The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Vahehongofulú—Ko Ha Fekau, ʻo Aʻu Ai Pē Kiate Ia ʻOku Masivá

Vahehongofulú—Ko Ha Fekau, ʻo Aʻu Ai Pē Kiate Ia ʻOku Masivá

ʻEletā Lynn G. Robbins
ʻO e Kau Fitungofulú

Talu mei he kamataʻangá mo e hoko ʻa e feilaulau fakamātoató ko ha fakaʻilonga ʻo e kau tui faivelengá.

ʻEletā Lynn G. RobbinsʻI he faʻu tuʻuloa ʻa e punake ongoongoa ko Sālesi Tikeni ko e, A Christmas Carol, naʻe fakaʻamu ai ʻa Popi Kalāseti ke ne nofo he ʻaho Kilisimasí mo hono fāmilí. Naʻe kole ange ʻa e tangatá ni ki heʻene pule ngāue ko Misa Sikulú, “‘O kapau ʻe ala faingamālie, tangataʻeiki.’

Naʻe tali ange ʻa Sikulu, “Oku ʻikai ʻaupito faingamālie pea ʻikai foki ke totonu. Kapau te u toʻo ha konga hoʻo vahé koeʻuhí ko e ʻikai te ke ngāué, te ke fakakaukau kuó u fai atu ha kovi kiate koe’ . . .

“‘Ka neongo ia, he ʻikai te ke pehē ʻokú ke fai mai ha kovi kiate au ʻi heʻeku ʻoatu haʻo vahe ki ha ʻaho naʻe ʻikai te ke ngāue ai.ʼ

“Ne fakakaukau foki e kalaké ni ko e Kilisimasí ʻoku tuʻo taha pē he taʻu.

“‘Ko ha toki ʻuhinga māʻulalo foki ʻeni ke kaihaʻa ʻi he ʻaho 25 kotoa pē ʻo Tīsemá mei ha kato ʻo ha taha!’ ko Sikulu ange ia.”1

Kia Sikulu—mo ha taha pē ʻoku siokita, pe anga “fakaekakano,”—ʻoku ʻikai ʻaupito pē ha faingamālie ia ʻe ui ko ha feilaulau.

ʻOku hanga maʻu pē ʻe he tangata fakaekakanó ʻo fakakaukauʻi ʻene fiemaʻu pē ʻaʻaná—ʻo ʻikai ngata ʻi heʻene fakamuʻomuʻa pē iá, kae ʻikai foki ke ne faʻa ʻai ke toe fika ua hake ha taha, ʻo aʻu ai pē ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai hoko fakanatula mai ʻa e feilaulaú ki he tangata fakaekakanó. ʻOkú ne maʻu ha holi taʻe fakangatangata ki ha meʻa ʻoku toe lahi angé. Hangē ʻoku māʻolunga maʻu ai pē ʻene ngaahi fiemaʻú ʻaʻana ia ʻi he meʻa ʻokú ne maʻú. Ko ia, he ʻikai ʻaupito ha taimi ia ʻe “feʻunga,” ai ha meʻa kiate ia, ʻo hangē ko ia ne hoko ki he tokotaha mānumanu ko Sikulú.

Koeʻuhí ko e tangata fakaekakanó ʻokú ne faʻa holi ke tānaki pe maʻu ʻa e meʻa kotoa, ne fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene fakapotopotó, ʻa ʻIsileli he kuonga muʻá, ke nau feilaulau, ʻo ʻikai ʻaki e sipi fakamuimui tahá pe kovi tahá, ka ko e ʻuluakí—pea ʻikai ko e toenga fua ʻo e ngoué, ka ko e ʻuluaki fuá (vakai, Teutalōnome 26:2; Mōsaia 2:3, Mōsese 5:5). Talu mei he kamataʻangá mo e hoko ʻa e feilaulau fakamātoató ko ha fakaʻilonga ʻo e kau tui faivelengá.

ʻOku ʻi ai ha faʻahinga kakai ʻe ua ʻoku hā mei he kakai ʻoku ʻikai feilaulaú; ko e tahá ko ha tangata tuʻumālie mo holi ka ʻoku ʻikai feilaulau, pea ko e tahá, ko ha tangata mātuʻaki masiva ʻoku tui ia he ʻikai malava ke ne fakahoko ha feilaulau. Ka ʻe anga fēfē haʻo kole ki ha taha fiekaia ke fakasiʻisiʻi ʻene kaí? ʻOku ʻi ai koā ha tuʻunga masivesiva ʻoku mātuʻaki māʻulalo ʻo ʻikai totonu ai ke fai ha feilaulau, pe ko ha fāmili ʻoku mātuʻaki fakaʻofa moʻoni ʻo ʻikai fie maʻu ai ke nau totongi vahehongofulu?

ʻOku faʻa akonaki ʻa e ʻEikí ʻo ngāueʻaki ha ngaahi tuʻunga faingataʻa ke fakatātaaʻi ʻaki ha tefitoʻi moʻoni. Ko e talanoa ʻo e fefine uitou ʻo Salifatí ko ha fakatātā ia ʻo e tuʻunga masivesiva tahá, naʻe fakaʻaongaʻi ke akoʻi ʻaki e tokāteline ko ia ʻoku ʻikai malava ʻe he ʻaloʻofá ke ne faʻao ʻa e feilaulaú, ʻo lahi ange ia ʻi heʻene malava ke faʻao e fakamaau totonú. Ko hono moʻoní, ko hono fua tautau tonu ange ʻo e feilaulaú, ʻoku ʻikai mei he lahi ko ia ʻo e meʻa ʻoku foaki ʻe ha taha ke feilaulauʻí, ka ko e meʻa ʻoku feilaulauʻi ʻe ha taha ke foakí (vakai, Maʻake 12:43). ʻOku ʻikai faʻa ʻahiʻahiʻi lahi e tuí ʻi he taimi ʻoku lahi ai ʻa e meʻatokoní, ka ko e taimi ko ia ʻoku hala aí. ʻOku ʻikai faʻa hanga ʻe he ngaahi momeniti mahuʻinga pehení ʻo fakatupu ha ʻulungāanga ʻo ha taha—ka ʻokú ne fakahaaʻi mai ia. Ko e siví ʻa e faingataʻá.

Naʻe moʻui ʻa e uitou ʻo Salifatí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá, ʻa ia ne fakafou ʻi heʻene leá ʻa hono taʻofi ʻe he ʻEikí ke toe tō ha ʻuha ki he funga ʻo e fonuá ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe tolu mo e konga (vakai, Luke 4:25). Ne fakautuutu e hongé ni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne mei mate ai ha niʻihi. Ko e tuʻunga ʻeni ne ʻi ai ʻa e uitoú ni.

Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí kia ʻIlaisiaá, “Tuʻu hake, peá ke ʻalu ki Salifati . . . vakai, kuó u fekau ki ha fefine ʻi ai kuo pekia hono ʻunohó ke ne tauhi koe” (1 Ngaahi Tuʻi 17:9). ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi heni ne ʻikai fekau kia ʻIlaisiā ke ʻalu ki Salifati kae ʻoua kuo aʻu ʻa e uitoú pea mo hono fohá ki he tuʻunga ʻo e mei maté. Ko e momeniti faingataʻa tahá ʻeni—ʻa ʻene fehangahangai mo e fiekaiá, ʻa ia ʻe toki ʻahiʻahiʻi ai ʻene tuí.

ʻI heʻene hoko mai ki he koló, naʻá ne vakai atu ne fai mai ʻene okooko.

“Pea naʻá ne ui ange kiate ia, ʻo pehē, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke ʻomi ha momoʻi vai siʻi ʻi ha ipu ke u inu.

“Pea ʻi heʻene ʻalu atu ko hono ʻomí, naʻá ne ui atu kiate ia, ʻo pehē, ʻoku ou kole kiate koe, ʻomi kiate au ha momoʻi konga mā ʻi ho nimá.

“‘Pea naʻe pehē mai ʻe ia, ʻoku moʻui ʻa [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ha foʻi mā, ka ko e falukunga pē taha ʻo e mahoaʻa ʻi ha puha, mo e kihiʻi lolo siʻi ʻi ha ipu: pea vakai ʻoku ou okookó ni ʻa e vaʻakau ʻe ua, koeʻuhí ke u ʻalu ʻo teuteu ia maʻaku mo ʻeku tamá, koeʻuhí ke ma kai ia, peá ma toki mate” (v. 10–12).

Ko e falukunga mahoaʻa ʻe tahá, ko ha meʻa siʻisiʻi moʻoni ia, pea mahalo ʻe feʻunga mo ha foʻi houa kai pē ʻe taha, ka ʻoku fakatupu fifili e tali naʻe fakahoko ʻe ʻIlaisiaá. Fanongo mai: “Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kiate ia, ʻoua naʻá ke manavahē; ʻalu ʻo fai ʻo hangē ko hoʻo leá: katomuʻa ngaohi mei ai ha kihiʻi foʻi mā maʻaku (v. 13; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).

ʻIkai ʻoku ongo ngali siokita nai, ʻa e ʻikai ngata pē ʻi hono kole ʻo e ʻuluaki foʻi maá, kae mahalo ko e foʻi maá pē ia? ʻIkai ne akoʻi kitautolu ʻe heʻetau mātuʻá ke tau tuku ke muʻomuʻa e niʻihi kehé, kae tautautefito ki he mātuʻa tangatá ke tuku ke muʻomuʻa e kakai fefiné, tautautefito ki ha uitou ʻoku siʻi fiekaia? Ko e fili leva ʻa e fefiné—pe te ne kai nai pe feilaulauʻi ʻene houa kai fakaʻosí kae hoko vave mai e maté? Mahalo naʻá ne mei feilaulauʻi ʻene meʻakai ʻaʻaná ka te ne lava nai ʻo feilaulauʻi e meʻakai ʻa hono foha fiekaiá?

Naʻe mahino kia ʻIlaisiā ʻa e tokāteliné, ʻoku hoko mai e ngaahi tāpuakí hili ʻa hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí (Vakai, ʻEta 12:6, T&F 132:5). Naʻe ʻikai ke ne siokita. ʻI he hoko ʻa ʻIlaisiā ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, naʻá ne ʻi aí ke foaki, kae ʻikai ke faʻao. Hoko atu mei he fakamatalá:

“Ka ke tomuʻa ngaohi mei ai ha kihiʻi foʻi mā maʻaku [ʻuluaki ʻo e tākangá] peá ke toki ngaohi maʻau pea mo hoʻo tamá.

“He ʻoku pehē ʻe he [ʻEiki] ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻe ʻikai [fakaʻau] ke ʻosi ʻa e mahoaʻa ʻi he puhá, pea ʻe ʻikai maha ʻa e lolo ʻi he ipú, ʻo ʻau ki he ʻaho ʻe foaki ai ʻe [he ʻEikí] ʻa e ʻuha ki he fonuá.

“Pea naʻe ʻalu ia mo ne fai ʻo tatau mo e lea ʻa ʻIlaisiaá: pea ko ia, mo ia, pea mo hono kaungā falé, naʻa nau kai ʻi he ngaahi ʻaho lahi.

“Pea naʻe ʻikai [fakaʻau] ke ʻosi ʻa e mahoaʻa ʻi he puhá, pea naʻe ʻikai foki ke maha ʻa e lolo ʻi he ipú ʻo hangē ko e folofola ʻa [e ʻEikí] ʻa ia naʻá ne folofolaʻaki ʻia ʻIlaisiaá” (v 13–16; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).

Ko ha ʻuhinga ʻe taha ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he ʻEikí e ngaahi tuʻunga faingataʻa tahá ke fakamahinoʻi ʻaki e ngaahi tokāteliné, koeʻuhí ke toʻo atu ai e ngaahi kumi ʻuhingá pe tuli tonuhiá. Kapau ko e fakaʻamu ē ʻa e ʻEikí ki he uitou masiva tahá ke ne totongi e kihiʻi paʻanga siʻisiʻi tahá, ko e hā leva ha ʻuhinga ʻe toe ʻomi ʻe he kakai kotoa pē ʻo pehē ʻoku ʻikai faingamālie pe malava ke fai ha feilaulau?

ʻOku ʻikai ha pīsope pe faifekau ʻe totonu ke ne fakaveiveiua pe siʻi ʻene tuí ʻo ʻikai ke ne akoʻi e fono ʻo e vahehongofulú kiate kinautolu ʻoku masivá. Ko e kupuʻi lea ko ia ʻoku pehē, “ʻOku ʻikai te nau malava ʻo totongi vahehongofulú,” ʻoku totonu ke fetongi ʻaki ia ʻa e kupuʻi lea “ʻOku ʻikai malava ke nau taʻetotongi vahehongofulu.”

Ko e taha e fuofua meʻa kuo pau ke fakahoko ʻe he pīsopé ke tokoniʻi ai e kau faingataʻaʻiá, ko ʻene kole ange ke nau totongi ʻenau vahehongofulú. Hangē ko e uitoú, kapau ʻe fili ha fāmili masiva pe te nau totongi vahehongofulu pe te nau kai, ʻoku totonu ke nau totongi vahehongofulu. ʻE lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he pīsopé ʻi he tafaʻaki fakameʻatokoní mo e ngaahi tefitoʻi fiemaʻu kehé, kae ʻoua kuo nau lava ʻo moʻui fakafalala pē kiate kinautolu.

ʻI ʻOkatopa ʻo e 1998, ne haveki ai ʻe he Afā ko Misí ha konga lahi ʻo ʻAmelika Lotoloto. Ne mātuʻaki hohaʻa ʻaupito ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī fekauʻaki mo kinautolu ne uesia ʻi he faingataʻá ni, he naʻe toko lahi e kakai ne mole ʻenau meʻa kotoa pē—ʻa e meʻakaí, valá, mo e nāunau ʻo e falé. Naʻá ne ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻi he ngaahi kolo lahi ʻo Seni Petelō Sula, Tekuisikalapá, Honitula mo Manākua, ʻi Nikalākuaá. Pea hangē ko e ngaahi lea ʻa e palōfita manavaʻofa ko ʻIlaisiaá ki he uitou fiekaiá, naʻe tatau ai pē e pōpoaki ʻa e palōfita ko ʻeni ʻi onopōní ʻi he kolo taki taha—ke nau feilaulau mo talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú.

Ka ʻe founga fēfē haʻo kole ki ha taha mātuʻaki masiva ke ne feilaulau? Naʻe ʻiloʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ko e uta meʻakai mo e vala ne nau maʻú, ʻe tokoni ia kiate kinautolu ke nau matuʻuaki e faingataʻá, ka naʻe mahulu atu ai ʻene tokanga mo ʻene ʻofa kiate kinautolú. Neongo e mahuʻinga ʻo e tokoni ʻofa fakaetangatá, ka naʻá ne ʻilo ko e tokoni mahuʻinga tahá ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá, kae ʻikai ko e tangatá. Naʻe fie maʻu ʻe he palōfitá ke ne tokoniʻi kinautolu ke fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, ʻo hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻEiki ʻi he tohi ʻa Malakaí (vakai, Malakai 3:10; Mōsaia 2:24).

Naʻe akonekina kinautolu ʻe Palesiteni Hingikelī kapau te nau totongi ʻenau vahehongofulú, ʻe ʻi ai maʻu pē ha meʻakai ʻi heʻenau tēpilé, ʻe ʻi ai maʻu pē ha vala ke fakakofuʻaki honau tuʻá, pea ʻe ʻi ai maʻu pē ha fale ke nau malu ai.

ʻI he taimi ʻoku teuteuʻi ai ha houa maʻu meʻatokoní, ʻoku mātuʻaki faingofua ange ke teuteuʻi mo ha toe peleti kehe ʻe taha ʻi he kamataʻanga pē ʻo e houa kaí, ʻi ha toki feinga holo ke maʻu ha meʻakai ki ha taha ʻoku hū tōmui mai kuo ʻosi e houa kaí pe ʻosi e meʻakaí ia hono vahe. Pea ko ia ai, ʻikai ʻoku faingofua ange ke ʻave ki he ʻEikí ʻa e ʻuluaki fua ʻo e tākanga sipí pe ʻuluaki fua ʻo e ngoué, ʻi ha toki fakaʻamu ke lahi e “toengá” ke toki foaki Maʻana? ʻI heʻene hoko ko ia ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻo ʻetau ngaahi kātoangá, ʻikai ko Ia ʻoku totonu ke hoko ko e fakaafe fakalāngilangí, ko e tokotaha ke ʻuluaki tokangaʻí?

Naʻe hanga ʻe heʻeku faʻē ʻofa ko ʻEvelini Lōpiní ʻo akoʻi kiate au e fono ʻo e vahehongofulú ʻi hoku taʻu faá. Naʻá ne ʻomi kiate au ha kiʻi ngeʻesi puha palasitā naʻe ngaohi mei he kapá pea naʻe ʻi ai hano tāpuni. Naʻá ne akoʻi au ke u tānaki ai ʻeku fanga kiʻi sēniti vahehongofulú pea toki ʻave ia ki he pīsopé. ʻOku taʻe hano tatau ʻeku houngaʻia koeʻuhí ko e kiʻi puha palasitaá, pea mo e ngaahi tāpuaki kuó u maʻu mei he totongi vahehongofulú.

ʻI he A Christmas Carol, ne liliu ai ʻe Misa Sikulu ʻa hono ngaahi ʻalungá—ne ʻikai ke kei hoko ko ha tokotaha tatau ʻo hangē ko ia ʻi he kamataʻangá. Hangē pē ko iá, ko e “ongoongolelei ʻeni ʻo e fakatomalá.” Kapau ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke tau talangofua kakato ki he fono ʻo e feilaulaú ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku ou fakatauange ke tau kamata e liliu ko iá he ʻahó ni.

ʻOku ou mātuʻaki houngaʻia ʻi he Fakamoʻuí ʻa ia ne hoko ko e sīpinga haohaoa ʻo e talangofuá ʻo fakafou ʻi he feilaulaú—ʻa ia naʻá ne ʻoatu “ia ʻe ia ko e feilaulau koeʻuhí ko e angahalá,” peá Ne hoko, ʻo hangē ko e ngaahi lea ʻa Līhaí, “ko e ʻuluaki fua ia ki he ʻOtuá” (Vakai, 2 Nīfai 2:7, 9; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá). ʻOku ou fakamoʻoni ʻo kau kiate Ia pea mo e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻa ia ko ʻEne ngaahi tokāteliné, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. The Annotated Christmas Carol ed. Michael Patrick Hearn, (1976), 69; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy