The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Kau Faifekau Malí: Ngaahi Tāpuaki mei he Feilaulaú mo e Tokoní

Kau Faifekau Malí: Ngaahi Tāpuaki mei he Feilaulaú mo e Tokoní

ʻEletā Robert D. Hales
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku fie maʻu koe ʻe Hoʻo Tamai Hēvaní. ʻOku fie maʻu koe ʻe Heʻene ngāué, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa hotau Fakamoui ko Sīsū Kalaisí, pea mo e meʻa kuó ke mateuteu makehe mai ke foakí.

ʻEletā Robert D. HalesʻI he taʻu ʻe fā kuohilí, naʻá ku lea ai ʻi ha fakatahaʻanga peheni ʻo fekauʻaki mo e kakai mali ʻoku ngāue fakafaifekau taimi kakató. Ko ʻeku lotú ia ke “ala mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki he ngaahi lotó pea ʻi ai ha feituʻu ʻe ueʻi ai ʻe ha uaifi pe husepāniti hano hoa pea hoko ai ha momeniti ʻo e moʻoní pe [fai ai ha fili].”1 Naʻe faitohi mai ki mui ange ha fefine ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko iá. Naʻá ne pehē, “Naʻá mau tangutu homau loto falé ʻo mamata ki he konifelenisí ʻi he televīsoné. . . . ʻI he taimi naʻá ke lea aí, naʻe ongo moʻoni ia ki hoku lotó. Naʻá ku sio atu ki hoku husepānití peá ma fesiofaki. Naʻe liliu ʻema moʻuí ʻe he momeniti ko iá ʻo taʻengata.”

Kapau ʻokú ke lolotonga pe ʻamanaki ke ke aʻu ki he taʻu motuʻa ʻo e faifekau toulekeleká, ʻoku ou haʻu kiate koe he hoʻatā ko ʻení ke fakamoʻoniʻi atu e ngaahi tāpuaki te ne liliu hoʻo moʻuí ʻo taʻe ngatá. ʻOku fie maʻu koe ʻe Hoʻo Tamai Hēvaní. ʻOku fie maʻu koe ʻe Heʻene ngāué, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa hotau Fakamoui ko Sīsū Kalaisí, pea mo e meʻa kuó ke mateuteu makehe mai ke foakí. ʻOku fie maʻu ʻa e tuí, feilaulaú mo e tokoní ʻi he taukei fakafaifekau kotoa pē, pea ʻoku muimui mai he ngaahi meʻá ni ha ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua.

ʻI heʻetau talanoa ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení, te mou fakakaukau ki he meʻa ko ia kuó u ui ko e “ngaahi fakatūkiaʻanga ʻe faá: ʻa e manavasiʻí, hohaʻa ki he fāmilí, maʻu ʻo e faingamālie totonu ki he ngāue fakafaifekaú pea mo e faingataʻaʻia fakapaʻangá.2 Kae tuku muʻa ke u toe tānaki atu mo ha taha ʻoku mahuʻinga mo mālohi ange, ʻa ia ko e Tuí. Ko e tuí pē te tau lava ʻo muimui ai ki he naʻinaʻi ʻa e ʻOtuá ke “mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí”3—“Ke tauhi ki he [ʻEiki] ko e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa kimoutolú.”4 Pea ko hono toki siviʻi pē ʻo ʻetau tuí, te tau lava ai ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku tau fekumi ki ai maʻatautolu mo hotau ngaahi fāmilí: “He kapau ʻoku ʻikai ha tui ʻi he fānau ʻa e tangatá, ʻoku ʻikai lava ʻe he ʻOtuá ke fai ha meʻa mana ʻiate kinautolu; ko ia, naʻe ʻikai te ne fakahā ia kae hili pē ʻenau tuí.”5

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki fakaofo mei he ngaahi tohi mo e ngaahi fakamatala kuó u maʻu he taʻu ʻe fā kuohilí. Naʻe ʻi ai ha ongo mātuʻa mei ʻAitahō naʻá na fakafetaulakiʻi e manavasiʻí ʻaki e tuí, ʻi he taimi ne uiuiʻi ai kinaua ʻe he ʻEikí ki Lūsiá. Naʻá na fai mai e tohi ko ʻení ʻi heʻena tali hona uiuiʻí: “Naʻe ʻikai teitei lavelaveʻiloa ha taha ia ʻe uiuiʻi kimaua ki he ngāué ni. Naʻe ʻikai ke ma ʻiloʻi pe te ma ako fēfē ʻa e lea fakafonuá pe fai ha tokoní, neongo naʻá ma tali lelei ia ʻi he loto tailiili, ʻo ma ʻalu atu pē ʻi he tui, peá ma ʻiloʻi ʻoku lahi ange e ʻilo ʻa e ʻEikí mo ʻEne palōfitá ʻiate kimaua, ki he feituʻu ʻoku totonu ke ma ngāue aí.” Māhina ʻe hongofulu mei ai kuo talitali lelei ʻe he Temipale Sitokaholoma Suetení ha Kāingalotu ʻe toko 30 mei ha kiʻi kolo ʻi Lūsia ne taki ange ʻe he ongo mātuʻa ko ʻeni mei ʻAitahoó, ʻa ia ko ʻena toki kamata ako pē ia ʻa e lea faka-Lūsiá. ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá, “Kuo foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e founga ʻoku lava ke fai ʻi he tui ʻe he tangatá, ʻa e ngaahi meʻa mana lalahi.”6 Ko ia ʻoku fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻe Heʻene fānaú: “Koeʻuhí foki ke lava ke tupulaki ʻa e tuí ʻi māmani. . . . Koeʻuhí ke lava ke malangaʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ʻo aʻu atu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmaní.”7

Naʻe hanga ʻe ha ongo mātuʻa mali ʻe taha ʻo fakafetaulakiʻi e ngaahi hohaʻa ki he fāmilí, ʻaki ʻa e tuí. Naʻe faitohi mai ha fefine tui mālohi ʻo pehē: “Naʻe ʻikai faingataʻa ʻa e fili ia ke ma ngāue fakafaifekaú. Ka naʻe fuʻu hohaʻa ʻaupito ʻeku fineʻeiki taʻu 90 ʻi he ʻamanaki ke ma mavahé. Naʻá ne fiemālie ʻaupito he taimi naʻá ne fanongo ai ʻe faitāpuekina homa fāmilí ʻi heʻema ngāué.” Naʻe fakahā mai ʻe ha tangata faivelenga ʻa e hohaʻa tatau pē ʻo fekauʻaki mo hono tuku ʻene ongo mātuʻa toulekeleká, ʻa ia naʻe tali ange ʻe heʻene tamaí: “ʻOua te ke tuli tonuhia ʻaki au mo hoʻo faʻeé ki hoʻo taʻe ʻalu mo ho uaifí ʻo ngāue fakafaifekaú. Lotua ia peá ke muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālié.”

Naʻe fai ʻe he ʻEikí e fakafiemālie ko ʻení ki ha toʻu faifekau ki muʻa ange, ʻi hono uiuiʻi kinautolu ke tuku honau ngaahi fāmilí: “Pea kapau te nau fai ʻi he loto māʻulalo kakato, . . . ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou fai kiate kinautolu ʻa e talaʻofa, te u tauhi honau ngaahi fāmilí.”8

Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakafāmili ʻoku tau hohaʻa ki ai, pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa fakamaʻamaʻaʻi kinautolu. Ka he ʻikai ke tau lava ʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa fakafāmilí, taʻe kau ai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, pea ʻi he taimi ʻoku tau feilaulau ai ke ō ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató, ʻoku hoko mai leva e ngaahi tāpuaki ko iá. Hangē ko ʻení, naʻe hohaʻa ha ongo mātuʻa ʻi hono tuku ʻa hona ʻofefine siʻi tahá, ʻa ia naʻe ʻikai kei mālohi he Siasí. Naʻe tohi mai ʻene tamai tui mālohí ʻo pehē: “Naʻá ma hokohoko lotua ia mo ʻaukai maʻu pē. Pea ʻi he lolotonga ʻa e konifelenisi lahí, naʻe fanafana mai e Laumālié, ‘Kapau te ke ngāue, he ʻikai ke ke toe hohaʻa ki ho ʻofefiné.’ Ko ia ne ma talanoa ai mo ʻema pīsopé. Hili e uike ne maʻu ai homa uiuiʻí, naʻá ma maʻu ha telefoni ʻo fakahā mai kuó na fanongonongo ʻena fakamaʻu mo hono kaumeʻá. Ki muʻa peá ma mavahe atu ki ʻAfiliká, naʻe fai ha mali ʻi homau ʻapí. [Peá ma fakatahaʻi mai leva homa fāmilí ʻo fai] haʻamau fakataha alēlea fakafāmili. . . . Ne u fakamoʻoni ai ʻo fekauʻaki mo e ʻEikí pea mo Siosefa Sāmita . . . peá u fakahā ange ʻeku loto ke u tukuange ha tāpuaki fakatamai kiate kinautolu fakatāutaha. Naʻá ku kamata mei he foha lahí pea hoko ki ai hono uaifí pea hokohoko pehē ai pē ʻo aʻu ki he siʻisiʻi tahá . . . [ʻo kau ai homa foha-ʻi he-fono foʻou tahá].”

ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he tokoni ʻa e mātuʻa malí ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tuha ai ke fakakau atu ki ai ʻa hotau fāmilí he founga tatau pē. ʻI heʻetau ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí, ʻe lava ke tau ʻoange ai ki heʻetau fānaú ha faingamālie ke fakahaaʻi mai ai ʻenau poupoú, fakahaaʻi mai mo ha ngaahi tokoni makehe te tau ala fie maʻú pea nau maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ke faitokonia ai kinautolu lolotonga ʻetau mavahé. Pea ʻo ka feʻunga ke fai pehē, ʻe lava foki ke tau maʻu meiate kinautolu ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Hangē ko hono hanga ʻe he tamai faivelenga he talanoá ni ʻo faitāpuekina ʻa hono fāmilí, naʻe ongoʻi foki ʻe hono foha-ʻi he-fonó, ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe tohi ʻe he tamaí ʻo pehē: “ʻI he fakaʻosinga ʻo homa ʻuluaki taʻú, naʻe kamata ai ke molū e loto ʻo e tamasiʻí ni ki he Siasí. Ki muʻa peá ma foki mai mei heʻema ngāue fakafaifekaú, naʻá ne haʻu mo homa ʻofefiné ke ʻaʻahi mai. Naʻe faʻo ʻi heʻene kato toʻotoʻó ʻa hono fuofua vala lotú. Naʻa mau ō ki he lotú pea naʻá ne papitaiso hili ʻema foki ki ʻapí. Naʻá na sila he temipalé hili ha taʻu ʻe taha mei ai.”9

Neongo pe ʻoku makehe ʻa e fakaikiiki ʻo e talanoá ni, ka ʻoku kaunga moʻoni e ngaahi tefitoʻi moʻoni aí ki he tokotaha kotoa pē ʻoku pehē ki he ʻEikí, “[Te u ʻalu ki ha feituʻu pē ʻokú ke finangalo ki aí].”10 ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ko ia ʻoku tau falala ai ki he ʻEikí, te Ne ʻomi leva kiate kitautolu ʻa e faingamālie totonu ke tau ngāue fakafaifekau aí. Hangē ko ʻEne folofolá, “Kapau ʻoku tauhi [kiate au] ha tangata, ʻe fakaongoongoleleiʻi ia ʻe he Tamaí.”11

ʻI hono fakakaukauʻi ko ia ʻa e ngaahi faingamālie ke ngāue fakafaifekau aí, ʻoku toko lahi ha mātuʻa mali he funga ʻo e māmaní ʻoku nau maʻu ha loto holi ke ngāue, ka ko e siʻi e iví ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe. Kapau ko e tuʻunga ʻeni ʻokú ke ʻi aí, manatuʻi ko e uiuiʻi fakafaifekau totonú, ʻoku ʻikai ko ha uiuiʻi ia ki ha fonua mamaʻo ʻoku ongo kehe ke puʻaki hono hingoá. Mahalo ko e uiuiʻi totonu kiate koé, ʻa e uiuiʻi ke ke ngāue pē ʻi ho siteikí pe ʻēliá. “He ʻoku ʻilo ʻe hoʻomou Tamai ʻi he Langí ʻoku mou masiva ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa pē.”12 Talanoa mo ho kāingá mo hoʻo pisopé pe palesiteni fakakoló. ʻI he mahino ko ia ho tūkunga fakatuʻasinó ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻe lava pē ke ke maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻo e ngāue fakafaifekau taimi kakató.

Kapau he ʻikai lava ke ke ngāue fakafaifekau koeʻuhí ko haʻo mahamahaki fakaesino pe ngaahi tūkunga faingataʻa kehe, fēfē ke ke fakakaukau ke foaki leva ha paʻanga ke tokoniʻi ʻaki e niʻihi te nau malava ʻo ngāué? He ʻikai ngata pē ha tokoni hoʻo feilaulau angaʻofa mei hoʻo koloá ke faitāpuekina ai e kau faifekau kehé mo e niʻihi te nau tokoniʻí, ka ʻe faitāpuekina ai foki koe mo ho fāmilí.

Tuku muʻa ke u lea tonu atu kiate kinautolu ko ia ne ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ʻi heʻenau kei toʻu tupú ke ngāue fakafaifekaú. Mahalo kuo laui taʻu haʻo mafasia he ongoʻi fakameʻapangoʻia pe ongoʻi taʻe feʻunga koeʻuhí naʻe ʻikai ke ke maʻu ha faingamālie ke ngāue fakafaifekau ke ke tokoni pea mo tupulaki ai ʻi hoʻo kei siʻi angé. Ko ʻeku naʻinaʻi ʻeni kiate koé: Hanga ki muʻa, pea ʻoua ʻe toe sio ki mui. Kamata teuteu leva he ʻahó ni ke ke hoko ko ha fakafaifekau toulekeleka! Fakahū ha sēniti he māhina taki taha. Ako ʻa e folofolá. Tali ʻa e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. Lotu ke ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ki he niʻihi kehé pea maʻu ʻEne ʻofá mo ʻene loto falala atu kiate koé. ʻE ʻi ai ha ʻaho te ke lava ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e ngāue fakafaifekaú!

Pea ko ha ngaahi tāpuaki fakaofo moʻoni kinautolu! Hili ha taʻu ʻe 51 ʻo ʻeku nofo-malí, naʻe fehuʻi mai kiate au, “Ko e fē ha konga ʻo hoʻo moʻuí ʻokú ke toe fie foki ki ai?” Naʻe ʻikai toe tatali ʻeku tali ange, “Ko e taimi ne u ngāue fakataha ai mo hoku uaifí ʻi he ngāue fakafaifekau maʻongoʻonga ʻo e ʻEikí.” Pea ʻoku tānaki mai leva ki he ongo ne u maʻu mo hoku uaifí, ha ongo vanavanaiki ha leʻo ʻo ha ongo mātuʻa ne ngāue fakafaifekau: “Naʻe omi ʻe heʻema fili ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, ha loto vilitaki foʻou, ongo foʻou, kaungāmeʻa foʻou, mo ha feituʻu pea mo ha ngaahi tukupā foʻou. Naʻá ne ʻomi kimaua ke ma toe vāofi ange ʻi heʻema hoko ko e husepāniti mo e uaifí; peá ma maʻu ha taumuʻa pē taha mo ha tuʻunga tatau ʻi homa vā fakaengāué. Kae mahulu hake aí, naʻá ne ʻomi ha tupulaki fakalaumālie foʻou, kae ikai ko ha vāhenga-mālōlō fakalaumālie.” Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoua muʻa naʻa tau maʻu vāhenga mālōlō fakalaumālie.

Tuku muʻa ke u fakaaʻu atu mo ha tukupā ki he kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakolo he funga ʻo e māmaní. ʻI he māhina ʻe ono ka hokó, te mou lava nai ʻo fakakaukauʻi ke ke fakaongoongoleleiʻi mai ha mātuʻa mali ʻe toko taha pe lahi ange, makehe meiate kinautolu ʻoku lolotonga palani ke ngāué? Ko hoʻo maʻuʻanga tokoni lelei taha ʻi hono feau e tukupā ko ʻení, ko hoʻo kāingalotu toulekeleka ko ia kuo ʻosi ngāue fakafaifekaú. ʻI hoku uōtí, naʻe ueʻi fakalaumālie ai e pīsopé ke ne ui ha fakataha makehe maʻá e mātuʻa mali ʻe malava ke ngāue fakafaifekaú pea mo kinautolu ne ʻosi foki mai mei he ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻemau fai ʻemau ngaahi fakamoʻoni fekauʻaki mo e feilaulaú mo e ngāue tokoní, naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié kiate kimautolu kotoa, ko e uiuiʻi ke ngāué, ko ha uiuiʻi moʻoni ia ke “[ʻiloʻi e ngaahi tāpuaki fungani ʻa e ʻEikí].”13

Kuó u ʻosi fanongo ʻi ha palesiteni siteiki kuó ne fokotuʻutuʻu ke fakahoko ha kalasi ʻo e kau faifekau toulekeleká, ke fakalotoa ai ʻa e ngaahi mātuʻa mali ʻe malava ke ngāue fakafaifekaú, pea tokoniʻi mo teuteuʻi kinautolu ke ngāue fakafaifekau. ʻE kau taki lakanga fakataulaʻeiki, ʻi hoʻomou fekumi ʻi he faʻa lotu ke pouaki e ngāue fakafaifekau taimi kakató—manatuʻi ko e taimi ʻoku uiuiʻi ai ha ongo mātuʻa malí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻena tokoni ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, ka ʻokú na tō foki ai ha tenga ʻo e ngāue tokoní ʻi hona fāmilí, ʻa ia ʻe matala he toʻu tangata ka hoko maí. ʻOku ou kei fakamālō pē ʻi he takiekina ne fai ʻe heʻeku mātuʻá, ʻa ia naʻá na ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani peá na tā ai ʻa e sīpingá ki hona hakó.

Pea kiate kimoutolu ko ia ngaahi mātuʻa mali ʻe malava ke mou ngāue fakafaifekaú, ʻoua muʻa naʻá ke tatali ki hoʻo pīsopé ke toki fakafeʻiloaki atu kiate kimoua ʻo fekauʻaki mo e ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú! ʻAlu kiate ia. Vahevahe ange ʻa e ongo ʻokú ke maʻú. ʻI he taimi ʻoku tau talanoa ai ki he ngāue fakafaifekaú, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau fakahaaʻi e ngaahi holi ʻo hotau lotó. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke tau falala ko e Laumālie pē ko ia naʻá ne ueʻi kitautolu ke tau fekumi ki ha uiuiʻi ngāue fakafaifekaú, ko e Laumālie tatau pē ia te ne ueʻi ha palōfita ke uiuiʻi kitautolu ki he ngāue totonú.

Pea ʻoku lahi fau e ngaahi uiuiʻí! ʻOku ʻi ai ha ngaahi uiuiʻi ke akoʻi e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻoku fie tali ʻa e moʻoní, ʻo kau ai e toʻu tupu ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí; uiuiʻi ke ngāue ʻi he tafaʻaki fakauelofeá mo e tokoni ʻofa fakaetangatá; ʻi he ngaahi temipalé; senitā hisitōlia fakafāmilí; ʻōfisi ʻo e misioná, mo e ngaahi feituʻu fakahisitōliá; mo ha ngaahi uiuiʻi ke “fai ʻa e ngāue ʻaonga tahá ki ho faʻahingá pea . . . langaʻi hake ʻa e nāunau ʻo ia ʻa ia ko ho ʻEikí.”14

Fakakaukauʻi angé ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení: Ko ha ongo mātuʻa mali ne uiuiʻi kinaua ki ʻInitia peá na tokoni ai ki ha akoʻanga maʻá e fānau kuí ke langa ha ngaahi fale ʻoku maʻa angé ke fakaʻaongaʻi ʻe he fānaú pea mo ʻoatu ki ai ha ʻū taipe ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kakai kuí. Ko ha ongo mātuʻa mali ʻi Hauaiʻi naʻá na tokoniʻi ha kiʻi kolo mo ha kāingalotu ʻe 20 ki he 200 pea teuteuʻi ha kāingalotu ʻe toko 70 ke nau hū fakataha he temipalé. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ha ongo mātuʻa mali ʻi Pelū ke maʻu atu ha faitoʻo mo ha meʻavaʻinga Kilisimasi ʻa ha fānau ʻe toko 550 ʻi ha fale ʻoku tauhi ai e fānau paeá. Naʻe akoʻi ʻe ha ongo mātuʻa mali ʻi Kemipoutia, ʻa e kalasi ʻinisititiutí peá na ngāue fakatakimuʻa ʻi ha kiʻi kolo ne aʻu hono kāingalotú ki he toko 180, hili pē ha māhina ʻe 10 mei ai. Ko ha ongo mātuʻa mali ʻi Lūsia naʻá na tokoniʻi ha kau ngoue fakalotofonua ke fakatupulaki ʻenau ututaʻu patetá ʻo liunga 11 hono lahí ʻi he ngaahi faama fakavahefonuá, lolotonga ko ia ne tokoni ha ongo mātuʻa mali ʻi Filipaini ki ha ngaahi fāmili masivesiva ʻe meimei 700 ke nau poto ʻi hono tauhi ʻo e fanga kiʻi lāpisí pea mo hono tokangaʻi ha ngaahi ngoue vesitapoló. Naʻe tokoni ha ongo mātuʻa mali ʻi Penisilivēnia ki ha toko 60, ʻa ia ko e konga lahi ʻo kinautolu ko ha kakai teʻeki Siasi, ʻi hono teuteuʻi ʻenau ngaahi lekooti tohi hohoko fakafāmilí. Ko ha ongo mātuʻa mali ʻi Kana ne na tokoni ki hono keli mo fakafoʻou e ngaahi vaitupú, pea taki e vaí ki ha kakai ʻe toko 190,000 ʻi he ngaahi koló mo e ngaahi ʻapitanga kumi hūfangá.

Tatau ai pē pe ʻoku hā ki tuʻa e ola ʻo e ngāue fakafaifekau kotoa pē ʻo hangē ko ʻení ʻi he vakai ki ai e mata fakamatelié, ka ko e kakai kotoa pē ʻoku nau fai ha tokoni mahuʻinga ʻi he hangaifofonga mai ʻa e ʻEikí, ʻoku nau “manavaʻofa ki he niʻihi kehé, ʻo fai ha [liliu].”15 ʻOku hoko e kau faifekau malí ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo ha sīpinga ʻo e mālohingá ki he kau faifekau taimi kakató mo e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú, ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ou fakamālō kiate kinautolu kotoa pē ko ʻení mo ha laui afe kehe ʻoku ngāue ʻi ha ngaahi fatongia kehekehe, ʻo foaki ha houa ʻe laui miliona ke tokoni ki honau kāingá.

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kapau kuo ueʻi koe ke ke kau ki he ngāué ni, neongo hono fakalongolongo e faʻahinga ongo ko iá, ʻoua muʻa naʻá ke fakatoloi ʻa e ʻaho ke ke tokoni aí. Ko e taimi ʻeni ke teuteu aí, ko e taimi ʻeni ke uiuiʻi ai kimoutolú, pea ko e taimi ʻeni ke mou feilaulau aí. Ko e taimi ʻeni ke vahevahe atu ai hoʻomou ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi talēnití, pea mo maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí maʻamoutolu mo homou ngaahi fāmilí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “ʻOku ʻi ai ha fie maʻu vivili ke toe tokolahi ange ʻa e kau faifekau malí.”16 ʻI he laka atu ki muʻa e ngāué ni, ʻoku toe fakautuutu ange ai mo e fie maʻú. Tau tuʻu hake muʻa mo hotau ngaahi taʻu ʻo e taukei fakangāué, matuʻotuʻá, fakapotopotó pea mo ʻetau tuí, ʻo feau ʻa e fie maʻu ko ia ko kitautolu pē te tau lavá.

He ʻoku ʻi ai haʻatau ʻuhinga makehe ke fakahoko ai ia. ʻE lava ke tau vakai atu mei he ngaahi meʻa kuo tau aʻusia ʻi he moʻuí, ʻo tau ʻiloʻi e angaʻofa mai kiate kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Pea hangē ko e fakamatala ha tangata faivelenga ʻe taha, “ʻOkú ma fie ngāue fakafaifekau tuʻo nima mo hoku uaifí—ko e taha maʻá e toko taha kotoa pē ʻo ʻema fānau fakaʻofoʻofa kuo tāpuekina ʻaki kimaua ʻe he ʻOtuá!” Neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki kuo tau taki taha maʻu fakafoʻituituí, ka ʻoku ou fakamoʻoni atu kuo tau taki taha maʻu e tāpuaki fungani tahá: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá [ko ʻetau Tamai Hēvaní] ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú,”17 pea ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻokú Ne ʻofa lahi “ki māmani, ʻo aʻu ki heʻene tuku hifo ʻa ʻene moʻui ʻaʻaná.”18 ʻOku ou fai atu ha fakamoʻoni makehe ko ʻEne feilaulau fakaleleí, ko e tumutumu ia ʻo ʻEne ʻofa ko iá.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko hatau faingamālie fungani ia ke tau toe fakafoki ʻEne ʻofá ʻo fakafou ʻi he feilaulaú mo e tokoní, pea ke tau maʻu ʻa ʻEne talaʻofa māʻoniʻoní: “Pea ʻilonga ia ʻokú ne liʻaki ʻene moʻuí ʻi heʻeku ngāué, koeʻuhí ko hoku hingoá, te ne toe maʻu ia; ʻio ʻa e moʻui taʻengatá.”19 Ko lotu ia ʻa hoku lotó ke tau maʻu ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahimaʻuʻanga fakamatalá

1. “Kau Faifekau Malí: Ko ha Ui ki he Ngāué,” Liahona, Siulai 2001, 28.

2. Vakai, Liahona, Siulai 2001, 28.

3. ʻAlamā 30:8.

4. Mōsese 6:33.

5. ʻEta 12:12, toe fakamamafaʻi.

6. Mōsaia 8:18.

7. T&F 1:21, 23.

8. T&F 118:3.

9. T&F 31:1–2, 5.

10. “Te u Fai Ho Finangaló,” Ngaahi Himí, fika 171.

11. Sione 12:26.

12. Mātiu 6:32; 3 Nīfai 13:32.

13. “Fanongo Ko e ʻEiki ʻOku Ui,” Ngaahi Himí, 153.

14. T&F 81:4.

15. Sute 1:22.

16. “Ki he Kau Pīsope ʻo e Siasí,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 19 Sune, 2004, 24.

17. Sione 3:16.

18. 2 Nīfai 26:24.

19. T&F 98:13.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy