ʻEletā Joseph B. Wirthlin
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Ko e angaʻofá, ko e uho ia ʻo e moʻui fakasilesitialé. Ko e angaʻofá ʻa e ʻulungāanga ʻoku totonu ke fakahaaʻi ʻe ha tokotaha anga faka-Kalaisi.
ʻI he ngaahi taʻu lahi he kuohilí, ʻi hono fuofua uiuiʻi au ko ha pīsopé, naʻá ku loto ai ke ʻaʻahi e kau pīsopelikí ki he kau māmālohi he Siasí mo vakai pe ʻoku ʻi ai ha meʻa te u lava ʻo fai ke fakafoki ange ai e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki heʻenau moʻuí.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne mau fetaulaki ai mo ha tangata ne ʻi hono taʻu 50 tupú, ʻa ia ko ha tokotaha ngāue fakamīsini naʻe fakaʻapaʻapaʻi. Naʻá ne tala mai naʻe maʻulotu fakamuimuitahá pē heʻene kei tamasiʻí. Naʻe hoko ha meʻa he ʻaho ko iá. Naʻe pauʻu he kalasí pea toe fakalalahi ʻene longoaʻá he taimi naʻe ʻita ai ʻa e faiakó ʻo tuli ia mei he kalasí pea talaange ke ʻoua naʻa toe foki ange.
Naʻe ʻikai pē ke toe foki ia.
Naʻe fakaofo kiate au e hoko ha lea taʻeʻofa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu tupu kuohilí, ke ne uesia fuoloa pehē ha taha. Ka naʻe hoko ia. Pea ko hono olá, ko e ʻikai pē toe foki e tangatá ni ia ki he lotú. Naʻe pehē foki mo hono uaifí mo ʻene fānaú.
Naʻá ku kole fakamolemole ange kiate ia peá u fakahaaʻi ange ʻeku loto mamahi he tōʻonga ne fai kiate iá. Naʻá ku talaange ko e meʻapango ia ko e hoko ha kupuʻi lea ne fai ʻi he loto-puna mo fuoloa fau, ke ne fakamavaheʻi ai hono fāmilí mei he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei heʻete mālohi he Siasí.
Naʻá ku talaange kiate ia, “Hili e taʻu ko ʻeni ʻe 40, kuo taimi ke fakaleleiʻi ʻe he Siasí ʻa e fehālaakí.”
Naʻá ku fai hoku lelei tahá ke fakaleleiʻi ia. Naʻá ku fakapapauʻi ange ʻoku talitali lelei mo fiemaʻu lahi ia. Naʻá ku fiefia lahi he taimi ne toe foki ange ai ʻa e tangatá mo hono fāmilí ki he lotú pea nau hoko ko ha kāingalotu mālohi mo faivelengá. Kae meʻa tēpuú, ne hoko e tangatá ni ko ha faiako fakaʻapi lelei he naʻe mahino kiate ia ʻa e malava ke hanga ʻe ha kiʻi meʻa siʻisiʻi, hangē ko ha lea taʻeʻofa, ke ne ʻomi ha ngaahi nunuʻa ʻe tuʻuloa ʻi he toenga ʻo e moʻuí, pea mahalo naʻa mahulu atu ai.
Ko e leaʻofá, ko e uho ia ʻo e maʻongoʻonga kotoa pē, pea ko e tefitoʻi ʻulungāanga ia ʻo e kau tangata mo e kau fafine anga fakaʻeiʻeiki kuó u ʻiloʻí. Ko e angaʻofá ko e kī ia ʻokú ne fakaava ʻa e matapaá mo ohi mai hoto ngaahi kaungāmeʻá. ʻOkú ne fakamolū ʻa e lotó mo faʻu ha ngaahi fetuʻutaki ʻe lava ke lauikuonga.
ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono hanga ʻe he lea ʻofá ʻo hiki hake hotau laumālié ʻi he taimi ʻoku foaki aí, ka ʻoku toka foki ia ʻi hotau lotó ʻo lauitaʻu. ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻeku kei ʻi he kolisí, naʻe talamonū mai ha tangata ne lahi ʻaki ha taʻu ʻe fitu ʻiate au, koeʻuhí ko e lelei ʻeku vaʻinga ʻi ha tau ʻakapulu. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakahīkihikiʻi ʻeku vaʻingá, ka naʻá ne fakatokangaʻi foki ʻeku fakahaaʻi e laumālie totonu ʻo e sipotí. Neongo naʻe hoko ʻa e fetalanoaʻaki ko ʻení ʻi ha taʻu ʻe 60 tupu kuohilí, pea heiʻilo pe ʻoku kei manatuʻi ʻe he tokotaha ia ko ʻení ʻa ʻene lea fakahīkihiki ne fai kiate au he ʻaho ko iá, ka ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻa e ngaahi lea ʻofa naʻá ne fai kiate aú, ʻa ia ko Kōtoni B. Hingikelī, naʻe hoko ki mui ange ko e Palesiteni ʻo e Siasí.
ʻOku fehokotaki vāofi ʻaupito ʻa Palesiteni Hingikelī mo e ongo ʻulungāanga ko e fakaʻatuʻí mo e angaʻofá. ʻI he taimi ne pekia ai ʻeku tangataʻeikí he 1963, ko Palesiteni Hingikelī naʻe fuofua aʻu ange ki homau ʻapí. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻene angaʻofá. Naʻá ne tuku ha tāpuaki ʻo ʻeku fineʻeikí pea mo ha ngaahi tāpuaki kehe pē, peá ne talaʻofa ange ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ke ne hanganaki atu ki ai pea ʻe fakafiefia ʻa e moʻuí kiate ia. Kuo ʻomi ʻe he ngaahi leá ni ha fakafiemālie mo ha fakalotolahi kiate au mo ʻeku fineʻeikí pea he ʻikai ngalo ʻiate au ʻene angaʻofá.
Ko e angaʻofá, ko e uho ia ʻo e moʻui fakasilesitialé. Ko e angaʻofá ʻa e ʻulungāanga ʻoku totonu ke fakahaaʻi ʻe ha tokotaha anga faka-Kalaisi. ʻOku totonu ke fonu angaʻofa ʻetau ngaahi leá mo ʻetau ngaahi ngāué, ʻo tatau pē ʻi he ngāueʻangá, mo e akoʻangá, lotú, kae tautautefito ki hotau ngaahi ʻapí.
Ko hotau Fakamoʻui ko Sīsuú, ʻa e sīpinga taupotu taha ʻo e angaʻofá mo e manavaʻofá. Naʻá ne fakamoʻui ʻa e mahakí. Naʻá Ne fakaʻaongaʻi ha konga lahi ʻo Hono taimí ʻi he tokoni fakatāutahá pe fakatokolahí. Naʻá Ne leaʻofa ki he fefine Samēliá, ʻa ia naʻe taʻetokaʻi ʻe ha tokolahí. Naʻá Ne fakahinohinoʻi ʻEne kau ākongá ke nau tuku e fānau īkí ke omi kiate ia. Naʻá Ne angaʻofa ki he tokotaha kotoa pē naʻe faiangahala, ʻo Ne valokiʻi e angahalá, kae ʻikai ko e tokotaha angahalá. Naʻá Ne angaʻofa ʻo tuku ke haʻu kiate Ia ha kau Nīfai ʻe lauiafe pea ke nau ala ki Hono ngaahi matakafo ʻi Hono nimá mo Hono vaʻé. Ka ʻoku maʻu ʻa e tumutumu ʻo ʻEne angaʻofá, ʻi he feilaulau fakalelei naʻá Ne fakahokó, ʻo Ne fakatauʻatāinaʻi ai ʻa e taha kotoa pē mei he ngaahi nunuʻa ʻo e maté, mo e nunuʻa ʻo e angahalá, ʻo kapau te tau fakatomala.
Naʻe fakafōtunga mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e angaʻofá ʻi heʻene moʻuí ki he taha kotoa pē, ʻo tatau pē ki he kakai lalahi mo kei talavou. Naʻe manatu ha kiʻi tamasiʻi ki he angaʻofa ʻa e Palōfitá, ʻo ne pehē:
“Naʻá ku ʻalu mo hoku taʻoketé ki he akó, ʻa ia naʻe ofi ki ha fale naʻe ʻiloa ko e falekoloa ʻo Siosefá. Naʻe ʻuha he ʻaho ki muʻá pea naʻe pelepela e kelekelé, tautautefito ki he halá. Naʻe fihia fakatouʻosi [homa ongo vaʻé] ʻi he pelepelá pea ʻikai lava ke ma mavahe mei ai, ko ia ne kamata ke ma tangi, he naʻá ma pehē te ma tuʻu pē ai. Ka ʻi heʻema hanga haké, ne u mamata ki ha kaumeʻa angaʻofa ʻo e longaʻi fānaú, ʻa ia ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku haʻu kiate kimaua. Naʻá ne ʻave kimaua ki ha feituʻu ʻoku māʻolunga mo mōmoa ai e kelekelé. Naʻá ne punou leva ʻo fakamaʻa e kelekelé mei homa ongo suú, toʻo hono holoholó mei hono kató ʻo holoholoʻi ʻaki homa matá. Naʻá ne lea ʻofa mo fakafiefia mai kiate kimaua peá ma hoko atu leva ʻema fononga fiefia ki he akó.”1
ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi he ʻapí ke ne fetongi e angaʻofá. Ko e lēsoni ʻeni ne u ako mei heʻeku tamaí. Naʻá ne fakafanongo maʻu pē ki he faleʻi ʻeku faʻeé. Pea ko hono olá, naʻá ne hoko ai ko ha tangata lelei, poto mo angaʻofa ange.
Kuó u feinga ke muimui ki he sīpinga ʻeku tangataʻeikí ʻo fakafanongo ki he fakakaukau ʻa hoku uaifí. ʻOku ou fakamahuʻingaʻi ʻene fakakaukaú. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku kamata ai ʻe hoku uaifí ha sētesi ʻaki ʻa e kupuʻi lea, “ʻOku ou tui ʻoku totonu ke ke . . .” ʻoku ou tokanga leva ki ai peá u fekumi ʻi heʻeku fakakaukaú ki ha fehālaaki ne u fai. Taimi ʻe niʻihi, ki muʻa pea ʻosi mai e sētesi hoku uaifí, kuó u ʻosi palani ʻe au ha foʻi kole fakamolemole lelei ke fai ange.
Ko hono moʻoní, ko hoku uaifí, ko e faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e angaʻofá, angavaivaí mo e manavaʻofá. Kuo mahuʻinga maʻu pē kiate au ʻa ʻene fakakaukaú, naʻinaʻí mo ʻene tokoní. Pea tuʻunga ʻiate ia, ʻoku ou hoko foki ai ko ha taha fakapotopoto mo angaʻofa ange.
ʻOku hanga ʻe hoʻo fānaú mo e niʻihi kehé ʻo fakatokangaʻi e ngaahi meʻa ʻokú ke leaʻakí, ʻa e ongo ʻita pe nonga hoʻo ngaahi leá. ʻOku nau mamata mo ako ʻa e ngaahi lea ʻofá, mo e ngaahi lea taʻeʻofa ʻoku tau faí. ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa te ne fakafōtunga moʻoni atu kitautolu, ka ko hotau ʻulungāanga ko ia ki he niʻihi kehé ʻi ʻapí.
ʻOku ou faʻa fifili pe ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku ongoʻi ai ʻe ha niʻihi kuo pau ke nau fakaangaʻi e niʻihi kehé. Mahalo ʻoku nau tōʻonga moʻui ʻaki pea hoko leva ia ko ha meʻa angamaheni pē, ʻo ʻikai ke nau toe faʻa fakakaukau ki ai. ʻOku nau fakaangaʻi e tokotaha kotoa pē, ʻa e founga tā hiva ʻa Sisitā Sōnasí, mo e founga fai lēsoni pe anga hono tō ʻe Misa Sāmita ʻene ngoué.
Pea aʻu pē ki he taimi ʻoku tau fakakaukau ʻoku ʻikai hano kovi ʻo ʻetau ngaahi lea fakaangá, ʻoku faʻa muimui mai pē hono nunuʻá. ʻOku ou manatu ki ha talavou naʻá ne ʻoange ha sila vahehongofulu ki heʻene pīsopé mo talaange ko e ʻoangé maʻana. Naʻe fakaʻaongaʻi tokua ʻeni ʻe he pīsopé ke hoko ko ha momenití ke akoʻi ai e tamasiʻí, ʻo ne fakamatala ange ʻoku totonu ke ne tohiʻi he laʻi foakí pe ko e vahehongofulu, ʻaukai pe meʻa kehe. Naʻe vilikikihi ange pē ʻa e kiʻi tamasiʻí ko e fakataumuʻa pē e paʻangá ia maʻá e pīsopé. ʻI hono fehuʻi ange ʻe he pīsopé pe ko e hā hono ʻuhingá, naʻe tali ange ʻe he tamasiʻí, “He ʻoku pehē ʻe heʻeku tamaí ko e taha koe ʻo e kau pīsope masivesiva [fakaʻulungāanga] taha kuo mau maʻú.”
Ko e Siasí, ʻoku ʻikai ko ha feituʻu ia ʻoku fakatahataha ki ai ʻa e kakai haohaoá ke nau lea haohaoa, pe fakakaukau haohaoa pe ongoʻi haohaoa ai. Ko e Siasí ko ha feituʻu ia ʻoku fakataha ki ai ʻa e kakai taʻehaohaoá ke fai ha fakalotolahi, poupou mo fetokoniʻaki ʻi heʻetau vilitaki atu heʻetau fononga ke toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.
ʻE kehekehe pē ʻa e hala ʻoku tau taki taha fononga ai he moʻui ní. ʻOku kehekehe pē ʻetau fakalakalaká. ʻE lava ke uesia ho tokouá ʻe he ʻahiʻahí, kae mahalo he ʻikai uesia koe ia ʻe he ʻahiʻahi tatau pē. ʻE hā ngali faingataʻa ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi mālohinga ʻokú ke maʻú.
ʻOua ʻaupito naʻá ke taʻe tokaʻi e niʻihi ʻoku ʻikai haohaoa hangē ko koé. ʻOua naʻá ke ʻita koeʻuhí ko e ʻikai lava ha taha ʻo tuitui lelei hangē ko koé, pe teka lelei pe ʻaʻalo mo huo lelei ʻo hangē ko koé.
Ko e fānau kotoa pē kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Pea ʻoku tau ʻi hení mo e taumuʻa tatau pē: ke ako ke ʻofa kiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa, laumālie, ʻatamai mo e mālohí kotoa pea ke tau ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú.2
Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke fuatautau ʻaki ho mahuʻinga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko haʻo fehuʻi ʻo pehē, “ʻOku ou tokoni lelei nai ki he niʻihi kehé ke nau aʻusia honau lelei tahá? ʻOku ou poupouʻi nai e niʻihi kehé ʻi he Siasí pe ʻoku ou fakaangaʻi pē kinautolu?”
Kapau ʻokú ke fakaangaʻi ʻa e niʻihi kehé, ko hoʻo tukuhifo pē ia ʻa e Siasí. Kapau ʻokú ke langaki hake ʻa e niʻihi kehé, ko hoʻo langa hake ai pē ia e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku totonu ke tau angaʻofa ki he niʻihi kehé, he ʻoku angaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.
Ko ʻEletā Sēmisi E. Talamesí, ko ha tangata ia ʻoku manatua ko ʻene ngaahi akonaki fakatokāteliné, mo ʻene fakahaaʻi ha angaʻofa lahi ki hano kaungāʻapi naʻe faingataʻaʻia. Naʻe ʻikai ke nau maheni. ʻI heʻene hoko ko ha tamai kei talavoú, pea ki muʻa ke hoko ko ha ʻAposetoló, naʻá ne ʻiloʻi e faingataʻaʻia lahi hano kaungāʻapi, ʻa ia ne puke ha konga lahi ʻo e fāmilí ʻi he mahaki fakalilifu ko e ngaloʻafú. Naʻe ʻikai tokanga ia ʻi he ʻikai ke nau kau ki he Siasí; ka naʻe ueʻi ia ʻe heʻene angaʻofá mo ʻene ʻofa faka-Kalaisí ke ne fai ha tokoni. Naʻe kei feinga tavale holo e Fineʻofá ke maʻu ha kakai ke tokoni, ka koeʻuhí ko e natula pipihi ʻo e mahakí ni, ko ia ne ʻikai maʻu ai ha taha.
ʻI he aʻu atu ʻa Sēmisí, naʻe ʻosi mate ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi ia, pea kei faingataʻaʻia lahi ha toko ua mei he mahakí. Naʻá ne ngāue leva, ʻo fakamaʻa e fale ʻulí ni, mo teuteuʻi e sino ʻo e kiʻi tamasiʻi pekiá ke tanu, pea tafitafiʻi mo tokoniʻi e toenga ʻo e fānau ne puké, ʻo ne fakamoleki ha ʻaho kakato ʻi hono fai iá. Naʻá ne foki mai he ʻaho hokó ʻo ʻilo ne mālōlō ha taha ʻo e ongo kiʻi tamaikí he pō ko iá. Naʻe kei faingataʻaʻia ha kiʻi toko taha. Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá: “Naʻá ne pipiki hoku kiá, ʻo faʻa tale mai e [siemú] ki hoku matá mo hoku valá . . . ka naʻe ʻikai lava ke u tekeʻi ia meiate au. ʻI he haafe houa ki muʻa peá ne siʻi mālōloó, naʻá ku fuofua holo ia ʻi hoku umá. Naʻá ne mate mamahi he taimi 10 pongipongí. Naʻe mālōlō kotoa e fānau ʻe toko tolú ni ʻi loto he houa ʻe 24.” Naʻá ne tokoni leva ki he fāmilí ke fokotuʻutuʻu e tanú peá ne lea ʻi faʻitoka ʻi honau meʻafakaʻeikí.3 Naʻá ne fakahoko kotoa ʻeni ki ha fāmili naʻe ʻikai ke nau maheni. Ko ha sīpinga maʻongoʻonga moʻoni ia ʻo e angaʻofa faka-Kalaisí!
ʻOku ʻikai ke tau loto fakamaau he taimi ʻoku tau fonu ai he angaʻofá. Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí, “ʻOua ʻe fakamaau, pea ʻe ʻikai fakamaauʻi ʻa kimoutolu: ʻoua naʻa fakahalaia, pea ʻe ʻikai fakahalaia ʻa kimoutolu; mou fakamolemole pea ʻe fakamolemolea ʻa kimoutolu.”4 Naʻá ne akoʻi mai foki, “he ko e anga ko ia ʻoku mou fakamaau ʻakí, ʻe fakamāua ai ʻa kimoutolu; pea ko e [meʻafua] ko ia te mou fuaʻakí; ʻe toe fuaʻaki ia kiate kimoutolu.”5
ʻOku mou fehuʻi, “Kae fēfē kapau ʻoku angakovi ʻa e kakaí?”
ʻOfa ʻiate kinautolu.
“Fēfē kapau ʻoku nau ʻulungāanga kovi?”
ʻOfa ʻiate kinautolu.
“Pea kapau te nau fakaʻitaʻi au? Kuo pau ke u fai leva ha meʻa ai?”
ʻOfa ʻiate kinautolu.
“Kapau te nau hē mei he moʻoní?”
ʻOku tatau pē ʻa e talí. Angaʻofa. ʻOfa ʻiate kinautolu.
Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe akoʻi mai ʻe Sute he folofolá, “Peá ke manavaʻofa ki he niʻihi, ʻo fai [ha liliu].”6
Ko hai te ne lava ke tala e ola taumamaʻo te tau fakahoko ʻo kapau pē te tau angaʻofá?
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku mahulu atu ia he moʻui fakamatelié pē. Ko ʻetau ngāue hení ko ha kiʻi konga siʻi pē ia ʻo e ngaahi meʻa lalahi mo taʻeʻamanekina ʻoku ʻamanaki ke hoko maí.
Naʻe fakaava mai e ngaahi langí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne mamata ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí
ʻOku ʻaʻeva he ʻahó ni ha palōfita, ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke ne ʻomi ha fakahinohino maʻa hotau kuongá.
Pea hangē ko hono ʻofaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku totonu foki ke tau ʻofa ki Heʻene fānaú.
ʻOfa ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e angaʻofá. ʻOfa ke tau moʻuiʻaki e folofola ʻa e Fakamoʻuí: “ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki ʻiate kimoutolu.”7 ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Ngaahimaʻuʻanga fakamatalá
1.Margarette McIntire Burgess, ʻi he Juvenile Instructor, Jan. 15, 1892, 66–67.
2.Vakai, Maʻake 12:30–31.
3.Vakai, John R. Talmage, The Talmage Story: Life of James E. Talmage—Educator, Scientist, Apostle (1972), 112–114.
4.Luke 6:37
5.Mātiu 7:2
6.Sute 1:22
7.Sione 13:35