The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Ko e Ngaahi Fua ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí

Ko e Ngaahi Fua ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf
ʻO e Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ou lau fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo e niʻihi ne hanga ʻe heʻenau fakamoʻoni kia Kalaisí, ʻo tokoniʻi ʻa hono fakatupulaki ʻeku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

ʻEletā Dieter F. UchtdorfʻI he māhina pē ʻe ono kuo hilí, ne hikinimaʻi ai au ʻe he kāingalotu faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ke u hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakaʻohovale lahi ʻa e uiuiʻí ni ki ha tokolahi, tautautefito ki homa makapuná, he naʻa nau pehē, “Ka ko ʻetau Kui Tangatá ia! Ko ha toko taha pē ia ʻoku tau maheni. ʻOku tau vaʻinga mo ia, pea ʻoku ne faʻa kosi hotau ʻulú!”

Hili e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopá, ne u telefoni leva mo hoku uaifí ki heʻema fānaú pea pehē mai ha taha ʻo homa makapuna tangatá, “Naʻe totonu ke ke taʻataʻalo mai he lolotonga hoʻo malanga konifelenisí, he ʻoku mau fuʻu mamaʻo pea ʻikai ke mau lava ʻo fakataha mo kimoua ʻi Sōleki Siti.” Kuo teʻeki ke ma feʻiloaki mo ʻema fānaú mo e makapuná kae tālunga e konifelenisi lahí ni, ko ia ʻoku ou taʻataʻalo ai he ʻahó ni mo e ʻamanaki ʻe fiefia ai hoku mokopuna tangatá. ʻOku ou toe taʻataʻalo atu foki kiate kimoutolu kotoa ko e kāingalotu lelei he ʻoku mātuʻaki mahuʻinga hoʻomou ʻofá mo hoʻomou lotú, pea ʻoku hounga ia kiate au mo hoku uaifí.

ʻI he ngaahi taʻu ʻo ʻeku tupu hake ʻi Siamané, naʻá ku maʻu lotu ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe pea ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe—ʻi ha ngaahi loki masivesiva, ʻi ha ngaahi fale lalahi fakaʻofoʻofa, pea ʻi ha ngaahi falelotu fakaonopooni lelei. Naʻe ʻi ai ha meʻa mahuʻinga naʻe fai tatau ai ʻa e ngaahi falé ni kotoa: naʻe ʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá; naʻe lava ke ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻemau fakataha atu ko e kolo pe fāmili fakauōtí.

Ne ʻi ai ha ʻōkani pamu ʻi he falelotu ʻi Suikaú. Ko e Sāpate kotoa pē naʻe vahe ai ha kiʻi talavou ke ne pamu e ʻeá kae lava ʻo ngāue ʻa e ʻōkaní. Naʻá ku faʻa maʻu ʻa e faingamālie lelei ko ʻení ke tokoni ki he ngāue mahuʻingá ni ki muʻa peá u maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

ʻI he hiva ʻa e fakatahaʻangá mei heʻetau ngaahi himi manakoa ʻo e Ongoongolelei kuo toe Fakafoki Maí, naʻá ku pamu ʻaki hoku iví kotoa ʻa e ʻōkaní ke ʻoua naʻa mate. Naʻe mahino mei he fofonga ʻo e tokotaha tā-ʻokaní pe naʻe sai ʻeku ngāué pe naʻe fie maʻu ke toe vave ange. Naʻá ku ongoʻi lāngilangiʻia maʻu pē ʻi he fatongia mahuʻingá ni pea mo e falala ʻoku fai ʻe he taha tā-ʻokaní kiate aú. Ko ha ongo fakaʻofoʻofa ia ʻo e lavameʻá, pea mo ʻete hoko ko ha konga ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni.

Ne ʻi ai foki ha lelei kehe ʻi he ngaué ni: ko e tokotaha naʻá ne pamu e ʻea ʻo e ʻōkaní, naʻe tangutu ia ʻi ha nofoʻanga naʻe hanga lelei atu ki he matapā sioʻata fakalanulanu ʻokú ne teuteuʻi e konga ki muʻa ʻo e fale lotú. ʻOku hā he matapā sioʻata fakalanulanú ni ʻa e ʻUluaki Mata-meʻa-ha-maí, mo e tūʻulutui ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vao ʻAkau Tapú, ʻo hanga ki he langí ki ha pou maama.

ʻI he lolotonga e hiva ʻa e kakaí, pea mo e malanga mo e ngaahi fakamoʻoni homau kāingalotú, naʻá ku faʻa siofi e fakatātā ko ʻeni ʻo e momeniti toputapu taha he hisitōlia ʻo māmaní. Naʻá ku sio loto atu ki hono maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻilo, fakamoʻoni, pea mo e ngaahi fakahinohino fakalangí, ʻi heʻene hoko ko ha meʻangāue kuo tāpuekina ʻi he toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻá ku ongoʻi ha laumālie makehe he lolotonga ʻo ʻeku siofi ʻa e ʻata fakaʻofoʻofa ko ʻeni he matapā sioʻatá, ʻo e talavou loto tui ne loto toʻa ke ne lotu fakamātoato ki he ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he vaoʻakau tapú, ʻa ia naʻá Ne fanongo mo tali ia ʻi he ʻofa.

Ko ha tamasiʻi kei siʻi pē au, naʻá ku ʻi Siamane hili e Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní, ʻo nofo ʻi ha kolo ne fakaʻauha, ʻi ha maile ʻe lauiafe mei Palemaila pea ʻi ha taʻu ʻe teau tupu mei taimi ne hoko ai e meʻá ni. ʻI he mālohi fakaleveleva ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ne u ongoʻi ʻi hoku lotó pea ʻi hoku ʻatamaí ʻoku moʻoni, naʻe mamata tonu ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi mo ongona ʻa Hona leʻó. Ne fakanonga ʻa hoku laumālié ʻi heʻeku kei taʻu siʻí ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻaki ha fakamahino ki hono moʻoni ʻo e momeniti toputapú ni, ʻa ia ne iku kamata ai ha ngāue ʻi māmani kotoa ke “teka atu. . . . kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa māmani kotoa pē” (T&F 65:2). ʻOku ou tui ki he fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki he meʻa nāunauʻia mo toputapu ko ia ne hoko ʻi he Vao ʻAkau Tapú, pea ʻoku ou ʻiloʻi ia ʻi he taimí ni. Kuo toe folofola ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá!

ʻI heʻeku vakai atú, ʻoku ou fakamālō lahi ki ha niʻihi toko lahi naʻa nau tokoniʻi au ʻi heʻeku tupu haké ke maʻu haʻaku fakamoʻoni ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Naʻá ku ʻuluaki falala pē ki heʻenau ngaahi fakamoʻoní, peá u toki maʻu ha fakamoʻoni fakalangi ʻa e Laumālié ki hoku ʻatamaí mo hoku lotó. ʻOku ou lau fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo e niʻihi ne hanga ʻe heʻenau fakamoʻoni kia Kalaisí, ʻo tokoniʻi ʻa hono fakatupulaki ʻeku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. Ki muʻa peá u toki fakatokangaʻi hono fakahinohinoʻi au ʻe he Laumālié ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, naʻe ongoʻi ʻe hoku loto kei siʻí ko ha kaumeʻa ia ʻo e ʻOtuá pea ʻoku fakanatula pē ke ne hoko ko haku kaumeʻa. Naʻá ku ʻilo te u lava ʻo falala kia Siosefa Sāmita.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá, ʻoku foaki ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié kiate kinautolu ʻoku kole ki he ʻOtuá, ʻofa kiate Iá, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, T&F 46:9). “He ʻoku ʻikai ke foaki ʻa e meʻafoaki kotoa pē ki he tangata kotoa pē; he ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻafoakí, pea ʻoku foaki ha meʻa-foaki ki he tangata taki taha ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá.

“‘Oku foaki ki he niʻihi ʻa e meʻafoaki ʻe taha, pea ki he niʻihi ʻa e meʻafoaki kehe, koeʻuhí ke ʻaonga ia ki he tangata kotoa pē” (T&F 46:11–12).

Kuó u ʻiloʻi he ʻahó ni naʻe hanga ʻe he fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo tokoniʻi lahi ʻeku fakamoʻoni toki kamakamatá, pea pehē ki ha ngaahi kaumeʻa tokolahi ʻi he Siasí ne nau ʻilo “ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní . . . ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe tutuki ia . . . koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa māmaní” (T&F 46:13). Ne tāpuekina au ʻe heʻenau sīpinga leleí, angaʻofá, mo e nima fietokoní ke u maʻu ai ha meʻafoaki makehe ʻo e Laumālié, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻi heʻeku fakaʻamu ki ha maama mo ha moʻoni lahi angé: “ʻOku tuku ki he niʻihi kehe ke nau tui ki heʻenau ngaahi leá, koeʻuhí ke nau lava foki ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻo kapau te nau fai atu ai pē ʻi he [faitotonú]” (T&F 46:14). He toki meʻafoaki fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga moʻoni ia!

ʻI he ʻetau loto fakatōkilalo moʻoní, ʻe tāpuekina leva kitautolu ʻaki ʻa e meʻafoakí ni ke tau maʻu ʻa e tuí mo ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau mamata ki ai, ka ʻoku moʻoní (vakai, ʻAlamā 32:21). ʻI heʻetau ʻahiʻahiʻi e folofola kuo foaki mai ʻe he ngaahi tohi folofolá mo e kau palōfita moʻuí—neongo kapau ko haʻatau holi pē ke tui—ʻo ʻikai ke tau tekeʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻe langaʻi hake hotau laumālié mo fakamaama hotau ʻatamaí (vakai, ʻAlamā 32:26–28).

Naʻe fakamatalaʻi mahino ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki māmani ʻi Heʻene lotu hufekiná, ʻa ia ne ʻikai fai pē maʻa ʻEne kau ʻaposetoló, ka maʻá e Kāingalotu kotoa pē, ʻo aʻu kiate kitautolu he ʻahó ni, neongo pe ʻoku tau nofó ʻi fē. Naʻá Ne pehē:

“Pea ʻoku ʻikai ko ʻeku lotua ʻa kinautolú ni pē, ka ko kinautolu foki ʻe tui kiate au ʻi heʻenau leá;

“Koeʻuhí ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú ʻe Tamai, mo au ʻiate koé, koeʻuhí ke nau taha pē foki ʻiate kitaua: koeʻuhí ke tui ʻa māmani naʻá ke fekau au” (Sione 17:20–21; ko e toki fakamamafaʻi).

Ko e founga ʻeni ʻoku tāpuekina ai ʻe he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefá, ʻa ʻetau moʻui fakatāutahá, ʻa e moʻui hotau fāmilí, pea aʻu ki he fāmili kotoa ʻo e tangatá—kuo tau tui kia Sīsū Kalaisi tuʻunga he fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ne maʻu ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kotoa he hisitōlia ʻo e tangatá ha ngaahi fakahā fakalangi meimei tatau mo ia ne maʻu ʻe Siosefa Sāmitá. Ne mamata ʻa Mōsese ki he ʻOtuá ʻi he mata ki he mata peá ne ʻilo ai ko e foha ia ʻo e ʻOtuá, “ʻi he tatau ʻo [Hono] ʻAlo pē Taha ne Fakatupú” (vakai, Mōsese 1:1–6). Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá naʻe hā ange kiate ia ʻa e Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻi he hala ki Tāmasikusí pea hoko ʻa Paula ko e taha ʻo ʻEne kau faifekau maʻongoʻongá (vakai, Ngāue 26:9–23). ʻI he fanongo ʻa e Tuʻi ko ʻAkilipá ki he fakamoʻoni ʻa Paula ʻi hono fakamāuʻi ia ʻi Sesaliá, ne pehē ai ʻe he tuʻi mālohí ni, “Kuó ke meimei fakahehemaʻi au ke u hoko ko e Kalisitiane” (Ngāue 26:28).

Pea ʻoku lahi mo ha kau palōfita kehe ʻo e kuonga muʻá ne nau fai ha fakamoʻoni mālohi ʻo kau kia Kalaisi. ʻOku taki kotoa ʻe he ngaahi fakahaá ni, mei onoʻahó mo onopōní, ʻa kinautolu ʻoku tui ki he maʻuʻanga tokoni fakalangi ʻo e māʻoniʻoní mo e ʻamanaki lelei kotoa pē–ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Kuo folofola ʻa e ʻOtuá kia Siosefa Sāmita ke tāpuekina kotoa e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻaki ʻEne ʻaloʻofá mo e ʻofá, ʻo aʻu ki he kuonga taʻe pau mo tailiili ʻo e taú mo e ongoongo ʻo e tau, ʻo e fakatuʻutāmaki fakaenatula mo fakafoʻituituí. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Vakai, kuo mafao atu hoku nima ʻo e manavaʻofá kiate kimoutolu, pea ko ia ia ʻe ʻe haʻú, te u maʻu ia” (3 Nīfai 9:14). Pea ko kinautolu te nau tali ʻa e fakaafe ko ʻení ʻe “takatakai ʻa kinautolu ʻe hono lahi fau ʻo ʻEne ʻaloʻofá” (ʻAlamā 26:15).

Tuʻunga ʻi heʻetau tui ki he fakamoʻoni fakafoʻituitui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea mo e moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí, pea ʻi he ako mo e lotu fakamātoató, ʻe tāpuekina ai foki kitautolu ʻaki ha tui mālohi ki he Fakamoʻui ʻo māmaní, ʻa ia naʻe folofola kia Siosefa ʻi ha “pongipongi ia ʻo ha ʻaho fakaʻofoʻofa mo ʻafua lelei ʻi he kamataʻanga ʻo e tō taʻu ʻo hono tahaafe valungeau mā uofulu ʻo e taʻú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 2:14).

ʻOku ʻikai ngata he hoko pē ʻa e tui ko ia kia Sīsū Kalaisí mo e maʻu ha fakamoʻoni kiate Ia mo ʻEne Fakalelei fakalūkufuá, ko ha tokāteline fakalotu mahuʻingá. Ka ko e faʻahinga tui peheé ko ha meʻafoaki ia maʻá e mamaní kotoa, ʻoku nāunauʻia ki he ngaahi anga fakafonua kotoa ʻo e māmaní, neongo pe ko e hā e faʻahinga lea, matakali, lanu, fonua tupuʻa, pe tuʻunga fakaʻekonōmiká. ʻE lava pē ke fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e fakaʻuhingá ʻi hono feingaʻi ke mahino e meʻafoakí ni, ka ko kinautolu ʻoku nau ongoʻi moʻoni hono ʻaongá, ko kinautolu ia ʻoku nau loto ke tali hono ngaahi tāpuakí, ʻa ia ʻoku maʻu mei he moʻui haohaoa mo maʻa ʻi he muimui ki he hala ʻo e fakatomala moʻoní mo moʻuiʻaki e ngahi fekau ʻa e ʻOtuá.

ʻI heʻetau manatua mo fakalāngilangiʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku ou maʻu ai ha loto houngaʻia kiate ia. Ko ha talavou lelei, faitotonu, loto fakatōkilalo, poto, pea mo loto toʻa ia naʻe loto manavaʻofa mo tui taʻe ueʻia ki he ʻOtuá. Naʻá ne angatonu. Naʻe toe fakaava mai ʻa e langí ʻi hono tali ʻo ʻene lotu fakatōkilaló. Naʻe mamata moʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki ha meʻa-hā-mai. Naʻá ne ʻiloʻi ia, peá naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻikaiʻi ia. (Vakai, Hisitōlia—Siosefa Sāmitá 2:25.)

Koeʻuhí ko ʻene ngāué mo ʻene feilaulaú, kuo mahino lelei ʻeni kiate au ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAló, ʻa ia ko hotau Huhuʻi mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea kuó u lava ʻo ongoʻi e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻiloʻi e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu, ko ʻEne fānaú. Kiate au, ko e ngaahi fua moʻoni ʻeni ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí.

ʻOku ou fakafetaʻi ne tāpuekina au ʻi heʻeku kei siʻí ʻaki ha tui faingofua ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá; pea naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi ha meʻa hā mai. Naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Kuo tuʻo lahi hono toutou fakapapauʻi mai kiate au ʻa e fakamoʻoni ko iá.

ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e siʻi taha ʻiate kimoutolú, ka ʻi hoku fatongia ko e taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakamoʻoni ko e moʻoni ʻokú Ne moʻui, ko e Mīsaiá Ia. ʻOku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni fakafoʻituitui kia Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻá ku maʻu e ʻiló ni ʻi he mālohi mo e nonga taʻe malava ke fakamatalaʻi ko ia ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko e fakaʻamu ia ʻa hoku lotó mo hoku ʻatamaí ke u haohaoa mo faivelenga ʻi he tauhi kiate Ia ʻi he ʻahó ni pea taʻengata foki.

Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy