The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
Tuí mo e Ngaahi Kií

Tuí mo e Ngaahi Kií

ʻELETĀ HENRY B. EYRING
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻi he tataki fakalaumālie, ʻoku maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe kinautolu ʻoku nau tataki mo tokoniʻi kitautolú. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e fakamoʻoni ʻo e Laumālié.

ʻELETĀ HENRY B. EYRING ʻI ha falelotu ʻoku tuʻu ʻi ha feituʻu mamaʻo mei Sōleki Siti, ʻi ha feituʻu ʻoku tātātaha ke ʻalu ki ai ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe haʻu ai ha tamai kiate au. Naʻá ne taki mai e nima ʻo hono foha kei talavoú. ʻI heʻena aʻu mai kiate aú, naʻá ne hanga hifo ki he kiʻi tamasiʻí ʻo ne ui hono hingoá peá ne lea ange mo kamo mai pē kiate au, “Ko ha ʻAposetolo ʻeni.” Naʻe lava ke u tala mei he leʻo ʻo e tamai ko ʻení, naʻá ne ʻamanakí ʻe maʻu ʻe he kiʻi tamasiʻí ha ongo ʻoku toe makehe angé, he ʻoku ʻikai ko ʻene feʻiloaki pē mo ha taha fakaʻeiʻeiki. Naʻá ne ʻamanakí ʻe maʻu ʻe hono fohá ha ongoʻi fakapapau kuo toe ʻi māmani ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE toutou fie maʻu ʻe hono fohá ʻa e fakapapau ko iá. Te ne fie maʻu ia he kahaʻú ʻi he taimi te ne fakaava hake ai e tohi mei ha palōfita ʻoku teʻeki ai ke na feʻiloaki, ʻo uiuiʻi ia ke ngāue fakafaifekau. Te ne fie maʻu ia he taimi te ne tanu ai ha taha ʻo ʻene fānaú pe ko hono uaifí pe mātuʻá. Te ne fie maʻu ia ke maʻu ai ha lototoʻa ke muimui ki he fakahinohino ke ngāué. Te ne fie maʻu ia koeʻuhí ko e fiemālie ʻoku maʻu mei he falala ki he mālohi faifakamaʻu ʻoku taʻengatá.

ʻE fakaafeʻi ʻe he kau faifekaú ha kau fiefanongo ke fakataha mo ha pīsope pe palesiteni fakakolo he ʻahó ni ʻi he taumuʻa tatau pē. ʻOku ʻamanaki e kau faifekaú ʻe ongoʻi ʻe he kau fiefanongó ko e tangata ʻoku nau feʻiloaki mo iá, ʻoku mahulu hake ia ʻi he tangata angalelei pe maʻongoʻongá pē. Te nau lotua ke ongoʻi ʻe he kau fiefanongó ko e tangata hā ngali angamaheni ko ʻení, ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻE fie maʻu ʻe he kau fie fanongó ʻa e ongoʻi fakapapau ko iá ʻi he taimi te nau hū ai he matapā ʻo e papitaisó. Te nau fie maʻu ia he taimi te nau totongi vahehongofulu aí. Te nau fie maʻu ia he taimi ʻoku ueʻi fakalaumālie ai ʻa e pīsopé ke ʻoange kiate kinautolu ha fatongiá. Te nau ongoʻi ia he taimi te nau mamata ai ki heʻene tokangaʻi ʻa e houalotu sākalamēnití pea mo lehilehiʻi kinautolu ʻaki hono akoʻi ange ʻo e ongoongoleleí.

Pea ʻoku tatau pē ʻa e kau faifekaú mo e ngaahi tamaí pea mo kitautolu kotoa ʻoku tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, ʻoku tau loto ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, ke nau maʻu ha fakamoʻoni tuʻuloa ʻoku maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi Hono Siasí. ʻOku ou lea he ʻahó ni ke fakalotolahiʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku ngāué ke nau fakatupulaki mo fakamālohia ʻa e fakamoʻoni ko iá.

ʻE tokoni ia ki hono ʻiloʻi ʻo ha ngaahi meʻa. ʻUluakí, ʻoku vilitaki mo angaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hono foaki ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene fānaú. Uá, kuo pau ke fili ʻa ʻEne fānaú pe te nau fie moʻui taau ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá. Pea tolú, ko e talu mei he kamataʻangá mo e feinga ʻa Sētane ko e fili ʻo e maʻoniʻoní, ke fakaʻauha ʻa e tui ʻoku fie maʻu ke maʻuʻaki e ngaahi tāpuaki ʻoku fakafou mai he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI he taʻu ʻe meimei 25 kuohilí, naʻá ku ako ai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ko ʻení mei ha faiako poto. Naʻá ku lea ʻi ha fale faiva fakakuonga-muʻa ʻi ʻEfesō. Naʻe huhulu mai e huelo ʻo e laʻaá ki he feituʻu ko ʻeni naʻe tuʻu ai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ke malangá. Ko ʻeku tefitó ko Paula, ko e ʻAposetolo naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá.

Naʻe laungeau ʻa e Kāingalotu Siasi ʻi he haʻofangá. Naʻe fakanofonofo ʻa e haʻofangá ʻi he ʻotu sea maka naʻe tangutu ai ʻa e kakai ʻEfesoó ʻi he taʻu ʻe tahaafe tupu kuohilí. Naʻe kau he niʻihi ko ʻení ha ongo ʻAposetolo moʻui, ʻa ia ko ʻEletā Maʻake E. Pitasoni pea mo ʻEletā Sēmisi E. Fausi.

Hangē ko ia ʻoku lava ke mou fakakaukauloto atu ki aí, naʻá ku mateuteu lelei. Naʻá ku lau ʻa e ngaahi Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló pea mo e ngaahi ʻIpiseli ʻa Paulá mo ha niʻihi ʻo hono kaungā ʻAposetoló. Naʻá ku lau mo fakalaulauloto ki he tohi ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó.

Naʻá ku fai hoku lelei tahá ke fakalāngilangiʻi ʻa Paula mo hono lakangá. Hili ʻa e leá, naʻe lea lelei mai ha niʻihi ʻo e kakaí. Naʻe fakalea lelei mai mo e ongo ʻAposetolo moʻuí. Ka naʻe toki taki au ki mui ange ʻe ʻEletā Fausi ki he tafaʻakí ʻo ne malimali peá ne lea vaivai mai kiate au ʻo pehē, “Ko ha lea lelei ia. Ka naʻá ke tuku ʻe koe ʻa e meʻa mahuʻinga taha naʻe totonu ke ke lea ʻakí.”

Naʻá ku fehuʻi ange pe ko e meʻa fē ia. Hili mei ai ha ngaahi uike naʻá ne loto fiemālie leva ke fakahā mai. Naʻe hoko ʻene talí ko ha akoʻanga maʻu pē kiate au.

Naʻá ne pehē ne u mei fakahā ange ki he kakaí kapau naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ne fanongo kia Paulá ha fakamoʻoni ki hono mahuʻinga mo hono mālohi ʻo e ngaahi kī naʻe maʻu ʻe Paulá, mahalo naʻe ʻikai ke mei ʻave ʻa e kau ʻaposetoló mei he māmaní.

Naʻe hanga ʻe heʻene talí ʻo toe fakafoki au ke u lau e tohi ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó. Naʻe lava ke u ʻiloʻi naʻe loto ʻa Paula ke ongoʻi ʻe he kakaí ʻa e mahuʻinga ʻo e hokohoko mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo kamata mai mei he ʻEikí ki heʻene kau ʻAposetoló pea aʻu mai kiate kinautolu, ʻa e kāingalotu e Siasi ʻo e ʻEikí. Naʻe feinga ʻa Paula ke langaki ha fakamoʻoni ki he ngaahi kī ko iá.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó ko Kalaisi ʻa e ʻulu ki Hono Siasí. Pea naʻá ne akoʻi ange naʻe langa ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí ʻi ha fakavaʻe ko e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Neongo e mahino mo e mālohi ʻo ʻene akonakí mo ʻene tā sīpingá, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ia ʻe hoko ʻa e hē-mei he-moʻoní. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻave mei he māmaní ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá. Pea naʻá ne ʻiloʻi ʻe toe fakafoki mai kinautolu ʻi ha ʻaho maʻongoʻonga he kahaʻú. Naʻá ne faitohi ki he kakai ʻEfesoó ʻo fekauʻaki mo e kuonga ko iá, ʻo ne lea fekauʻaki mo e meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí:

“Koeʻuhí ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá, naʻá ne tuʻutuʻuni, ke ne fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻa e meʻa ʻoku ʻi he langí, mo ia ʻoku ʻi māmaní, ʻio, ʻiate ia.”1

Naʻe vakai mai ʻa Paula ki he ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá he taimi ʻe toe fakaava ai ʻa e ngaahi langí. Naʻe hoko ia. Naʻe haʻu ʻa Sione Papitaiso ʻo ne foaki ki ha ongo tangata sino fakamatelie ʻa e lakanga fakataulaʻeiki naʻe maʻu ʻe ʻĒloné pea mo e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló pea mo e papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá.

Naʻe toe foki mai ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita he kuonga muʻá ʻo foaki kia Siosefa ʻa e ngaahi kī naʻa nau maʻu ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻe fakanofo ha kau tangata he moʻuí ni ki he tuʻunga fakaʻaposetolo māʻoniʻoní ʻi Fēpueli 1835. Naʻe foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he konga ki mui ʻo Māʻasi 1844.

Naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe vave pē ʻene pekiá. Naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ʻoua naʻa toe mole ʻa e ngaahi kī mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e tuʻunga fakaʻaposetoló.

Naʻe hanga ʻe Uilifooti Utalafi, ko e taha ʻo e Kau ʻAposetoló, ʻo tuku mai ʻa e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ne hoko ʻi Nāvuú ʻi he lea ʻa e Palōfitá ki he Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻI he fakataha ko iá, ne tuʻu ai ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻo pehē mai kiate kimautolu: “‘Ngaahi Tokoua, ne u fakaʻamu ke u moʻui ke u mamata ki hano langa ʻo e temipalé ni. He ʻikai ke u moʻui ʻo mamata ai, ka te mou mamata ai kimoutolu. Kuó u fakamaʻu ki homou ʻulú ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuó u fakamaʻu kiate kimoutolu ʻa e kī mo e mālohi mo e tefitoʻi moʻoni kotoa pē kuo fakahā mai kiate au ʻe he ʻOtua ʻo e langí. Ka ko ʻeni, ʻe tatau ai pē pe ko e fē feituʻu te u ʻalu ki aí pe ko e hā te u faí, ʻe fakafalala ʻa e ikuʻanga ʻo e Siasí kiate kimoutolu.’”2

Ko e palōfita kotoa pē ne hoko mai ʻia Siosefa, meia Pilikihami ʻIongi kia Palesiteni Hingikelī, kuo nau maʻu mo fakaʻaongaʻi e ngaahi kī ko iá pea kuo nau maʻu foki mo e lakanga fakaʻaposetolo toputapú.

Hangē ko ia ne hoko he kuonga ʻo Paulá, ʻoku fie maʻu ʻetau tuí ʻe he mālohi ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻi he tataki fakalaumālie, ʻoku maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe kinautolu ʻoku nau tataki mo tokoniʻi kitautolú. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e fakamoʻoni ʻo e Laumālié.

Pea ʻoku fakafalala ʻa e ʻilo ko iá ʻi heʻetau fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne tataki Hono Siasí. Kuo pau foki ke tau ʻiloʻi ʻiate kitautolu pē naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí pea mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Pea kuo pau ke tau maʻu ha fakapapau, ʻo fakafou he Laumālie Māʻoniʻoní pea toutou fakafoʻou maʻu pē ʻa e fakapapau ko iá, kuo tukuʻau hokohoko mai ʻo ʻikai toe motu, ʻa e ngaahi kī ko iá ki he palōfita moʻuí pea ʻoku faitāpuekina mo tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ʻo fakafou ʻi he hokohoko ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku fou mai ia he palesiteni ʻo e siteikí mo e vahefonuá pea pehē ki he pīsopé mo e palesiteni fakakoló ʻo aʻu mai kiate kitautolu, neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí pea mo hono mamaʻo mei he kau Palōfitá mo e kau ʻaposetoló.

ʻOku ʻikai faingofua ke maʻu he ʻahó ni ʻa e fakapapau ko iá. Naʻe ʻikai faingofua ia he kuonga ʻo Paulá. ʻOku faingataʻa maʻu pē ʻetau mamata ki he ngaahi vaivai fakaetangata ʻoku hā mei he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá kuo fakamafaiʻí. ʻOku pau pē naʻe vakai ha toko lahi kia Paula ʻo hangē ha tangata anga-mahení. Naʻe mamata ha niʻihi ki he natula fiefia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo ʻikai feʻunga ia mo e meʻa ʻoku nau ʻamanaki mei ha palōfita ʻa e ʻOtuá.

ʻE ʻahiʻahiʻi maʻu pē ʻe Sētane ʻa e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá ke fakavaivaiʻi ʻenau tui ki he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e founga ʻe taha ʻokú ne fakahoko ʻaki ʻení, ko ʻene tuhuʻi mai ʻa e ngaahi vaivai ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kií. Te ne lava leva ʻi he founga ko iá ke fakavaivaiʻi ʻetau fakamoʻoní pea motuhi ai kitautolu mei he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻokú ne fakafehokotaki kitautolu ki he ʻEikí pea malava ke toe fakafoki ai kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ki ʻapi kiate Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻe ola lelei e ngāue ʻa Sētane ke fakaʻauha e fakamoʻoni ʻa e kau tangata ne nau mamata fakataha mo Siosefa Sāmita ki hono fakaava mai ʻo e langí pea mo ongona e ngaahi leʻo ʻo e kau ʻāngeló. Naʻe ʻikai feʻunga ʻa e sio tonu honau matá mo e fanongo tonu honau telingá, he taimi naʻe ʻikai lava ke nau kei ongoʻi ai e fakamoʻoni ko Siosefa ʻokú ne kei maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku mahino lelei leva ʻa e fakatokanga kiate kitautolú. Kapau te tau siofi pē ʻa e ngaahi vaivai ʻo e tangatá, te tau ʻiloʻi maʻu pē ia. ʻOku tau fokotuʻu kitautolu ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi he taimi ʻoku tau tokanga taha ai ki hono fakamaau pē ʻa e ngaahi vaivai ʻo kinautolu ʻoku maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI heʻetau lea mo faitohi ko ia ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e ngaahi vaivai ko iá, ʻoku tau fokotuʻu ai foki mo e niʻihi kehé ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki.

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku hangē ai ʻa e loto fakamāuʻi ʻo e niʻihi kehé, ko ha vaʻinga ʻoku tau saiʻia taha hono fakahokó. Kuo fuoloa ʻene hoko ia ko e mamahiʻanga ʻo ha ngaahi feinga fili fakapolitikale. Ko e kaveinga ia ʻo ha ngaahi polokalama televīsone lahi he māmaní. ʻOku fakataua atu ai ʻa e ngaahi nusipepá. Pea ko ʻetau fetaulaki pē mo ha taha, ko ʻetau ʻuluaki meʻa pē ʻoku faí, neongo ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi, ko hono siofi ʻo e ngaahi vaivaí.

ʻE lava, pea kuo pau ke tau akoʻi hotau matá, ke tau ʻiloʻi e mālohi ʻo e ʻEikí ʻi he ngāue ʻa kinautolu kuó Ne uiuiʻí, kae lava ke tau faivelenga ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. Kuo pau ke tau moʻui taau mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻoku fie maʻu ke tau lotua e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻa e mālohi ko ʻení ʻe he kau tangata ʻoku nau tataki kitautolú. Kiate au, ʻoku faʻa tali mai ʻa e ngaahi lotu peheé he taimi ʻoku ou kau kakato ai ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

Naʻe hoko mai e mālohi ko ʻeni ʻo e ʻEikí hili ha fakatamaki. ʻI ha ʻaho ʻi Sune, naʻe pā ai ha tānakiʻanga vai ʻi ʻAitahō. Naʻe faʻaki ai e vaí ʻi he ngaahi kolo ʻi lalo he tānakiʻanga vaí. Naʻe lau afe ʻa e kakai, ʻa ia ko e toko lahi tahá ko ha Kāingalotu, ne nau hola mei honau ngaahi ʻapí ke nau hao.

Naʻá ku ʻi ai he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa e kakaí mo e ngāue fakamamahi tahá, ʻa ia ko e feinga ke fakaakeaké. Naʻá ku mamata ki hano tānaki fakataha ʻe ha palesiteni fakasiteiki ʻa ʻene kau pīsopé ke nau tataki ʻa e kakaí. Naʻe ʻosi ha ngaahi ʻaho ia ki muʻa pea toki aʻutaki ange ha niʻihi mei ha feituʻu ke tokangaʻi hono fakamaʻa ʻo e koló. Naʻá ku kau atu ki ha fakataha ʻa e kau taki ʻo e feituʻú ni, feʻunga ia mo e aʻu ange ha talēkita mei he tafaʻaki ʻa e puleʻangá ki he ngaahi fakatamakí.

Naʻá ne feinga ke ne fakalele ʻa e fakatahá. Naʻá ne feinga mālohi ke fakalau mai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne pehē naʻe fie maʻu ke faí. ʻI heʻene fakalau leʻo lahi mai ʻa e meʻa taki taha, naʻe pehē leʻo siʻi pē ʻe he palesiteni fakasiteikí naʻe tangutu hono tafaʻakí, “Kuo mau ʻosi fai ia.” Hili ha ngaahi miniti siʻi naʻá ne fakalongolongo ʻo tangutu ki lalo. Naʻá ne fakafanongo fakalongolongo pē ki hono maʻu mai ʻe he palesiteni siteikí ha ngaahi fakamatala mei he kau pīsopé mo fai ha ngaahi fakahinohinó.

ʻI he fakataha he ʻaho hono hokó, naʻe muʻomuʻa ange ʻa e fakafofonga mei he puleʻangá. Naʻá ne tangutu pē ʻo ofi ki mui. Naʻe kamata ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻa e fakatahá. Naʻá ne toe tānaki mai mo ha toe ngaahi fakamatala mo fai ange ha ngaahi fakahinohino. Hili ha ngaahi miniti siʻi, naʻe pehē ange ʻe he fakafofonga fakapuleʻanga ko ʻeni ne haʻu mo e mālohi pea mo e maʻuʻanga tokoni kotoa ʻo ʻene potungāué, “ʻE Palesiteni Liki, ko e hā ʻokú ke fie maʻu ke mau faí?”

Naʻe ʻiloʻi ʻe he fakafofonga fakapuleʻangá, ʻa e mālohí. Naʻe lahi ange e meʻa ia ne u mamata au ki aí. Naʻá ku ʻiloʻi ha fakamoʻoni tonu ki he ngaahi kī pea mo e tui naʻá ne fakaava honau mālohí.

Naʻe toe hoko ia he taimi naʻe aʻu atu ai ha tangata mo hono uaifí ki he kolo hili e pā ʻa e tānakiʻanga vaí. Naʻe ʻikai ke na ō ki hona ʻapí. Naʻá na fuofua ʻalu ʻo kumi ʻena pīsopé. Naʻe kei pelepela ʻa e pīsopé he taki hono kāingalotú ke fakamaʻa honau ngaahi ʻapí. Naʻá na fehuʻi ange pe ko e hā e meʻa ʻokú ne fie maʻu ke na fakahokó.

Naʻá na ngāue leva. Hili mei ai ha taimi lahi, naʻá na fakamoleki ha ngaahi miniti siʻi ke na ʻaʻahi ai ki hona ʻapí. Pea ne na toe foki pē ʻo ngāue ʻi ha faʻahinga feituʻu ne kole ange ʻe he pīsopé ke na tokoni ai. Naʻá na ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke na ʻalu ki aí ke maʻu e fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he tokoni ʻi Hono Siasí.

Ne u ako ai, ʻo hangē ko ia kuó u ʻilo ki muʻá, ki he founga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi siteiki ʻo Saioné ko ha ngaahi feituʻu ʻo e maluʻangá. ʻOku nau hoko ko ha fāmili maʻongoʻonga, ʻo faaitaha mo fetauhiʻakí. ʻOku hoko mai ia ʻi he tuí pē.

Ko e tuí ʻoku nau papitaiso ai mo maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻenau hokohoko atu ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú, ʻoku hoko leva ʻa e meʻafoaki ko iá ko ha ngāue tuʻumaʻu. ʻOku lava ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻOku faingofua ange ai ke mamata ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene ngāue ʻo fakafou he kakai angamaheni ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke ngāue mo tataki kinautolú. ʻOku fakamolū ai ʻa e lotó. ʻOku hoko leva ʻa e mulí ko ha kaungākolo ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí, ʻo faaitaha ʻi he ngaahi haʻi ʻo e ʻofá.

He ʻikai tuʻuloa ʻa e tūkunga fakafiefia ko iá, taʻe kau ai ʻa hono toutou fakafoʻou maʻu pē ʻo e tuí. ʻE tukuange ʻa e pīsope ʻoku tau ʻofa aí, pea pehē pē ki he palesiteni siteikí. Ko e kau ʻAposetolo ʻoku tau muimui ki ai ʻi he tuí, ʻe ʻave kinautolu ki ʻapi ki he ʻOtuá naʻá Ne uiuiʻi kinautolú.

ʻOku hoko mai leva ha faingamālie maʻongoʻonga ʻi he ngaahi liliu hokohoko ko iá. ʻE lava ke tau ngāue ke tau feʻunga mo e fakahā ʻe malava ke tau ʻiloʻi ai ko e ngaahi kī mei he ʻOtuá, ʻokú ne ʻohifo ia mei he tokotaha ki he tokotaha. ʻE lava ke tau feinga ke toutou aʻusia e meʻa ko iá. Pea kuo pau ke tau fai ia, kae lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo teuteu mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú, pea ʻokú Ne finangalo ke tau vahevahe ia mo e niʻihi kehé.

Mahalo ko e tali ki hoʻo lotú he ʻikai ke fuʻu fakaofo ia ʻo hangē ko e taimi naʻe mamata ai ha niʻihi kia Pilikihami ʻIongi ʻi haʻane lea, ʻa ia ne fōtunga tatau ai mo e Palōfita ko Siosefá, ʻa ia kuo fakapōngí. ʻE hoko mai leva ʻa e nongá mo e mālohí, ʻi hono maʻu ʻo e fakapapau fakalaumālie ko iá. Te mou toe ʻiloʻi ai ko e Siasi moʻoni mo moʻui pē ʻeni ʻo e ʻEikí, pea ʻokú Ne tataki ia ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakanofó pea ʻokú Ne tokanga mai kiate kitautolu.

Kapau te tau toko lahi feʻunga pē ke fakahaaʻi ʻa e tuí mo maʻu ʻa e fakapapau ko iá, ʻe hiki hake leva ʻe he ʻOtuá ʻa e niʻihi ʻoku nau tataki kitautolú pea faitāpuekina ai ʻetau moʻuí pea mo hotau ngaahi fāmilí. Te tau hangē leva ko e meʻa naʻe fakaʻamu ʻa Paula ke hoko ki he niʻihi naʻá ne tokoni ki aí: ke nau “[langa] ʻi he [fakavaʻe] ko e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, pea ko [Sīsū Kalaisi] hono [fungani] makatulikí.”3

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí pea ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi ko Ia ʻa e maka ʻoku tuʻu ai ʻa Hono Siasi moʻoni ko ʻení. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. ʻEfesō 1:10.

2. “Ko e Ngaahi Kī ʻo e Puleʻangá,” Liahona, ʻEpeleli 2004, p. 42.

3. ʻEfesō 2:20.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy