Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻOku hā ʻa e vilitakí meiate kinautolu ʻoku kei tuiaki atu pē neongo ʻa e faingataʻá, pea ʻoku ʻikai te nau foʻi ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe he niʻihi kehé, “ʻE ʻikai malava ia.”
‘Oku ou loto ke u talitali lelei ʻa kimoutolu Kau Takimuʻa naʻe uiuiʻi pea hikinimaʻi ʻi he hoʻataá ni ki he Kōlomu ʻUluaki mo e Ua ʻo e Kau Fitungofulú. Ko e toko taha taki taha, ko ha tangata ia ʻo e tuí, ivi lahí mo e loto fakapapaú, pea ʻoku mau fakamoʻoniʻi ʻoku nau feʻunga mo taau ʻi he tapa kotoa pē ke maʻu ʻa e ngaahi lakangá ni.
Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina ʻo e feohi fakatokoua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he funga ʻo e māmaní, ʻoku mau fakamālō atu koeʻuhí ko hoʻomou faivelengá mo hoʻomou mateakiʻi e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku mau fakamālō atu koeʻuhí ko hoʻomou moʻui tukupaá mo hoʻomou ngāue līʻoá. ʻOku mou tokoni lahi ki he mālohi ʻo e Siasí.
Ko e meʻa fakafiefia ke kau fakataha mai mo kimoutolu ko ia ʻoku maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻá ku faʻa fifili ʻi heʻeku kei ʻi homou toʻú, ʻo pehē, “Ko e hā hoku tuʻunga ʻi he māmani ko ʻení, pea ʻe anga fēfē haʻaku ʻiloʻi iá?” Ko ʻeku taumuʻa pau pē he taimi ko iá, ko e feinga ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá ku ʻalu ʻo ngāue ʻi he maʻu hoku uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú, pea naʻe hangē ʻeku ngāue fakafaifekaú ko e Fetuʻu ʻo e Pole Noaté, ʻo ne tākiekina au ʻi he ngaahi ngāue kehe ʻi heʻeku moʻuí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻá ku akó, kapau te u vilitaki atu ʻi hoku ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí, ʻe fakaʻilo mai ʻe he ʻEikí ʻa e halá mo tataki au ki ha ngaahi faingamālie mo ha ngaahi tāpuaki kehe, ʻa ia ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau ki aí.
ʻE lava ʻe he ngāue fakafaifekaú ʻo fakahoko ʻa e meʻa tatau kiate kimoutolu kau talavou. Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe ha talavou kimuí ni mai ʻa e ngaahi meʻa lahi naʻá ne ako ʻi heʻene vilitaki ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou toʻo mei he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa te mou lava ʻo ako pea te ne ʻomi ha ngaahi faingamālie mo ha ngaahi tāpuaki kiate kimoutolu:
- 1. Founga hono fokotuʻutuʻu mo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e taimí
- 2. Ko e mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí—pea ʻokú ke utu ʻa e meʻa naʻá ke toó
- 3. Ngaahi poto fakatakimuʻá
- 4. Ngaahi poto ʻi he feohi mo e kakai kehé
- 5. Ko hono mahuʻinga ʻo e ako ki he ongoongoleleí
- 6. Fakaʻapaʻapaʻi ʻo e maʻu mafaí
- 7. Ko hono mahuʻinga ʻo e lotú
- 8. Loto-fakatōkilaló mo e falala ki he ʻEikí1
ʻI he taimi naʻá ku ako ai ʻi he Akoʻanga Māʻolunga Kalānité, ʻi Sōleki Siti ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1930, naʻe ʻi ai haku ngaahi kaumeʻa naʻa nau tuʻu-ki-muʻa ʻi he sipotí, tulamá, mūsiká, mo e leá. Naʻe ʻi ai hanau niʻihi naʻa nau lavameʻa ʻi he moʻuí, ka naʻe ʻi ai ha niʻihi toko lahi ʻaupito ʻo e fānau ako tuʻu-ki-muʻa ko iá naʻe ʻikai ke nau vilitaki pea ʻikai ke nau aʻusia ai ʻa e tuʻunga lelei taha ne nau mei lava ke aʻusiá. Naʻe ʻi ai foki mo ha kau talavou mo ha kau finemui ʻi he ʻapi ako tatau pē naʻe ʻikai fakatokangaʻi, ka naʻa nau ngāue faivelenga, vilitaki, pea hoko atu ʻenau akó pea nau hoko ko ha kau toketā, ʻenisinia, faiako, loea, saienisi, tangata pisinisi, tā-fakatātā, ngāue fakaʻuhila, ngāue fakapalama, mo ha kau fefakatauʻaki koloa tuʻu-ki-muʻa.
ʻOku faʻa makatuʻunga ʻa e lavameʻá ʻi he vilitakí kae ʻikai loto-foʻi ʻi heʻetau fepaki mo e ngaahi faingataʻá. Naʻe pehē ʻe Paula Havi: ko ha tangata ʻanalaiso ongoongo mo faʻu tohi ʻiloa, “ʻOku ou fakaʻamua ʻe ʻi ai ha ʻaho te u aʻusia ai ʻa e tuʻunga ʻoku pehē ʻe māmani ko e lavameʻá, koeʻuhí ko e taimi ko ia ʻe fehuʻi mai ai ha taha kiate au, ʻKo e hā ʻa e fakapulipuli ki aí?’ Te u tali mahino ange: ʻʻOku ou toe tuʻu hake ʻi he taimi ʻoku ou tō ai ki laló.’”2
Ko Malia Kalí ko ha sīpinga tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e vilitakí. Naʻá ne ngāue fakataha mo hono husepāniti mei Falanisē ko Pita Kalí, ʻa ia ko e mataotao he ngaahi ivi fakasaienisí, “ʻi ha fale naʻe tutulu pea ʻikai ha paʻanga pe ha fakalotolahi pe tokoni mei tuʻa, ʻi heʻena feinga ke fakamavaheʻi ʻa e ʻelemēniti ivi fakaʻātomi ko ia ko e radium mei ha faʻahinga maka uranium ʻoku ui ko e pitchblende. Hili ʻena feinga tuʻo 487, mo e ʻikai ola lelei ʻena feingá, naʻe foʻi ʻa Pita peá ne pehē, ʻ He ʻikai pē lava ia. Mahalo ʻe lava ia ʻi ha taʻu ʻe teau mei heni, ka he ʻikai hoko ia ʻi hoku taimí.’ Naʻe hanga atu ʻa Malia mo ha fofonga fakapapau, ʻo pehē ange kiate ia, ʻKapau ʻe taʻu ʻe teau, ko ha toki meʻa fakamamahi ia, ka he ʻikai taʻofi ʻa ʻeku feingá lolotonga ʻeku kei moʻuí.’”3 Naʻe faifai pea ola lelei ʻene feingá, pea kuo monūʻia ai ha kau puke ʻi he kanisaá ʻi heʻene loto vilitakí.
ʻOku hā ʻa e vilitakí meiate kinautolu ʻoku tuiaki pē neongo ʻa e faingataʻá, pea ʻoku ʻikai ke nau foʻi ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe he niʻihi kehé, “He ʻikai malava ia.” Naʻe hanga ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo vahe ki he ongo ʻAposetolo ko ʻĒsela Tafi Penisoni mo Lolenisō Sinoú, fakataha mo ʻEletā ʻAlamā Sāmita mo ʻEletā Uiliami W. Kalafi, ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekau ki he ʻOtu Motu Hauaiʻí. Naʻa nau folau ai ʻi ha kiʻi vaka mei Honolulu ki he taulanga ʻo Lahainá. Pea ʻi heʻenau fakaofi atu ki he hakaú, naʻe fafasi ʻa e ngaahi peaú, pea aake mai ha foʻi peau ʻo taaʻi ʻa e vaká ʻo ʻaveʻi ia ʻi ha mita ʻe 46, ʻo toki liaki hifo ʻi ha vahaʻa ʻo ha ongo fuʻu peau lalahi. ʻI he aake mai ʻa e peau hono uá, naʻe taaʻi ʻa e vaká ʻo mafuli peá ne ngoto.
Naʻe feinga mai ʻa e kakai ko ia mei ʻutá ʻi ha ha kiʻi vaka fakahaofi moʻui ʻo nau fakaheka ki ai ha toko tolu ʻo e kau faifekau naʻe kakau he veʻe vaka ngotó. Ka naʻe puli ʻa ʻEletā Sinou ia. Naʻe kakau takai holo ʻa e kau Hauaiʻi taukei ʻi he hakaú ko hono kumi. Naʻe faifai pea tau ha taha ʻi ha meʻa ʻi he tahí, ʻo nau fusi hake ko ʻEletā Sinou. Naʻe fefeka hono sinó, pea hangē kuó ne maté ʻi heʻenau fusi hake ia ki he vaká.
Naʻe hanga ʻe ʻEletā Sāmita mo ʻEletā Kalafi ʻo fakatokoto ʻa e sino ʻo ʻEletā Sinoú ʻi hona fungá, peá na faingāue kiate ia, mo kole ki he ʻEikí ke fakahaofi ʻene moʻuí ke ne lava ʻo foki ki hono fāmilí mo hono ʻapí. ʻI heʻenau aʻu atu ki ʻutá, naʻá na fata atu leva ʻa ʻEletā Sinou ʻo hili ʻi ha ngaahi ngeʻesi talamu ʻi he matātahí. Naʻá na fakatokoto foʻohifo ia ʻi ha taha ʻo e ngaahi talamú, ʻo na fulifulihi takai ia ke haʻu ki tuʻa ʻa e tahi naʻá ne foló.
Hili ha taimi lōloa ʻo e ngāue ʻa e ongo ʻeletaá ki aí, naʻe ʻikai pē ʻasi mai ha fakaʻilonga te ne moʻui, pea pehē ai ʻe he kau mamatá ʻoku ʻikai ha toe meʻa ʻe lava ʻo fai kiate ia. Ka naʻe ʻikai pē tūkua ai e feinga ia ʻa e ongo faifekaú. Naʻá na toe lotu mo e ongoʻi loto fakapapau ʻe ʻafio mai ʻa e ʻEikí mo tali ʻena ngaahi lotú.
Naʻá na ongoʻi ke na fakahoko ha meʻa naʻe ngali kehe ʻi he ʻaho mo e taimi ko iá. Naʻe tuʻu leva ha toko taha ʻiate kinaua ʻo ʻai hono ngutú ki he ngutu ʻo ʻEletā Sinoú ʻo feinga ke puhi ha ʻea ki hono maʻamaʻá ke lava ʻo ngāue, ʻo ne faʻifaʻitaki e founga ki he mānavá. Naʻá na fetongitongi ʻi heʻena vilitakí ʻo faifai pea lava ke ngāue hono maʻamaʻá. Naʻe ʻosi ha kiʻi taimi siʻi mei ai, naʻá na fakatokangaʻi ʻe ngali moʻui. “Naʻe kiʻi kemo ʻa e matá, he naʻe ʻāʻā pē ia ʻo hangē kuo maté, ʻo aʻu mai ki he taimi ko iá, pea hangē ne kiʻi tolongulú, ʻa ia ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e fakaakeake mai ʻa e moʻuí. Naʻe ʻalu pē ʻa e taimí mo e fakaʻau ke mahino ange ʻene ʻasi mai ʻa e ngaahi fakaʻilongá, ʻo aʻu ki heʻene ake fakaʻaufuli mai.” Naʻe tuʻunga ʻi heʻena vilitakí mo e ʻafio mai ʻa e Tauhi ʻOfá, ʻa e hao kotoa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, pea nau lava ʻo fakaʻosi ʻenau ngāue fakafaifekaú.4
Naʻe iku ʻo hoko ʻa ʻEletā Sinou ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Pea lolotonga ʻene ngāue ʻi hono lakanga ko iá, naʻá ne tokoni ai ki hono fakamaau e tuʻunga fakapaʻanga ʻo e Siasí, ʻi heʻene kole ki he kāingalotú ke totongi ʻenau vahehongofulú mo e ngaahi foakí.
ʻOku ou tui te mou fiefia ke ʻiloʻi, ko e ʻAlamā Sāmita ko ia ʻi he talanoa ko ʻení, ko e kiʻi tamasiʻi ia naʻe fanaʻi hono alangá ʻi Hani Mila ʻo mole ʻaupito ai hono hokotanga huí mo e tuʻuʻanga hui ʻi hono alangá. Naʻe faitoʻo ʻe heʻene faʻeé ʻa e lavea ko iá ʻaki ha toiʻi ʻakau, pea naʻe ueʻi ia ke ne fekau ke tokoto foʻohifo ʻi ha uike ʻe nima. Naʻe tupu ai ha niuniu ʻo fetongi ʻa e hokotanga hui mo e tuʻuʻanga hui naʻe molé, ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene moʻuí ka naʻá ne lava foki ʻo ngāue fakafaifekau ki Hauaiʻi, pea ngāue ʻi heʻene moʻuí maʻá e Siasí.5
ʻOku hoko ʻa hotau kau palōfita kotoa ʻo e ngaahi ʻaho ki mui ní, ko e sīpinga ʻo e moʻui mateaki ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, lotú, mo e ngāué. Naʻe hanga ʻe he vilitaki ʻa Siosefa Sāmitá ʻo fakafaingamālieʻi ʻa hono Toe Fakafoki mai ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē. Naʻe taukaeʻi mo lumaʻi ia ʻi heʻene moʻuí kotoa—talu pē mei heʻene ʻuluaki fakamatalaʻi ki ha faifekau ʻo ha siasi ʻiloa ʻo kau ki heʻene ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí. Ka naʻe ʻikai pē ke ne foʻi, peá ne tuku mai ai ʻene fakamoʻoni taʻeveiveiuá kiate kitautolu:
“Kuó u mamata moʻoni ki ha maama, pea naʻá ku mamata ʻi he lotolotonga ʻo e maama ko iá ki ha Ongo tangata, pea naʻá na folofola moʻoni mai kiate au; pea neongo naʻe fehiʻanekinaʻi mai mo fakatangaʻi au koeʻuhí ko ʻeku taukaveʻi kuó u mamata ki ha meʻa hā maí, ka naʻe moʻoni ia; . . . He naʻá ku mamata ki ha meʻa hā mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ke fakaʻikai ki ai, pea ʻe ʻikai foki te u toʻa ke fai pehē.”6
Naʻe hoko ʻa e moʻui ʻa Pilikihami ʻIongí ko e sīpinga haohaoa ia ʻo e vilitakí. Naʻá ne tui faivelenga mo loto fakapapauʻi maʻu pē. Hili ʻa e pekia ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakapapau ai ʻi he toʻa hono lotó ke ne ʻomi ha kakai ʻe toko 60,000 mei he fiemālie ʻo honau ngaahi ʻapí mo e mahutafea ʻo honau kelekelé, ki ha feituʻu pakukā mo maomaonganoa. Naʻe ʻikai tatau ʻa e fononga ko ʻení mo ha toe fononga ʻi he hisitōlia ʻo e onopōní. Naʻa nau haʻu ʻi ha ngaahi saliote, fononga lalo, pe toho lalo ha ngaahi saliote. Naʻá ne ngaohi mo hono kau muimuí, ʻa e toafa ke matala ʻo hangē ko ha losé.
ʻI he fuofua fakataha mo hono fakafeʻiloaki ʻo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he kau faiongoongó ʻi he 1995, pea fakahā kiate kinautolu ko e Palesiteni ia ʻo e Siasí, naʻe fehuʻi ange kiate ia pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe tuku taha ki ai ʻene tokangá. Naʻá ne tali ki ai ʻo pehē, “Hoko atu ʻa e ngāué. ʻIo. Ko ʻemau kaveingá ke hoko atu ʻa e ngāue lahi kuo fakahoko ʻe kinautolu kuo muʻomuʻa ʻiate kimautolú.”7 Ko ha kaveinga mahuʻinga ʻeni kiate kitautolu kotoa. ʻOku fiemaʻu ke tau hoko atu ʻa e ngāué pea kātaki ki he ngataʻangá.
Ko e taha ʻo e ngaahi lavameʻa mahuʻinga taha ʻo e pule ʻa Palesiteni Hingikelī, ko e vilitaki makehe ko ia ʻi hono langa ʻo e ngaahi temipalé. Ko e temipale ʻeni ʻe 87 kuo fakatapui, toe fakatapui, pe kuo fanongonongo ʻe langa talu mei heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai hano tatau ʻo e lavameʻa fakaofo ko ʻeni ʻi he langa temipalé ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e māmaní. ʻOku maʻu ʻe he ngaahi temipalé ha mālohi lahi ki he leleí, pea ʻoku fakautuutu ke lahi ange ʻene tāpuakiʻi ʻa e māmaní. Pea hangē ko e lea ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoní, “ʻOku hanga ʻe he maka kotoa pē kuo fakatoka ki he makatuʻunga ʻo ha Temipale, pea ko e Temipale kotoa pē kuo langa ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ki Hono Lakanga Fakataulaʻeiki Toputapú, ʻo holoki ke siʻi ange ai ʻa e mālohi ʻo Sētané ʻi he māmaní, pea fakatupulekina ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá mo e anga faka-ʻOtuá, peá ne ueʻi ʻa e ngaahi langí ʻi ha mālohi lahi koeʻuhí ko kitautolu, pea tuku mo fakaafeʻi hifo ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻOtua Taʻengatá maʻatautolu, mo kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi honau ʻaó.”8
ʻOku totonu ke tau faivelenga mo fai mālohi kotoa ʻi hotau ngaahi uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo hotau ngaahi ʻahó. ʻE fifili nai ha niʻihi, “Ko e hā hano fuoloa ʻo haʻaku hoko ko e faiako fakaʻapí?” Ko ʻeku tali ki aí, ko e faiako fakaʻapí ko ha uiuiʻi ia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha faingamālie ia ke te hoko ko ha faiako fakaʻapi ʻi he taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe heʻetau pīsopé mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻoku tau kei feʻunga ke fakahoko iá. ʻOku ʻiloʻi ʻe hatau niʻihi ʻa e loea ʻiloa ʻi Sōleki Siti, ko Siaosi L. Nalesoni, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha pīsope, palesiteni fakasiteiki, mo ha pēteliake. Naʻá ne mateakiʻi kakato ʻa e Siasí. Naʻá ne hoko ko ha faiako fakaʻapi ʻi hono taʻu 100. Naʻá ne pehē ʻi he taimi ko iá: “ʻOku ou saiʻia ʻi heʻeku hoko ko ha faiako fakaʻapí. ʻOku ou ʻamanaki te u lava ʻo hoko maʻu pē ko ha faiako fakaʻapi.”9 Naʻá ne mālōlō ʻi hono taʻu 101, pea naʻá ne faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá.
ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku holi ke papitaiso ki he Siasí, ke “fakapapau honau lotó ke tauhi kiate Ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”10 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻi hono taʻu 94, “Kuó u feinga ʻi hoku ngaahi ʻahó kotoa ke fakamāʻoniʻoniʻi hoku uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ko iá pea ʻamanaki ke kātaki ki he ngataʻangá i he moʻui ko ení pea fiefia ʻi he feohi mo e kāingalotu tui faivelengá ʻi he maama kahaʻú.”11 Pea hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, ʻo kapau ʻoku tau fie hoko ko ʻEne kau ākonga, kuo pau ke tau nofo maʻu ʻi Heʻene folofolá.12 Kuo tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí mo hono kāingalotú ʻi ha ngaahi founga fakaofo, tuʻunga ʻi heʻenau faivelengá mo ʻenau vilitakí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he faka-ʻOtua ʻo e ngāue māʻoniʻoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Ngaahimaʻuʻanga fakamatala
1. Dan Kartchner, fetuʻutaki fakataautaha
2. Toʻo mei he lea ʻa Marvin J. Ashton ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1981, 126; pe ko e Ensign, ʻo Nōvema 1981, 89.
3. Sterling W. Sill, ʻi he Conference Report, Oct 1974, 86; pe ko e Ensign, Nōvema 1974, 62.
4. Vakai, Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 276–81.
5. Vakai, “Amanda Smith,” in Andrew Jensen, comp., Historical Record, 9 vols. (1882–90), 5:83–88.
6. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 2:25.
7. Quoted in Jeffrey R. Holland, “President Gordon B. Hinckley: Stalwart and Brave He Stands,” Ensign, June 1995, pulusinga makehe, 2.
8. “The Logan Temple,” Millennial Star, Nōvema 12, 1877, 743.
9. Quoted in Elinor G. Hyde, “At 100 Years Old, He’s Faithful Home Teacher, Church News, Sune 6, 1998, 7.
10. T&F 20:37.
11. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 92; pe Improvement Era, Tīsema 1970, 27.
12. Vakai, Sione 8:31.