ngaahi meʻa mei tuʻa naʻe tupu ai hoʻo taʻefiemālié, hohaʻá mo e puputuʻú. Pea ʻe tatau ai pē pe ko e hā e lahi hoʻo feingá, he ʻikai pē te ke maʻu e fiefia ʻoku tolongá, kae ʻoua kuo fakatomalaʻi, peá ke fakaleleiʻi ha ngaahi fono ne maumauʻi, ke toe fakafoki mai ai e fiemālié ki ha loto ne faingataʻaʻia.

Pea tatau ai pē pe ʻokú ke fakatokangaʻi e fie maʻu ke fakatomalá mo hono faingataʻa ke fakahokó, pe fifili pe kuo feʻunga hoʻo fakatomalá ke fakamolemoleʻi kakato aí, mahalo ʻoku lelei ke ke toe vakaiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi faʻunga tefitoʻi moʻoni ʻe maʻu ai e fiemālie ʻo e lotó.

ʻOku hanga ʻe hono maumauʻi ʻo ha fono ʻi he faiangahalá pe maumaufonó, ʻo fakatupu ʻa e mamahi ki he ʻatamaí mo e lotó, mei ha konisēnisi ʻoku fakalaveaʻi. Naʻe hanga ʻe heʻetau Tamai Taʻengatá ʻo ʻafioʻi ʻe maumauʻi ʻa ʻEne ngaahi fonó ʻe Heʻene fānau fakalaumālié, tukukehe pē Hono ʻAlo pē Taha ne Fakatupú, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko ia naʻá Ne teuteuʻi ha founga ke fakatonutonu ʻaki e ngaahi nunuʻa ʻo e tōʻonga ko iá. Pea ʻe tatau ai pē pe ko e fehālaaki ʻoku lahi pe siʻisiʻi, ka ʻoku tatau pē e founga hono fakaleleiʻí: ko e fakatomala kakato ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí tuʻunga ʻi he talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

Ka fie maʻu, kuo pau ke ke fakahoko hoʻo tafaʻakí ki he fakatomala kakató. Kapau ʻoku ʻikai ke ke maheni mo e ngaahi sitepu totonu ki he fakatomalá ʻo hangē ko hono vete mo liʻaki ʻo e angahalá, toe fakafoki ha meʻa ne ʻave, talangofua, pea fekumi ke maʻu ha fakamolemolé, peá ke talanoa ki he pīsopé pe ako e maʻuʻanga fakamatala fakaʻofoʻofa ko ia ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé. Tānaki atu ki hono fakakakato e ngaahi fiemaʻu ko iá, ʻe toe vave ange hono fakafoki mai ko ia e fiemālie ki he lotó, ʻi hono tokangaʻi ha sitepu ʻe taha ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi. Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí kuo pau ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻi heʻenau faikovi maí, kae toki lava ke fakamolemoleʻi kita.

“Ko au ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.

“Pea ʻoku totonu ke mou pehē ʻi homou lotó—tuku ke fakamaau ʻe he ʻOtuá ʻi hota vahaʻa mo koé, pea totongi kiate koe ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi ngāué.”5

“Pea ʻoka mou ka tuʻu ʻo lotu, fakamolemole, ʻo kapau ʻoku mou koviʻia ʻi ha taha: koeʻuhí ke fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí hoʻomou ngaahi hiá.

“Pea ka ʻikai te mou fakamolemole, pea ʻe ʻikai fakamolemole ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí hoʻomou ngaahi angahalá.”6

Kapau naʻá ke tonuhia ka naʻe fai mai ha kovi kiate koe, ʻoua naʻá ke tukulotoʻi hoʻo fehiʻá, ʻo ʻita ki he meʻa ʻoku ngali taʻetotonú. Fakamolemoleʻi e taha faikoví neongo hoʻo tonuhiá. ʻE fie maʻu ha ivi lahi ka ke lava ke fai ia. ʻOku matuʻaki faingataʻa ʻa e fakamolemole ko iá, ka ko e hala moʻoni ia ki he nongá mo e fakamoʻuí. Kapau ʻoku ʻi ai ha tautea ʻe fie maʻu ki ha fuʻu maumaufono ne fai atu kiate koe, tuku ia ki he Siasí mo e kau maʻu mafai fakapuleʻangá. ʻOua te ke fakamafasiaʻi hoʻo moʻuí ʻi hono fakakaukauʻi ʻo e sāuní. Ko e founga fakamaau ʻa e ʻEikí ʻoku māmālie ka ʻoku matuʻaki ʻaonga moʻoni ia. ʻI he palani ʻa e ʻEikí, he ʻikai hao ha taha ia mei he ngaahi nunuʻa ʻo hono maumauʻi ʻEne ngaahi fonó taʻe fai hano fakaleleiʻi. Pea te Ne totongi kakato e ngaahi ngāue pango ne ʻikai ke fakatomalaʻí, ʻi Heʻene taimi mo ʻEne founga pē ʻAʻana.

ʻOku ou fakamoʻoni heni, ʻi he kotoa e ngaahi sitepu mahuʻinga ki he fakatomalá, ko e mahuʻinga tahá ke ke ʻilo pau ko e fakamolemolé ʻoku maʻu ia pea fakafou mai ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi ko ʻEne foungá pē ʻe lava ke fakamolemoleʻi ai koé. ʻE tokoniʻi koe ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi e tui kia Kalaisí.7 ʻOku ʻuhinga ia ke ke falala kiate Ia mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻE feinga ʻa Sētane ke ke tui ʻoku ʻikai lava ke ikunaʻi fakaʻaufuli e maumaufono mamafá. ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí ʻEne moʻuí koeʻuhí ke tuʻunga ʻi he fakatomalá ʻa hono tuku ki mui e ola ʻo e ngaahi angahala kotoa, tukukehe ʻa e lilingi e toto taʻehalaiá mo hono fakaʻikaiʻi ʻo e Laumālie Māoniʻoní.8

Ko e ola ʻo e fakatomala moʻoní, ko e fakamolemole ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakaava ai e matapā ke tau maʻu kotoa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻoku fai he māmaní, ke fiefia he ngaahi tāpuaki ʻe maʻu aí. ʻI he taimi ʻoku kakato ai e fakatomalá pea fakamaʻa ai ha tahá, ʻoku hoko mai ha vīsone foʻou ki he moʻuí mo ha ngaahi faingamālie ʻoku nāunauʻia. He toki talaʻofa fakaofo ia kuo fai mai ʻe he ʻEikí: “Vakai, ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.”9 ʻOku fai pau maʻu pē ʻa e ʻEikí ki Heʻene folofolá.

Kapau ʻokú ke loto puputuʻu mei hano maumauʻi ha fono, ʻoku ou kole atu, kātaki ʻo toe foki mai. Foki mai ki he vai foʻou mo mokomoko ʻo e maʻa fakatāutahá. Foki mai ki he māfana mo e malu ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní. Foki mai ki he nonga mo e fiemālie ʻo e lotó, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

ʻE lava nai ke u fokotuʻu atu ha founga ki he foki mai? Te ke lava ke kamata toko taha pē, pea fai ia ʻi he vave pē ʻokú ke loto ki aí. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke ako fakamātoato e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku lahi ha ngaahi potu folofola ʻoku hā ai e founga ne lavaʻi ai ʻe ha niʻihi kehe ʻa e ngaahi ʻā vahevahe ʻo e fakatomalá. Hangē ko ʻení; ko e lea ʻa ʻAlamā kia Sipiloní:

“Naʻe ʻiate au ʻi he ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu ʻa e fuʻu mamahi lahi mo e feinga ʻo e lotó; ʻo ʻikai ai pē te u maʻu ha fakamolemole ki heʻeku ngaahi angahalá kae ʻoua koā kuó u tangi ki he ʻEiki, ko Sīsū Kalaisí, ke ne ʻaloʻofa mai. Kae vakai . . . ne u tangi kiate ia, peá u ʻilo ʻa e fiemālie ki hoku lotó.

“Pea ko ʻeni, ʻe hoku foha, kuó u fakahā ʻeni kiate koe ke ke ʻiloʻi ʻa e potó, ke ke ʻiloʻi . . . ʻoku ʻikai mo ha toe hala kehe pe ha founga ʻe lava ke fakamoʻui ai ʻa e tangatá, kae ngata pē pea founga pē ʻia Kalaisi. Vakai, ko e moʻuiʻanga mo e maama ia ʻo māmaní.”10

ʻOku lava ke mahino mei he folofola ko ʻení, ʻoku ʻikai maʻu e fakamolemolé ia ʻi he mamahí ʻataʻatā pē. Ka ʻoku maʻu ia ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo e talangofua ki Heʻene ngaahi akonakí, kae lava ʻe Heʻene meʻaʻofa ʻo e huhuʻí, ʻo fakahoko ha mana. ʻOkú Ne fakaafe mai:

“Vakai, kuó u haʻu . . . ke ʻomi ʻa e huhuʻí ki māmani, ke fakamoʻui ʻa māmani mei he angahalá.

“Ko ia, ʻilonga ia ʻe fakatomalá, pea haʻu kiate au ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻi, te u maʻu ia . . . ; ko ia, ke mou fakatomala, pea haʻu kiate au . . . pea moʻui.”11

Fakahoko e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he Tohi ʻa Molomoná. Fakalaulauloto ki he ngaahi veesi ʻoku fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Fekumi ʻi he faʻa lotu ke ke ʻiloʻi Ia. Kole ki hoʻo Tamai Hēvaní ke fakamālohia hoʻo tui ki Hono ʻAló pea ʻoatu kiate koe ha mālohi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI he taimi te ke mateuteu aí, fekumi ki he tokoni ʻa ha pīsope tokanga ke tokoni atu ʻi hoʻo fakakakato e founga ʻo e fakatomalá. Pea ʻe lava leva ke ke maʻu ha fiemālie ʻo e lotó mo e ʻiloʻi pau kuo fakamolemoleʻi koe ʻe he ʻEikí.

Kātaki ʻo foki mai. ʻOua naʻá ke tatali ke toki tokamālie ʻa e meʻa hono kotoa. Te mau tokoniʻi koe ʻi hoʻo foki maí. ʻOku mau ʻofa ʻiate koe. Kātaki ʻo foki mai.

Kapau ko ha taha koe kuo ʻikai ke ke lava ʻo fakamolemoleʻi koe koeʻuhí ko ha ngaahi maumaufono mamafa he kuohilí—neongo hono fakapapauʻi atu ʻe ha fakamaau ki ʻIsileli kuó ke ʻosi fakatomala moʻoni—kapau ʻokú ke ongoʻi mālohi ke hokohoko atu hono fakahalaiaʻi mo fakamamahiʻi koe ʻi hono toutou fakamanatu fakaʻauliliki e ngaahi fehālaaki he kuohilí, ʻoku ou kole atu ʻaki hoku lotó kotoa ke ke fakalaulauloto ki he folofola ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí:

“Ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.

“Te mou ʻilo ʻi he meʻá ni ʻo kapau ʻoku fakatomala ha tangata mei heʻene ngaahi angahalá— . . . te ne vete ia pea liʻaki ia.”12

ʻOku ʻikai poupouʻi ʻe he Fakamoʻuí ke hokohoko atu e mamahí hili hono fakahoko totonu ʻo e fakatomalá, ka ko e taumuʻa ia ʻa e tuʻi ʻo e kākaá ke haʻi mo fakapōpulaʻi koe. ʻE fakaʻaiʻai koe ʻe Sētane ke hokohoko atu hoʻo toutou fakamanatu e fakaikiiki ʻo e ngaahi fehālaaki ʻo e kuohilí, he ʻokú ne ʻilo ʻe hanga ʻe he faʻahinga fakakaukau ko iá ʻo ʻai ke faingataʻa ange ai hoʻo fakatomalá. ʻOku hanga ʻe Sētane ʻi he foungá ni ʻo puleʻi ai e ʻatamaí mo e sinó ke ne lava ʻo puleʻi ʻaki koe ʻo hangē ha kiʻi tamapuá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e taimi ko ia ʻoku fakapapauʻi atu ai ʻe ha pīsope pe palesiteni siteiki kuo feʻunga hoʻo fakatomalá, pea ke ʻilo kuo hanga ʻe hoʻo talangofuá ʻo fakaʻatā e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke ne fakakakato e fie maʻu ʻa e fakamaau totonú ʻi he ngaahi fono naʻá ke maumauʻí. Ko ia kuó ke tauʻatāina ai. Kātaki ʻo tui ki ai. Ko e hokohoko atu ko ia ʻo e loto mamahi koeʻuhí ko e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo e angahalá, hili ʻa e fakatomala totonú, ko hono fakataʻeʻaongaʻi ia e ʻaonga ʻo e Fakalelei ne fai ʻe he Fakamoʻuí, neongo ʻoku ʻikai ke ke taumuʻa pehē.

ʻI he taimi ne kei fakahohaʻasi ai ʻa e ʻatamai ʻo ʻĀmoní ʻi he manatu ki he ngaahi fehālaaki he kuohilí, naʻe tafoki ʻene ngaahi fakakaukaú kia Sīsū Kalaisi mo e mana ʻo e fakamolemolé. Naʻe fetongi ʻene mamahí ʻaki ʻa e fiefiá, houngaʻiá, mo e fakafetaʻí, koeʻuhí ko e ʻofa mo e faʻa fakamolemole ʻa e Fakamoʻuí.13 Kātaki ʻo fai e meʻa tatau. Fai ia ʻi he taimí ni ke ke lava ʻo fiefia ai he fiemālie ʻo e lotó mo e nonga ʻo e ʻatamaí pea maʻu kotoa ai mo hono ngaahi tapuakí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Vakai, Mosaia 4:2–3.

2. Vakai, Topical Guide “The Light of Christ,” 290.

3. Vakai, Molonai 7:16.

4. Vakai, Sione 1:9; T&F 84:46–47.

5. T&F 64:10–11.

6. Maʻake 11:25–26.

7. Vakai, 2 Nīfai 9:22–24; ʻAlamā 11:40.

8. ʻIkai fakamolemoleʻi ʻi māmani pe ʻi lang: vakai, Hepelū 6:4–8; ʻAlamā 39:6; T&F 76:31–38; 132:27; vakai foki, T&F 42:18.

9. T&F 58:42.

10. ʻAlamā 38:8–9.

11. 3 Nīfai 9:21–22.

12. T&F 58:42–43.

13. Vakai, ʻAlamā 26:17–20.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy