The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Tokanga Telia ʻa e Kovi ʻOku Toitoi Mai he Mata Malimalí

Tokanga Telia ʻa e Kovi ʻOku Toitoi Mai he Mata Malimalí

ʻEletā Neil L. Andersen
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻI heʻetau fakatupulaki ko ia ʻetau mahino mo e ʻofa ki he Fakamoʻuí, ʻe hulungia ʻe Heʻene Māmá ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. Te tau toki mamata leva ai ki he fōtunga totonu ʻo e koví.

ʻEletā Neil L. AndersenʻOku ou fie lea he pooni kiate kimoutolu kau talavou, naʻe ui ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko e “toʻu tangata lelei tahá.”1 ʻOku mau mamata ki hoʻomou ngaahi leleí he funga ʻo e māmaní. ʻOku ou lotua ke mou ongoʻi ʻoku fakataumuʻa fakatāutaha atu ʻeku leá kiate koe, ko ha foha ʻo e ʻOtuá, ʻi hoʻo ngāue mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

ʻOku ou fie fakamatala atu ha meʻa ne hoko ki ha taha Siasi ko haku kaumeʻa lelei. Te u ui pē ia ko “hoku kaumeʻá” pea ʻoku ou ʻilo ʻe mahino pē kiate kimoutolu.

Naʻe hoko e tokotahá ni ko ha fakafofonga makehe ʻo e kautaha fakatotolo ko e FBI, pea naʻá ne fakatotoloʻi ha falukunga kakai faihia, ne nau fetuku taʻe fakalao mai e faitoʻo konatapú ki he ʻIunaiteti Siteiti.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne fakaofiofi atu ai mo hano kaungā ngāue ki ha fale nofo totongi, ʻa ia naʻá na huʻuhuʻu naʻe lolotonga tufaki faitoʻo konatapu kōkeini mei ai ha taha ʻo e kau fetuku faitoʻo konatapú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe hoku kaumeʻá ʻa e meʻa ne hokó:

“Naʻá ma tukituki he matapā ʻo e tokotaha fetuku faitoʻo konatapú. Naʻe fakaava hake ʻa e matapaá ʻe he tokotaha ʻoku mahaloʻí pea ʻi heʻene sio mai pē kiate kimauá, naʻá ne feinga leva ke fakapuliki ʻema sio atu ki lotó. Ka naʻe fuʻu tōmui ia; naʻá ma ʻosi sio kimaua ki he faitoʻo konatapú he tēpilé.

“Naʻe kamata toʻo leva ʻe ha tangata mo ha fefine ʻa e faitoʻo konatapú. Naʻe pau ke ma feinga ke taʻofi ʻenau fakaʻauha ʻa e fakamoʻoní, ko ia ne u tekeʻi atu ki he tafaʻakí ʻa e tokotaha ʻoku mahaloʻi ki ai e hiá. ʻI heʻeku tekeʻi iá, ne ma fesiofaki ai. Ko e meʻa faikehé, he naʻe ʻikai ke hā ngali ʻita ia pe ilifia. Naʻe malimali mai ia kiate au.

“Naʻe hanga ʻe hono matá mo ʻene malimali fakangalingali maí ʻo tala mai ʻoku ʻikai ke ne hā ngali fakatuʻutāmaki, ko ia ne u tukuange ia ka u hangatonu atu ki he tēpilé. Naʻe tuʻu he taimi ko iá mei hoku tuʻá ʻa e tokotaha ʻoku mahaloʻí. ʻI he taimi ko iá, ne ongo mālohi mai ki heʻeku fakakaukaú ʻa e kupuʻi lea ko ʻení: ‘Tokanga telia ʻa e kovi ʻoku toitoi mai he mata malimalí.’

“Ne u tafoki leva ki he tokotaha hoku tuʻá. Naʻe faʻo hono nimá ʻi he kato muʻa hono talausesé. Ne u ala atu leva ʻo pukeʻi hono nimá ʻo toʻo mei hono kató. Peá u toki sio hifo ai ki he meʻafana hono nimá kuo mateuteu pē ke pā. Ne hoko atu ai ha fefāingaʻaki lahi peá u lava ʻo toʻo e meʻafaná mei he tangatá.”2

Naʻe halaia ki mui ange ai he fakamāuʻangá ʻa e tokotaha fakatau faitoʻo konatapu ko ʻení ki he tāmate tangata, pea naʻá ne pōlepole ʻaki ʻene mei tāmateʻi foki mo hoku kaumeʻá, kapau naʻe ʻikai ʻene tafoki mai mo ia he momeniti ko iá.

Kuó u faʻa fakakaukau atu ki he ongo ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú: “Vakai telia ʻa e kovi ʻoku toitoi mai he mata malimalí.” Ko e kaveinga ia ʻoku ou fie lea atu ai kiate kimoutolu he pōní.

Tau kamata ʻaki muʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló. ʻOku tupu mei he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku leleí; kae tupu mei he tēvoló ʻa e meʻa ʻoku koví.3 Neongo ia, ʻoku ʻikai ko ha ongo mālohi tatau kinaua ʻoku fetauʻaki he māmaní. Ko Kalaisi ʻa e ʻulu ki he meʻa kotoa pē ʻoku leleí—ʻa Ia ko e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú, ʻa ia naʻá Ne fakatupu ʻa hotau māmaní mo ha ngaahi māmani lahi kehe. Ko hotau Huhuʻí, ko ha tokotaha Ia kuo toetuʻu pea haohaoa.4 ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui.

Ka ko e tēvoló, ʻokú ne “ueʻi ʻa e kakaí ke fai kovi.”5 “Kuó ne tō mei he langí, . . . ʻo ne hoko ʻo mamahiʻia ʻo taʻengata,”6 pea ʻokú ne lolotonga ngāue ke “mamahiʻia ʻa e tangata kotoa pē ʻo hangē pē ko iá.”7 Ko ha tokotaha loi mo foʻi ia.8

ʻOku ʻikai mafakatataua e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ki he mālohi ʻo e tēvoló.9 Ka ʻi he palanite ko ʻení, kuo fakaʻatā ai ki he koví ke ne maʻu ha mālohi ke tau lava ai ʻo fili ki he leleí pe ko e koví. ʻOku pehē ʻe he folofolá: “Naʻe tuku ʻe he . . . ʻOtuá ki he tangatá ke faʻiteliha maʻana [pea] ʻe ʻikai ke faʻiteliha ʻa e tangatá . . . kapau ʻe ʻikai fakatauveleʻi ia . . . ʻe taha pe ko e meʻa kehe.”10

Ko e fili ko ia ʻi he vahaʻa ʻo e koví pe ko e leleí, ko e uho ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he māmaní. ʻI hono vakaiʻi fakaʻosi ko ia ʻo ʻetau moʻuí, he ʻikai fuʻu mahuʻinga ia pe naʻa tau koloaʻia pe masiva, sipoti pe ʻikai, pe naʻa tau tuēnoa pē.

ʻE lava ke tau ngāue, ako, kakata mo fiefia, tauʻolunga, hiva mo fiefia ʻi heʻetau aʻusia ha ngaahi meʻa kehekehe. Ko ha konga fakaʻofoʻofa ʻeni ʻo e moʻuí, ka ʻoku ʻikai ko e uho ia ʻo e taumuʻa ʻo ʻetau ʻi hení.11 Ko e faingamālie ko ia ke tau fili ki he leleí kae ʻikai ko e koví, ko e tefitoʻi ʻuhinga ia ʻo ʻetau ʻi hení.12

He ʻikai ha taha ia ʻiate kitautolu ʻe pehē, “ʻOku ou fie fili ki he koví.” ʻOku tau fie fili kotoa pē ki he leleí. Neongo ia, ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke fili ki he leleí kae ʻikai ko e koví, he ʻoku faʻa toitoi mai maʻu pē ʻa e koví ʻi he ngaahi fofonga malimalí. Fakafanongo angé ki he ngaahi fakatokanga ko ʻení:

“Mou tokanga, . . . ke ʻoua naʻa mou pehē ʻoku tupu mei he ʻOtuá ha meʻa ʻoku kovi.”13

“[Kuo pau] ke mou vakavakai pea lotu maʻu ai pē telia naʻa mou tō ki he fakatauvelé; he ʻoku fie maʻu ʻa kimoutolu ʻe Sētane.”14

“Kuo feinga foki ʻa Sētane ke kākaaʻi ʻa kimoutolu, koeʻuhí ke ne lava ke ikunaʻi ʻa kimoutolu.”15

Ko e pōpoakí ʻeni: “Tokanga telia ʻa e kovi ʻoku toitoi mai he mata malimalí!”

ʻOku ʻi ai ha kau talavou kuó u ʻiloʻi ne nau feinga he tapa kotoa pē ke tuʻumaʻu ʻi heʻenau tauhi mateaki ki he Fakamoʻuí, ka ne nau hē mei he halá koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi e kovi ʻoku toitoi mai he mata malimali ne ʻikai hā ngali fakatuʻutāmaki maí. Naʻa nau mamata ki he fiefiá, fiemālié, mo hono tali lelei kitá, ka naʻe ʻikai ke nau sio ki he ngaahi nunuʻa kehé.

Ko e hā leva ʻa e founga te tau ʻiloʻi ʻaki e kovi ʻoku toitoi mai ʻi ha meʻa ʻoku ʻikai ke hā ngali koví?

Kuo mou ʻosi ʻiloʻi e ngaahi talí, ka ko ha fanga kiʻi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi:

ʻUluakí, talanoa mo hoʻomou mātuʻá. ʻOku hā ngali fuʻu tōtuʻa nai ʻeni? ʻOku ʻiloʻi ʻe kimautolu ngaahi tamaí ʻoku ʻikai ke mau haohaoa, ka ʻoku mau ʻofa ʻiate kimoutolu fakataha mo hoʻomou faʻeé, pea ʻoku mau mahuʻingaʻia ʻi hoʻo fili ʻa e totonú.

Uá, muimui ki he palōfitá. Ko e kau tangata ko ʻeni ʻe toko 15 ʻoku tau poupouʻi ke hoko ko ha kau palōfita, tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahaá, kuo foaki kiate kinautolu ha mālohi fakalangi ke nau mamata ki he meʻa ʻoku ʻikai ke faʻa aʻu ki ai ʻetau sió. Kuo ʻomi ʻe Palesiteni Hingikelī ha naʻinaʻi mahino mo pau ʻo fekauʻaki mo e “kovi ʻoku toitoi mai he mata malimalí.”16 Pea ʻoku mou maʻu e tataki fakalaumālie ʻi he kiʻi tohi tufa, “Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.17 ʻI hoʻomou fakahoko ko ia e naʻinaʻi ʻa Palesiteni Hingikelií, kuo talaʻofa mai ai e ʻEiki te Ne “fakamovetevetea . . . ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí [mei] muʻa ʻiate kimoutolú.”18 Te mou mamata ki he “kovi ʻoku toitoi mai he mata malimalí” pea ʻe mavahe meiate kimoutolu ʻene hā ngali fakamānakó.

Kae mahuʻinga tahá, tuku ke tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo talaʻofa mai e ʻEikí ko e taimi te tau moʻui angatonu aí, ʻe hoko mai ki heʻetau fakakaukaú mo hotau lotó ʻa e kihiʻi leʻo siʻi mo mālié.19 Kuo mou ongoʻi ʻene tākiekiná. ʻOku mou meaʻi hono leʻó.20

Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha meʻafoaki fakalaumālie ia. ʻOku pelepelengesi pea ʻoku ʻikai feohi ia mo ha meʻa ʻoku taʻe taau. He ʻikai lava ke ke fakaʻitaʻi pe tukunoaʻi ia he ʻaho ʻe tahá ka ke ʻamanaki te ne fakamālohia koe he ʻaho hono hokó. Ka ʻi hoʻo muimui ki heʻene ngaahi ueʻí peá ke hokohoko atu he moʻui angatonú, ʻe fakaʻau ke mālohi ia ʻi ho lotó. Naʻe fakatokanga ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku kaumeʻá telia ʻa e fakatuʻutāmakí; ʻe fakatokanga atu foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní telia ʻa e fakatuʻutāmaki fakalaumālié.

Fakaʻosí, maʻu haʻo fakamoʻoni ʻiate koe pē ʻo kau ki he Fakamoʻuí. Lotu tāumaʻu. Lau e Tohi ʻa Molomoná he taimi ʻoku ʻikai mamata ai ha tahá. Toʻo ha kiʻi taimi fakatāutaha ke ke fakakaukau ai ki he tupuʻanga ʻo Sīsuú mo e founga ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ʻEne moʻuí mo ʻEne feilaulaú.

Manatuʻi e sīpinga ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne tutu teʻelango he poʻulí ke lau e Tohi Tapú, he naʻá ne loto ʻaki ia. ʻI heʻene ʻalu ki he vaoʻakaú ke lotú, naʻá ne ʻalu toko taha pē.21

ʻI heʻetau fakatupulaki ko ia ʻetau mahino mo e ʻofa ki he Fakamoʻuí, ʻe hulungia ʻe Heʻene Māmá ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. Te tau toki mamata leva ai ki he fōtunga totonu ʻo e koví. 22

ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai lava ʻe ha lea ke ne fakamatalaʻi ʻa ʻEne maʻongoʻongá mo Hono nāunaú, ʻEne fakaʻeiʻeikí mo ʻEne fakaofó. Naʻá Ne hā mo ʻEne Tamaí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmita. Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni.ʻE ngaahi tokoua, ʻoku tau maʻu ʻa Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní. ʻI heʻetau hokohoko atu he moʻui tāú, ʻe tāpuekina ai kitautolu ke tau “mamata ki he kovi ʻoku toitoi mai ʻi he fofonga malimalí.” Ko ʻeku fakamoʻoní ia he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahimaʻuʻanga fakamatalá

1. “A Chosen Generation,” Ensign, May 1992, 69.

2. Tohi fakatāutaha, 7 Māʻasi 2005.

3. Vakai, Molonai 7:12.

4. Vakai, Luke 24:36–39; Sione 1:14; 3 Nīfai 12:48; T&F 76:23–24.

5. Molonai 7:17.

6. 2 Nīfai 2:18.

7. 2 Nīfai 2:27.

8. Vakai, T&F 93:25; vakai foki, Fakahinohino ki he Folofolá, “Devil,” 656.

9. Vakai, Mōsese 1:1–22.

10. 2 Nīfai 2:16.

11. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Ko ha Faleʻi mo e Lotu ʻa e Palōfitá Maʻá e Toʻu Tupú,” Liahona, ʻEpeleli 2001, 30; “Kau Papi Uluí mo e Kau Talavoú,” Tūhulu Nōvema 1997, 47; ”Moʻui Taau mo e Taʻahine Te Ke Mali Mo ia Ha ʻAhó,” Tūhulu, Nōvema 1998, 49.

12. Vakai, 2 Nīfai 2:27.

13. Vakai, Molonai 7:14.

14. 3 Nīfai 18:18.

15. T&F 50:3.

16. Vakai, Liahona, ʻEpeleli 2001, 30.

17. Vakai, www.lds.org. Lomiʻi ʻi he “Serving in the Church,” “Aaronic Priesthood/Young Men,” “For the Strength of Youth.”

18. T&F 21:6.

19. Vakai, T&F 8:2.

20. Vakai, T&F 18:36.

21. Vakai, Siosefa Sāmita 2:11–20.

22. Vakai, Mōsese 1:1–22.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy