Palesiteni Gordon B. Hinckley
Ko e moʻoni ʻoku hulu mo lahi ʻetau kavengá ʻi heʻetau laka atu ki muʻá. Ka ʻoku nāunauʻia ʻa hotau faingamālié.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou fie fakafofongaʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga māmaní, ʻi hono ʻoatu ki hotau ngaahi kaungāʻapí mo e kaungāmeʻa Katolika kotoa pē ha ongoʻi fie kaungā mamahi ʻi he taimi fakamamahi ko ʻení. Naʻe ngāue taʻe tuku ʻa e Tuʻi Tapu ko Soane Paulo II ke ʻunuaki ki muʻa e ngāue faka-Kalisitiané, ke fakamaʻamaʻa e kavenga ʻa e masivá, pea ke lea taʻe manavahē koeʻuhí ko e tuʻunga mahuʻinga fakaeangamaʻá mo e ngeia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e moʻoni ʻe manatu ʻofa ʻa e toko lahi kiate ia kae tautautefito ki he niʻihi toko lahi naʻa nau hanga kiate ia ke fai honau tatakí.
ʻI he taimi ní, ʻe ngaahi tokoua, tuofāfine, mo e kaungā ngāue ʻi he ngāue mahuʻinga ko ʻení, ʻoku ou tui ʻoku feʻunga ke u fai ha kiʻi fakamatala siʻi ʻi heʻeku fakaava ʻa e konifelenisi ko ʻení, ʻo kau ki homau lakanga tauhi ʻi he taʻu ʻe 10 kuo hilí.
Naʻe tuku kiate kimautolu ʻi he ʻaho 12 ʻo Māʻasi 1995, ʻa e fatongia māʻolunga mo toputapu ʻo e Kau Palesitenisií.
Naʻá ku fai ʻa e lea ko ʻení ʻi he konifelenisi hono hokó:
“ʻKo ia, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuo hokosia ʻa e taimi ke tau fakafālahi ange ʻetau vakaí pea fakatupulaki hotau ʻatamaí ke tau maʻu ha ʻilo lahi ange ki he misiona fisifisimuʻa ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha taimi ʻeni ke tau mālohi ai. Ko e taimi ʻeni ke tau laka atu ai ki muʻa ʻo ʻikai toloi, tuʻunga ʻi heʻetau ʻiloʻi fakapapau hono ʻuhingá, mo hono fālahi pea mo hono mahuʻinga ʻo hotau misioná. Ko e taimi ʻeni ke tau fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonú neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe hoko mai ʻamuí. Ko e taimi ʻeni ke tau tauhi ai ʻa e ngaahi fekaú. Ko e taimi ʻeni ke tau ala atu ai ʻi he manavaʻofa mo e ʻofa kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá mo kinautolu ʻoku nau taufā holo ʻi he fakapoʻulí mo e mamahí. Ko e taimi ʻeni ke tau maʻu ai ʻa e loto tokaʻí, pea tau anga-lelei mo anga fakaʻapaʻapa ki he kakai kotoa pē ʻi heʻetau ngaahi fetuʻutakí. Pe ko hono fakalea ʻe tahá, ke tau anga faka-Kalaisi lahi ange” (“Ko e Ngāue ʻEni ʻa e Eikí”, Tūhulu, Siulai 1995, 84).
Mou fakamāuʻi pē hono lahi ʻo ʻetau fakahoko ʻa e fakaafe ko ia naʻe fai atu he taʻu ʻe 10 kuo hilí.
Kuo hoko ʻa e taʻu ʻe hongofulu kuo hilí ko ha faʻahitaʻu fakaʻofoʻofa ia ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Kuo hoko ha tupulaki fakaofo ʻi he ngāué. Kuo lahi ha ngaahi lavameʻa mahuʻinga.
ʻOku ʻikai ko e tupulaki ko ʻení ko e ngāue pē ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Fitungofulú, pe Kau Pīsopeliki Pulé. Ko e ola ia ʻo e tui, ngaahi lotu, ngaahi ngāue, mo e ngāue mateaki ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo ha kau palesitenisī fakasiteiki pe fakataha alēlea māʻolunga, kau pīsopeliki mo e kau palesitenisī fakakōlomu, kau palesitenisī fakahoualotú pea mo e mēmipa tui faivelenga mo ngāue mālohi kotoa ʻo e Siasí ʻi he funga māmaní.
ʻOku ou fie fakahā atu ʻa hoku lotó mo ʻeku fakamālō kiate kimoutolu taki taha, ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi aí, koeʻuhí ko e ngāue lahi mo faivelenga kuo mou fakahokó. Ko ha kakai fakaofo moʻoni ʻa kimoutolu.
ʻOku ulo ngingila atu ʻi he ʻahó ni ʻa e fakaʻeiʻeiki mo e fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi naʻe toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.
Ko ia ai, ʻi heʻetau tuʻu ʻi he ngataʻanga ʻo e ngaahi taʻu ko ʻení, ʻo vakai atu ki he kuohilí, ʻoku ʻikai totonu ke tau loto hīkisia pe pōlepole, ka ʻe lava ke tau ongoʻi loto houngaʻia mo fakatōkilalo koeʻuhí ko e ngaahi ngāue kuo tau lava ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe.
Hangē ko ʻení, kuo tupu ʻa e Siasí ʻi māmani ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku toko lahi fau ange e kāingalotu he ngaahi fonua kehé ʻo laka ia he tokolahi ʻo e kāingalotu ʻi ʻAmelika Tokelaú. Kuo tau hoko ko ha fāmili fakavahaʻa-puleʻangá lahi mo mālohi ʻoku mafola ʻi ha ngaahi fonua ʻe 160.
Naʻe laka hake ʻi ha siteiki foʻou ʻe 500 tupu kuo fokotuʻu ʻi he taʻu ʻe 10 kuo hilí, mo ha ngaahi uooti mo e kolo foʻou ʻe 4,000 tupu. Naʻe tānaki mai ai ha kau mēmipa foʻou ʻe toko 3 miliona.
Kuo tupulaki ʻaki foki ha toko 200,000 ʻa e niʻihi ʻoku nau kau mai ki heʻetau ngaahi akó. ʻOku mālohi mo tui faivelenga ange ʻa e toko lahi ʻo hotau toʻu tupú.
Kuo fokotuʻu ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú. Naʻa tau kamata ʻaki pē ia ʻa e tuí mo e ʻamanakí. Kuo lava ʻo tokoniʻi he ʻahó ni ha toʻu tupu ʻe toko 18,000 nai. ʻOku nau nofo ʻi ha fonua kehekehe ʻe 27. ʻOku akoʻi ʻa kinautolu, pea ʻoku nau mavahe atu mei he nofo masiva naʻa nau nofo ai mo ʻenau ngaahi kuí ʻi ha ngaahi toʻu tangata lahi. ʻOku fakaleleiʻi ai ʻa ʻenau poto fakangāué pea liunga lahi mo ʻenau paʻanga hū maí.
Kuo tau toe langa mo ha ngaahi temipale lahi. Naʻe ʻi ai ha temipale ʻe 47 ʻi he 1995. ʻI he ʻahó ni, kuo aʻu ia ki he 119, pea ʻe fakatapui ha ngaahi temipale kehe ʻe tolu ʻi he taʻú ni.
ʻI he taʻu 1995, naʻe lava ke tau maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha lea ʻe 87. ʻI he ʻahó ni, ʻoku lava ke maʻu ia ʻi ha lea ʻe 106.
ʻI he taʻu ʻe 10 kuo hilí, kuo tufaki ai ha tatau ʻe nima taha miliona ʻo e Tohi ʻa Molomoná.
Kuo tau langa ha ngaahi fale ʻe lau afe ʻi he māmaní. ʻOku nau lelei mo feʻunga mo ʻetau ngaahi fie maʻú, ʻo laka ange ʻi he ngaahi fale naʻe langa ʻi he kuohilí.
Ko e tahá, kuo tau langa foki mo e fale fakaofo ko ʻeni ʻoku mau lea atu mei ai he ʻaho ní, ʻa ia ko e Senitā Konifelenisi makehe mo fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻi Sōleki Sití.
ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa pea mo ha ngaahi meʻa lahi kehe, kuo tau ala atu foki ki ha ngaahi feituʻu lahi ʻi he māmaní ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻia mo masivá ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai. Kuo tau fai ha tokoni ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo hilí ʻo tatau pē ʻi he paʻanga mo ha koloa ʻoku laui miliona hono mahuʻingá, ke tokoniʻi e kakai faingataʻaʻia ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí.
Kuo mau folaua ʻa e māmaní ʻo fakamoʻoni ki he ngāue ko ʻeni ʻa e ʻOtua Māfimafí. Kuó u fononga ʻi he ngaahi taʻu tatau pē ko ʻení ʻi ha maile ʻe meimei taha miliona nai ʻo ʻaʻahi ki ha fonua nai ʻe 70. Naʻe kei folau holo pē ʻa hoku uaifi ʻofeiná mo au ʻo aʻu ki ha taʻu ʻe taha nai ki muʻa peá ne toki pekia ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpelelí. Talu mei ai mo ʻene fakataʻelata.
ʻOku mau maʻu ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú pea mālohi ʻemau tuí.
ʻOku mau ʻiloʻi kuo tau mamata ki ha kiʻi konga siʻi pē ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi taʻu ʻoku hanga mai mei muʻá.
Ko hoku taʻu 95 ʻeni. Naʻe ʻikai haʻaku ʻamanaki te u moʻui fuoloa peheni. ʻOku fakamanatu mai ʻe heʻeku moʻuí ha fakamatala naʻe tautau ʻaki ha faʻo ʻumeʻumea ki ha ʻā uaea talatala ʻi Tekisisi. Naʻe pehē ai:
Kuo mate ʻeku ngoué he laʻalaʻaá,
Tulungia pea tāfea he fuʻu lahi ʻa e ʻuhá
Pea fakaʻauha ʻe he fanga [monu] manú ʻa e meʻakaí,
Pea ʻikai maluʻi ʻe he kau polisí,
Ka ʻoku mau kei ʻi heni pē!
ʻOku ou ʻamanaki te u maʻu ha faingamālie ke feohi mo kimoutolu siʻoku ngaahi kaumeʻa mo e kaungā ngāue ʻofeina, he taimi ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí maʻakú. Pea ʻoku ou ʻamanaki pē ʻe tali lelei ʻa e ngāue te u fakahoko ʻi he kahaʻú.
Ko hotau makatuʻungá ʻa e ongoongolelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi heni ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pea naʻe fakafoki mai ia ʻi he nima ʻo kinautolu naʻa nau maʻu hangatonu mei hotau ʻEikí. Kuo fakaava mai ʻa e ngaahi langí, pea kuo folofola mai ʻa e ʻOtua ʻo e langí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ki he palōfita kei siʻi ko Siosefá, ʻi hono fakaava mai ʻo e kuonga faka-kosipeli fakaʻosi ko ʻení.
Ko e moʻoni ʻoku hulu mo lahi ʻetau kavengá ʻi heʻetau laka atu ki muʻá. Ka ʻoku nāunauʻia ʻa hotau faingamālié.
Te u toe fakaongo atu ʻa e meʻa naʻá ku lea ʻaki ʻi he taʻu ʻe 10 kuo hilí, “tau fakahā ha holi ʻoku lahi angé, . . . pea fakafālahi ange ʻetau vakaí pea fakatupulaki hotau ʻatamaí ke tau maʻu ha ʻilo lahi ange ki he misiona fisifisimuʻa ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”
Ko ʻeku fakaafe ʻeni kiate kimoutolu he pongipongí ni ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine. ʻOku ou fakahoko atu hoku ʻofá, mo ha tāpuaki, pea fakahā atu ʻeku fakamālō ʻi heʻetau fakaava ʻa e konifelenisi mahuʻinga ko ʻení. ʻOfa ke tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fakahokó, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.