The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
Ko e Fē Te u Kau Ki Aí?

Ko e Fē Te u Kau Ki Aí?

PALESITENI JAMES E. FAUST
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Koeʻuhí ke tau lava ʻo moʻui mo maʻu ʻa e fiefiá mo e nēkeneká ʻi he māmani ko ʻeni ʻoku fakautuutu ai ʻa e taʻefaitotonú pea neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hoko maí, kuo pau ke tau fili ke tuʻu taʻeueʻia ʻi he ʻEikí.

PALESITENI JAMES E. FAUSTSiʻi ngaahi tokoua, tuofāfine, mo e kaungāmeʻa ʻofeina, kuo toki fakamanatú ni mai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻoku fonu ʻa e “ngaahi taʻu koulá” ʻi he ukamea pulú, ʻo lahi ange ia ʻi he koulá! Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou lea tangutu atu ai he ʻaho ní. ʻOku ou kei fakaakeake mei ha palopalema ki hoku huituʻá, ʻa ia ʻoku uesia ai e neave hoku tuʻá. Kuo talamai ʻe ʻalu pē taimí mo ʻene sai angé.

ʻOku ou fie fakahā heni ʻeku houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi tāpuaki kuo hoko ki māmani tuʻunga he tokoni kāfakafa siʻotau ongo takimuʻa kuo pekiá, ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele mo ʻEletā Tēvita B. Heiti, ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko ha mole lahi ia kiate kitautolu. ʻOku tau talitali lelei foki ʻa ʻEletā ʻUkitofa mo ʻEletā Petinā, ko ha ongo tangata ʻo e ivi lahi mo e tuí, ki he alēleaʻanga lelei ko ia ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻOku ou fakatauange he pongipongí ni ʻe mahino pea ʻoua ʻe maʻu hala ʻeku leá. Koeʻuhí ke tau lava ʻo moʻui, mo maʻu ʻa e fiefiá mo e nēkeneká ʻi he māmani ko ʻeni ʻoku fakautuutu ai ʻa e taʻefaitotonú pea neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hoko maí, kuo pau ke tau fili ke tuʻu taʻeueʻia ʻi he ʻEikí. ʻOku fie maʻu ke tau feinga ke faitotonu he houa kotoa ʻo e ʻaho kotoa pē koeʻuhí ke ʻoua naʻa teitei ngaue e fakavaʻe ʻo ʻetau falala ki he ʻEikí. Ko ʻeku pōpoakí ko ha ʻamanaki lelei mo ha faleʻi kiate kinautolu te nau fakakaukau ʻoku ngalingali taʻe totonu e hoko mai ʻa e mamahí, faingataʻaʻiá, fakatamakí, pea mo e loto mamahí ʻi he moʻui ní. Mahalo ʻe fehuʻi ʻe ha niʻihi:

“Ko e hā kuo fanauʻi ai au mo e palopalema fakaʻatamaí pe fakaesinó?”

“Ko hā ne u fai ke u fuesia ai e meʻa fakamamahí ni?”

“Ko e hā ne faingataʻaʻia lahi pehē ai siʻeku tangataʻeikí, hili ʻene pā kālavá? Ko ha tangata angatonu ia pea faivelenga mo faitotonu maʻu pē ki he ʻEikí mo Hono Siasí.”

“Ko e hā ne u faingataʻaʻia tuʻo ua ai ʻi siʻeku faʻeé—ʻuluakí ko e faingataʻaʻia he mahaki ko e ʻalasaimá (Alzheimer), pea ko hono uá ʻi heʻene mālōloó? Ko ha taha angalelei moʻoni.”

“Ko e hā ne tuku ai ʻe he ʻEikí ke mate siʻema kiʻi taʻahiné? Naʻá ne fakaʻofoʻofa pea ne mau ʻofa kotoa ʻiate ia.”

“Ko e hā ʻoku ʻikai tali mai ai ʻe he ʻEikí ʻetau lotú ʻo fakatatau mo hotau lotó?”

“ʻOku ʻikai totonu ia. ʻOku tau ʻilo ha niʻihi ne nau fai ha ngaahi meʻa ʻoku mātuʻaki kovi fau kae hangē ia ʻoku nau maʻu ʻe kinautolu e meʻa kotoa pē ʻoku nau fakaʻamua pe fie maʻú.”

Ne fokotuʻu mai ʻe Toketā ʻAfa Uenieuefi Hiuti ha ngaahi ʻuhinga ʻoku mamahi ai ʻa e taha fai leleí, ʻo tatau mo e taha angahalá: “ʻUluakí: ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Uá: Mahalo ʻoku ʻikai ke tau fuʻu haohaoa ʻo hangē ko ʻetau fakakaukaú. Tolú: . . . ʻOku ou tui ʻoku lahi ange ʻene ʻofa kiate kitautolú, ʻo laka ange ia heʻene tokanga ki heʻetau fiefiá. ʻO fēfē? Kapau ko e palé naʻe maʻu pē he taimí ni, ʻo fiefia maʻu pē ʻa e kakai leleí, kae fekuki maʻu pē ʻa e kakai koví mo e faingataʻá (kae ʻikai toe femafuliʻaki), ʻe hoko ia ko e fakaʻauha lahi taha ki he ʻulungāangá, ʻe lava ke tau fakakaukau atu ki aí.”1

Naʻe fai ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa e fakamatala mahuʻinga ko ʻení:

“Kapau naʻe muiaki vave mai e mamahí mo e loto mamahí pea mo e tautea kakató ʻi he ʻosi pē ʻo e fai koví, he ʻikai ha taha ia te ne toe fai ha fehālaaki. Kapau naʻe maʻu leva ʻa e fiefiá mo e nongá pea mo e fakapalé ʻe he taha ʻoku fai leleí, he ʻikai toe ʻi ai ha kovi ia—ʻe fai lelei e taha kotoa ʻo ʻikai koeʻuhí he ʻoku taau ke fai lelei. He ʻikai ha toe sivi ʻo e iví, ʻikai toe tupulekina e ʻulungāngá, ʻikai tupulekina mo e mālohí, pea ʻikai mo ha tauʻatāina ke fili. . . . ʻE mole ʻa e fiefiá, lavameʻá, toetuʻú, moʻui taʻengatá, pea mo e tuʻunga faka-ʻOtuá foki.”2

Kuo pau ke haohaoa mo taʻesiokita ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. Kuo pau ke hoko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ko e ʻuhinga ia ʻo ʻetau moʻui līʻoá.

Ka ko ʻeni, ne mei taʻe totonu [unfair] e ngaahi faingataʻá ni kotoa, kapau ne ngata e meʻa kotoa ʻi he maté, ka ʻoku ʻikai foki ke pehē ia. ʻOku ʻikai hangē ʻa e moʻuí ia ko ha tulama konga tahá. ʻOku konga ia ʻe tolu. Naʻe ʻi ai haʻatau konga ʻuluaki, ʻi he maama fakalaumālié; ko e konga uá ʻeni, ʻa e lolotongá, ʻa ia ko e moʻui fakamatelié; pea ʻe ʻi ai ha konga ʻe taha he ka haʻú, ʻi heʻetau foki ki he ʻOtuá.3 Pea hangē ko e talaʻofa ʻa Sīsuú, “ʻI he fale ʻo ʻeku Tamaí, ʻoku ai ʻa e ngaahi nofoʻanga lahi.”4 Ne ʻomi kitautolu ki he moʻui fakamatelié ke siviʻi mo vakaiʻi. Pea hangē ko hono fakamatala ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahamé, “Pea te tau ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”5

Ko ʻetau ngaahi faingataʻaʻia ʻi he kuo hilí mo e lolotongá, he ʻikai, ʻo hangē ko e lau ʻa Paulá, “ke lava ʻo fakatatau ki he nāunau ʻa ia ʻe fakahā kiate kitautolú”6 ʻi he ʻitānití. “ʻE hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he hili ʻa e ngaahi faingataʻa lahi. Ko ia, ʻe hokosia ʻa e ʻaho ʻe hilifaki ai kiate kimoutolu ʻa e kalauni ʻo e nāunau.”7 ʻOku ʻaonga ʻa e faingataʻá, ʻi he ʻuhinga, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau hū ki he puleʻanga fakasilesitialé.

ʻOku mamahi pea mole e ʻamanaki ʻa ha niʻihi koeʻuhí ko e ʻikai ke nau tui pe mahino kiate kinautolu ʻa e palani taʻengatá. Ne ʻi ai ha taha pehē ʻi he senituli 19, ko ha taha fatutohi ne ʻiloa mo koloaʻia ʻaki ʻene pōtoʻi fakakatá mo ʻene founga fatutohí. Ne haʻu hono uaifí mei ha fāmili lotu, pea loto ai ke tui ʻOtua ka ne ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai moʻoni koā ha ʻOtua. Fāifai pea fetaulaki mo ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa. ʻI he 1893, ne hoko kiate ia ha palopalema fakapaʻanga ʻo iku ai ki he tōtuʻa hono ngaahi moʻuá. Ne mālōlō siʻono ʻofefine lahí lolotonga haʻane ʻaʻahi ki ha feituʻu kehe ke lea ai. Ne tō lalo e moʻui hono uaifí, pea naʻá ne siʻi mālōlō ʻi he 1904. Ne mālōlō mo siʻono ʻofefine siʻisiʻi tahá ʻi he 1909. Naʻe fakaʻauʻau hifo mo ʻene moʻui ʻaʻaná. Pea ko ʻene fatutohí, ʻa ē ne faʻa fonu fiefiá, kuo fakafōtunga mai ai ʻa ʻene mamahí. Ne fakautuutu ai pē ʻene loto mamahí, huʻuhuʻu, pea mo puputuʻu, pea aʻu ai pē ki heʻene mālōlō ʻi he 1910. Neongo ʻa ʻene potó mo e ʻatamai leleí, ka ne ʻikai hano ivi ʻiate ia ke ne fehangahangai mo e filí pea naʻá ne iku moʻulaloa ai pē ki hono ngaahi faingataʻaʻiá.

ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku hoko maí, ka ko e anga ko ia ʻetau tali ʻa e meʻa ʻoku hoko mai kiate kitautolú. ʻOku fakamanatu mai ʻe he meʻá ni ha fakamatala meia ʻAlamā. Hili ha tau fuoloa, ne toko lahi ha niʻihi ne fakaʻau ʻo “loto fefeka” pea “fakamolū ʻa e loto ʻo e toko lahi ko e tupu mei heʻenau ngaahi mamahí.”8 ʻOku hanga ʻe ha ngaahi tūkunga tatau pē ʻo fakatupu ha ngaahi tōʻonga ia ʻoku kehe. Ne ʻikai maʻu ʻe he tangata fatutohi ne lahi fau ʻene molé, ha tui ke ne poupouʻi ia. ʻOku tau taki taha fie maʻu ha feleoko ʻo e tuí ke tokoni ke tau ʻikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá, ʻa ia ko ha konga fakataimi ʻo e moʻui fakamatelié ni.

Ne faingataʻaʻia lahi foki mo Tōmasi Kaili ʻi heʻene moʻuí, ko ha papi ului Uēlesi ne kau mai ki he Siasí ʻi he 1844. Ko ha taha keli malala, pea ʻi ha lolotonga ʻene keli malalá, kuo tō ha fuʻu konga malala ʻo tau ʻi hono ʻulú ʻo tupu ai ha lavea ne feʻunga hono lōloá mo e ʻinisi ʻe hiva. Ne pehē ʻe he toketā naʻá ne siví, he ʻikai toe moʻui e taha kafó ni ʻo laka hake he houa ʻe 24. Ka ne omi e kau kaumātuʻá ʻo faingāue ki ai. Naʻe talaʻofa ange ai ʻe moʻui, ka, “neongo he ʻikai toe lava ʻo sio, ʻe kei moʻui pē ke ne fai ha ngaahi lelei lahi ʻi he Siasí.” Naʻe moʻui ʻa Misa Kaili, neongo naʻá ne kui ai pē he toenga ʻene moʻuí. Hili ha māhina mei heʻene laveá, naʻá ne ʻatā ʻo “fononga holo he fonuá ke fakahoko hono ngaahi fatongia fakalotú.”

ʻI he 1856, ne hiki mai ai ʻa Misa Kaili mo siʻono fāmilí ki ʻIutā, ka ki muʻa pea mavahe mei hono fonua tupuʻá, ne foaki ange ʻe he Kāingalotu Uēlesí kiate ia ha haʻape, ʻa ia naʻá ne ako ke tā lelei moʻoni. ʻI Kaunisila Palafú, ne kau atu ai ki ha kaungā fononga saliote ʻo nau huʻu fakahihifo. “Neongo ʻene kuí, ka naʻá ne toho ha salitote mei Kaunisila Palafu ʻo aʻu ki Sōleki Siti.” Ne siʻi mālōlō hono uaifí mo ha fānau ʻe toko ua lolotonga ʻenau kolosi he toafá. “Naʻe lahi ʻene mamahí pea mei siva mo e ʻamanakí, ka ne ʻikai mole meiate ia ʻene tuí. ʻI he lotolotonga ʻo ʻene loto mamahí, naʻá ne lea ai ʻo hangē ko ha taha he kuonga muʻá, ʻNaʻe foaki ʻe [he ʻEikí], pea kuo toʻo atu ʻe [he ʻEikí]; fakafetaʻi pē ki he huafa ʻo [e ʻEikí].ʼ”9 ʻI he tūʻuta mai ʻa Misa Kaili ki Sōleki Sití, ne ʻosi fanongo ʻa Pilikihami ʻIongi ia ʻi hono hisitōliá, ko ia naʻa ne ʻoange ai kia Misa Kaili ha haʻape mahuʻinga lahi ke ne fakaʻaongaʻi kae ʻoua kuo tau mai ʻene haʻape totonú mei Uēlesi. Naʻe fononga ʻa Misa Kaili “mei he kolo ki he kolo ʻi ʻIutā, . . . ʻo fakafiefiaʻi e loto ʻo e kakaí ʻaki ʻene ngaahi fasi mālié.”10

ʻOku tala ʻe heʻetau founga fakaʻaongaʻi e meʻaʻofa mei he ʻOtuá ko e tauʻatāina ke filí, ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻi heʻetau moʻuí. Ko ha niʻihi ʻo ʻetau ngaahi filí ʻoku taʻe ʻiloa honau ikuʻangá, ʻa ia ʻe lava pē ke lelei pe kovi. Ka ko e taimi lahi ʻoku tau malava pē ke tomuʻa ʻilo ʻe fakatupu maumau pe ʻi ai ha ngaahi nunuʻa ʻo ha niʻihi ʻo ʻetau ngaahi filí. Te u ui ʻeni ko e “ngaahi fili ʻiloʻilopau” koeʻuhí he ʻoku tau ʻilo ʻe iku fakatuʻutāmaki ʻetau meʻa ʻoku faí. ʻOku kau ʻi he ngaahi fili ʻilo pau ko ʻení ʻa e ngaahi tōʻonga fakasekisuale taʻe totonú, mo hono ngāueʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú, ʻolokaholó, pea mo e tapaká. ʻE lava ʻe he ngaahi fili ʻiloʻilopau mo kovi ko ʻení ʻo taʻofi ha taha mei haʻane ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau pe mei haʻane maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Te tau malava pē ke fai ha ngaahi fili ʻiloʻilopau ʻoku hala, koeʻuhí ko e ngaahi fakatauele ʻa e māmaní ʻa ia ʻokú ne ʻai ke tau tō ngofuá. ʻI he feohi fakakaumeʻá, ʻe lava ʻe he fili hala kei siʻí ʻo taʻofi ʻa e fili totonu ʻa mui angé.

ʻI heʻene peheé, ko e fē leva ʻa e tafaʻaki ʻoku totonu ke tau kau ki aí? ʻI heʻetau fakahaaʻi ʻetau moʻui līʻoa ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau ngaahi tōʻonga fakaʻaho ʻo e māʻoniʻoní, ʻokú Ne ʻafioʻi leva ai e tafaʻaki ʻoku tau kau ki aí. Ko e moʻuí ni ko ha kuonga ia ʻo e siviʻi mo hono fakahaohaoaʻi ʻo kitautolu hono kotoa. ʻOku tau fehangahangai kotoa mo ha ngaahi faingataʻa. Naʻe siviʻi ha niʻihi ʻi he kamataʻanga ʻo e Siasí pea fakahaohaoaʻi kinautolu ʻi he taimi naʻa nau fili ai ʻoku nau tui, ʻo hangē ko Misa Kailí, ke faʻo ʻenau ngaʻotoʻotá ʻi ha saliote pe ʻi ha saliote toho tangata fakapaionia pea kolosi ʻi he ngaahi toafa ʻo ʻAmeliká. Ne ʻi ai ha niʻihi ne ʻikai ke nau maʻu ha tui. Ko kinautolu naʻe ʻi aí, naʻa nau fononga “mo tui ʻi he foʻi laka kotoa pē.” ʻI hotau kuongá ni, ʻoku tau fononga ʻi ha kuonga ʻoku fakautuutu ai ʻa hono faingataʻa ke fakahaohaoaʻi mo siviʻi kitautolú. ʻOku faingataʻa ange ʻa e ngaahi siví koeʻuhí he ʻoku hā ngali fakapōpōʻuli ʻa e laine vahevaheʻanga ʻo e leleí mo e koví. ʻOku siʻi ʻaupito ha meʻa ʻe ngali kei toputapu ʻi he ngaahi fetuʻutakiʻanga mo e kakaí. ʻI he ʻātakai ko ʻení, ʻe fie maʻu ke tau fakapapauʻi he taimi kotoa pē ʻa e tafaʻaki ʻoku tau kau ki aí, he taimi kotoa pē, ʻi heʻetau lotoʻaki e ngaahi moʻoni mo e ngaahi fuakava taʻengatá.

ʻOku tau ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e fekuki mo e faingataʻá, mei “ha tangata mei he fonua ko ʻUsá, naʻe hingoa ko Siope; pea naʻe haohaoa mo angatonu ʻa e tangata ko iá, peá ne manavahē ia ki he ʻOtuá, pea afe mei he koví.”11 Ne maʻu ʻe Sētane ha ngofua mei he ʻEikí ke ne fakataueleʻi mo siviʻi ʻa Siope. Ko Siopé ne koloaʻia pea ʻi ai hano ngaahi foha ʻe toko fitu mo e ʻofefine ʻe toko tolu, ka naʻe fakaʻauha kotoa ʻene koloá mo ʻene fānaú. Ko e hā nai e ongo ne maʻu ʻe Siope he meʻá ni? Naʻá ne pehē, ʻi heʻene fakataufolofola ki he ʻEikí, “Neongo ʻene tāmateʻi aú, te u falala pē kiate ia,”12 pea “ʻE fakamoʻui au foki ʻe ia.”13 Naʻe toe pehē ʻe Siope, “He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku huhuʻí, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí: pea ka ʻosi hoku kilí pea maumau hoku sinó, ka te u mamata ʻi hoku kakanó ki he ʻOtuá.”14 Ne falala kakato ʻa Siope ki he ʻEikí ke Ne tokangaʻi e toenga ʻo e ngaahi palopalemá.

Ko e founga ke maʻu ai ʻa e fiefiá he moʻui ní, ko haʻate fakapapau, hangē ko Siopé, ke te kātekina e meʻa kotoa pē maʻá e ʻOtuá mo ʻEne ngāué. ʻI heʻetau fai iá, te tau maʻu ha fiefia taʻe ngata, mo taʻe fakatataua ʻo e nofo fakataha mo hotau Fakamoʻuí ʻi ʻitāniti. Hangē ko ia ʻoku tau hivaʻi ʻi heʻetau himi ʻiloá,

ʻA e taha ʻoku falala ki ai ʻa Sīsū heʻene mamahí
He ʻikai, he ʻikai te u kau ki hono ngaahi filí;
Ko e laumālie ko iá, neongo ʻe feinga ʻa heli ke luluʻí,
He ʻikai, he ʻikai ke u teitei liʻaki!15

Ne pehē ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā, “ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiló mo ia ʻoku ʻikai ke tau sio ki aí.”16 ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu te ne ʻilo e poto ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo tomuʻa ʻilo ʻa e founga te ne toʻo ʻaki kitautolu mei he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí ʻo ʻave ki he feituʻu ʻoku fie maʻu ke tau ʻi aí, ka ʻokú Ne ʻomi ha fakahinohino fakalūkufa ʻi hotau tāpuaki fakapēteliaké. ʻOku tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá, mamahí mo e puputuʻú ʻi heʻetau fekumi ki he moʻui taʻengatá. ʻOku lahi fau e akonakí mo e fakatonutonu ʻi heʻetau fononga he hala ʻo e moʻuí. Ne folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia ia ʻoku ʻikai te ne kātakiʻi ʻa e [valokí], ʻoku ʻikai te ne feʻunga mo hoku puleʻangá.”17 “He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEikí ʻokú ne [valokiʻi].”18

ʻI heʻetau nofo ʻi māmaní, kuo pau ke tau ʻaʻeva ʻi he tuí, ʻo ʻikai ha tālaʻa. Ko e taimi ʻoku hangē ka ʻikai aʻu ai e fonongá, te tau lava leva ʻo maʻu ha fakanonga ʻi he folofola ʻa e ʻEikí: “Kuó u ongoʻi hoʻo lotú, kuó u mamata ki ho ngaahi loʻimatá: vakai, te u fakamoʻui koe.”19 ʻE ala hoko ha niʻihi ʻo e fakamoʻuí ʻi ha maama kehe. Mahalo he ʻikai ke tau teitei ʻilo e ʻuhinga ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻi he moʻuí ni. Ko e ʻuhinga ʻo e niʻihi ʻo hotau ngaahi faingataʻá ko e ʻEikí pē ʻokú ne ʻafioʻí.

Ne fai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ha fakamatala mahino ki ha ʻuhinga ʻe taha ʻo ʻetau faingataʻaʻiá, tokua ʻoku ʻi ai hano taumuʻa, ʻo ne pehē:

“Ko e kakai ʻatamaiʻia kotoa pē kuo fakapaleʻi ʻaki ʻa e kalauni ʻo e nāunau, moʻui taʻe maté, mo e moʻui taʻengatá, kuo pau ke nau foua e ngaahi faingataʻa kotoa pē ne fokotuʻu ke foua ʻe he kakai ʻatamaiʻiá, ke nau maʻu ai honau nāunaú mo honau hakeakiʻí.” Ko e meʻa fakamamahi kotoa pē ʻe lava ʻo hoko ki he kakai fakamatelié, ʻe tuku ke hoko ia ki ha niʻihi toko siʻi, ke teuteuʻi ai kinautolu ke nau aʻusia ʻa e ʻafioʻanga ʻo e ʻEikí. . . . Ko e faingataʻa mo e meʻa kotoa pē kuó ke fouá, ʻoku fie maʻu ia ki ho fakamoʻuí.”20

ʻOku tau maʻu ha ʻuhinga lahi ke tau maʻu ai ha ʻamanaki lelei. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá kapau ʻoku tau loto ke feilaulauʻi e meʻa kotoa maʻá e ʻEikí. Te tau toki lava leva ʻo nofo ʻamanaki atu ki he faingamālie taʻe ngata ko ia ʻo hono ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa ʻo e moʻuí. Pea te tau toki nofo ai mo e Fakamoʻuí ʻo taʻengata pea, hangē ko e lea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí, “ʻoku nofo ʻamanaki atu ke ne maʻu ʻa e nāunau, ngeia, pea mo e hākeakiʻi kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻá e kau faivelengá.”21 ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa hotau palōfitá, pea ko e kuonga ʻeni ke tau teuteu kotoa ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Toʻo mei ha tohi.

2. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. ʻe Edward L. Kimball (1982), 77.

3. Vakai, Tangata Malanga 12:7.

4. Sione 14:2.

5. ʻĒpalahame 3:25.

6. Loma 8:18.

7. T&F 58:4.

8. ʻAlamā 62:41.

9. Vakai, Siope 1:21.

10. Vakai, Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4 vol. (1901–36), 2:507–8.

11. Siope 1:1.

12. Siope 13:15.

13. Siope 13:16.

14. Siope 19:25–26.

15. “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga,” Ngaahi Himí, Fika 37.

16. ʻI he Conference Report ʻOkatopa 1987, 71; pe Ensign, Nōvema 1987, 60.

17. T&F 136:31.

18. Hepelū 12:6.

19. 2 Ngaahi Tuʻi 20:5.

20. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 345.

21. “Remarks,” Deseret News, 31 Mē 1871, 197.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy