Palesiteni Boyd K. Packer
Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha makakoloa tuʻuloa ia ʻo e potó mo e ueʻi fakalaumālié, ʻo e naʻinaʻí mo e fakatonutonú.
Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Naʻá ku fakahā ki he kāingá, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe tohi ʻi he māmaní; pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻi heʻene tauhi ki hono ngaahi akonakí; [ʻo laka ange] ʻi ha toe tohi kehe” (Book of Mormon introduction; iii; vakai foki, History of the Church, 4:461).
Naʻe paaki ʻa e ʻuluaki pulusinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi Palemaila ʻi Niu ʻIoke, ʻi Māʻasi ʻo e 1830. Ko e toki hoko pē ia e taʻu 24 ʻo Siosefa Sāmitá, ʻa ia ko ha kiʻi tamasiʻi mei ʻuta pea naʻe ʻikai ke ako. Naʻá ne fakamoleki ha ʻaho ʻe 65 nai he taʻu pē ki muʻa aí, ke liliu e ʻū laʻi peletí. Meimei ko e vahe ua ʻe taha e taimi ko ʻení, naʻá ne toki maʻu ai e lakanga fakataulaʻeikí. Ne māhina ʻe fitu hono paaki ʻo e tohí.
ʻI he fuofua taimi ne u lau ai e Tohi ʻa Molomoná mei muʻa ki heʻene ʻosí, naʻá ku lau e talaʻofa ko ia ʻoku pehē kapau te u “kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pe naʻe moʻoni [ʻa e ngaahi meʻa kuó u laú]; pea kapau [te u] kole ʻaki ʻa e loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo tui kia Kalaisi, te ne fakahā kiate [au] ʻa hono moʻoní ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4). Naʻá ku feinga ke muimui ki he ngaahi fakahinohino ko ʻení, ʻo fakatatau mo ʻene mahino kiate aú.
Neongo ne u ʻamanaki te u aʻusia ha faʻahinga meʻa fakaofo he taimi pē ko iá ʻi ha fakahā nāunauʻia, ka naʻe ʻikai hoko pehē. Ka ne u ongoʻi fiemālie pea kamata ke u tui.
ʻOku ʻi ai mo ha talaʻofa maʻongoʻonga ange ia he veesi hono hokó: “Pea te mou lava ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:5; ko e toki fakamamafaʻi). Naʻe ʻikai te u ʻilo e founga ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní neongo ʻoku tuʻo lahi hono fakamatalaʻi mai ia ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi founga kehekehe.
Ne u ako ʻo ʻiloʻi “ʻoku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko ia, ʻoku nau leaʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí.” ʻOku toe pehē foki ai ke mou “[keinanga] ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; [mo e talaʻofa] ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3).
ʻOku talamai mahino pē ai “kapau ʻoku ʻikai te mou lava ke ʻiloʻi . . . ʻe pehē koeʻuhí ʻoku ʻikai te mou kole, ʻo ʻikai foki te mou tukituki” (2 Nīfai 32:4).
Ne u toe lau foki ai, “Kapau te mou hū ʻi he halá, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5). Ne u fakahoko ʻeni ʻi he taimi naʻe fakamaʻu ai au ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he “hilifakinima ke maʻu ʻa e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:4).
Kapau ne u ʻamanaki ʻi heʻeku fakakaukau fakatamasiʻi valé te u aʻusia ha faʻahinga meʻa fakalaumālie makehe, ne teʻeki pē ke hoko ia. ʻI he ngaahi taʻu ko ia ne u fakafanongo ai ki he ngaahi malangá mo e ngaahi lēsoní, mo u lau e Tohi ʻa Molomoná, ne kamata leva ke mahino kiate au.
Ne ngaohikoviʻi ʻaupito ʻa Nīfai ʻe hono ongo taʻoketé peá ne fakamanatu ange kuo ʻosi lea ange ha ʻāngelo kiate kinaua, “ka naʻe ʻikai te mo kei lava ke ongo, ʻo ʻikai ai te mo malava ke ongoʻi ʻa ʻene ngaahi folofolá” (1 Nīfai 17:45). ʻI he mahino kiate au ʻoku lava pē ke fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi ongo ʻoku tau maʻú, naʻe mahino leva e ʻuhinga ʻoku ʻomi ai ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ongoʻi fiemālié, ʻo tatau ai pē pe ko e potufolofola mei he Fuakava Foʻoú pe Tohi ʻa Molomoná pe ha tohi folofola kehe. Hili ha taimi lahi, ne u toki ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe he folofolá e ngaahi tali ki he ngaahi meʻa ko ia naʻá ku fie ʻilo ki aí.
Ne u lau, “Ko ʻeni, ko e ngaahi leá ʻeni, pea te mou lava ke fakatatauʻi ia kiate kimoutolu pea ki he kakai kotoa pē” (2 Nīfai 11:8; toki fakamamafaʻi; vakai foki, 1 Nīfai 19:23–24; 2 Nīfai 6:5; 11:2). Naʻe mahino kiate au ko ʻene ʻuhingá ʻoku fakafehoanaki e folofolá kiate au fakatāutaha, pea ʻoku pehē ki he tokotaha kotoa pē.
ʻI he taimi pē ne u toutou lau tuʻo lahi ai ha foʻi veesi pea toki ʻuhinga kiate au, ne u fakakaukau ki hono maʻu ʻe he tokotaha naʻá ne hiki e veesi ko iá, ha mahino lahi mo fakapotopoto pehē kau ki heʻeku moʻuí mo e ongo naʻá ku maʻú.
Hangē ko ʻení, ne u lau ai hono kai ʻe he palōfita ko Līhaí ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí peá ne pehē, “Ko ia, ne u kamata ke fakaʻamu ke kai ai foki mo hoku fāmilí; he ne u ʻiloʻi ʻoku lelei ange ia ʻi he fua kehe kotoa pē” (1 Nīfai 8:12). Ne tuʻo lahi ʻeku lau iá. Naʻe ʻikai pē fuʻu ʻuhingamālie ia kiate au.
Naʻe toe pehē foki ʻe he palōfita ko Nīfaí kuó ne tohi “ʻa e ngaahi meʻa ʻo hoku lotó . . . ke akoʻi ʻaki pea ʻaonga ki heʻeku fānaú” (2 Nīfai 4:15). Ne u ʻosi lau ʻeni ki muʻa, ka naʻe ʻikai pē ke ʻuhingamālie mo ia kiate au. Ka ki mui ange ʻi he ʻi ai ʻema fānaú, naʻe mahino kiate au ʻa e ongo ko ia naʻe maʻu ʻe Līhai mo Nīfai ki heʻena fānaú ʻo hangē pē ko e ongo ʻokú ma maʻu ki heʻema fānaú mo homa makapuná.
Ne u ʻilo ʻoku mahingofua mo mahuʻinga e ngaahi folofola ko ʻení. Naʻá ku fifili pe naʻe maʻu fēfē nai ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻilo ko ʻení. Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ke u tui au naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi ʻilo mālohi fau ko ʻení. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke ne maʻu kinautolu. Ko e meʻa pē naʻá ne faí ko hono liliu e ngaahi meʻa naʻe ʻi he ʻū laʻi peletí.
ʻOku hā e ngaahi ʻilo mahinongofua mo mahuʻinga ko ʻení ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku nau fakahā mai ha loloto ʻo ha poto mo ha taukei ʻoku ʻikai anga-maheni ʻaki hano maʻu ʻe ha taha taʻu 23.
Ne u ʻiloʻi ʻe lava ʻe ha taha ʻi ha feituʻu pē, ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná peá ne maʻu ai ha ueʻi fakalaumālie.
Ne u maʻu ha ngaahi ʻilo ʻe niʻihi hili haʻaku lau tuʻo ua pe tuʻo tolu nai, pea hangē naʻe “fakatatau” ia mo e meʻa ne u fetaulaki fakaʻaho mo iá.
Te u lave ki ha ʻilo mahinongofua mo mahuʻinga naʻe ʻikai ke u maʻu ʻi heʻeku fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hoku taʻu 18, naʻe ui au ki he sōtiá. Naʻe ʻikai ha ʻuhinga ia ke u fifili ai ki he meʻá ni ki muʻa, ka naʻe kamata ke u hohaʻa pe naʻe totonu koā ke u ʻalu ki he taú. Hili ha ngaahi taimi, ne u maʻu ʻa e fuofua talí ʻi he Tohi ʻa Molomoná:
“He naʻe ʻikai te nau tau [kau Nīfaí] ke maʻu ha pule, pe ha mālohi, ka naʻa nau tau koeʻuhí ko honau ngaahi ʻapí mo ʻenau tauʻatāiná mo honau ngaahi ʻunohó mo ʻenau fānaú pea mo ʻenau ʻū meʻa kotoa pē, ʻio, koeʻuhi ko e ngaahi ouau ʻo ʻenau lotú mo honau siasí.
“ʻO nau fai ʻa e meʻa ʻoku nau ʻongoʻi ko honau fatongia ʻa ia ʻoku nau moʻua ai ki honau ʻOtuá; he kuo folofola ʻe he ʻEikí kiate kinautolu pea mo ʻenau ngaahi tamaí: Kapau ʻoku ʻikai te mou fai ʻa e ʻuluaki fakafilí, pe hono uá, oua naʻa mou tuku ʻa kimoutolu ke tō ʻi he nima ʻo homou ngaahi filí.
“Kae ʻumaʻā, kuo toe folofola foki ʻe he ʻEikí: Ke mou maluʻi homou ngaahi fāmilí ʻo aʻu ki he lilingi ʻo e toto. Ko ia, ko e meʻa ʻeni naʻe tau ai ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, ke maluʻi ʻa kinautolu mo honau ngaahi fāmilí mo honau ngaahi potufonuá mo honau puleʻangá mo honau ngaahi mafai tauʻatāiná mo ʻenau lotú” (ʻAlamā 43:45–47).
ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻení, naʻe lava ke u ngāue loto fiemālie mo lāngilangiʻia he sōtiá.
Ko ha sīpinga ʻeni ʻe taha: Naʻe fie maʻu ke mau fakahoko ha fili mahuʻinga. Hili ʻemau lotú mo ʻemau kei ongoʻi veiveiua peé, naʻá ku ʻalu kia ʻEletā Hāloti B. Lī. Naʻá ne faleʻi kimautolu ke mau hoko atu. ʻI heʻene ongoʻi ne u kei hohaʻa peé, naʻá ne pehē mai, “Ko hoʻomou palopalemá ko e feinga ko ia ke ʻiloʻi e olá, lolotonga ʻoku mou kei ʻi he kamataʻangá pē. “ Hili iá naʻá ne lau mai e veesi ko ʻení mei he Tohi ʻa Molomoná, “ʻOua te mou fakakikihi koeʻuhi ko e ʻikai te mou mamata ki aí, he ʻoku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí” (ʻEta 12:6).
Naʻá ne toe pehē mai, “Kuo pau ke mou ako ke mou fakalaka atu ki he fakapoʻulí, pea ʻe toki ulo mai leva e māmá ʻo muʻomuʻa ʻiate kimoutolu.” Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻe he potufolofola ko ia mei he Tohi ʻa Molomoná.
Kuó ke ongoʻi tatau nai mo Nīfai, ʻa ia naʻá ne pehē, “Naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻiloʻi ʻa e meʻa te u faí?” (1 Nīfai 4:6). Kuo ʻi ai nai ha ngaahi taimi kuó ke ongoʻi vaivai moʻoni ai?
Naʻe ongoʻi vaivai mo manavasiʻi ʻa Molonai telia naʻa nau “manuki ki heʻemau ngaahi leá [ko e tupu mei homau vaivaí].
“. . . Naʻe folofola mai kiate [ia] ʻa e ʻEikí, ʻo pehē: ‘ʻOku manuki ʻa e kau valé, ka te nau tangi; pea ʻoku feʻunga ʻeku ʻofá ki he angavaivaí, pea ʻe ʻikai te nau fakaangaʻi homou vaivaí;
“Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá, te u fakahā kate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhí ke nau loto māʻulalo; pea ʻoku feʻunga ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó; he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu maʻanautolu ʻa e ngaahi vaivaí ke mālohi” (ʻEta 12:25–27; toki fakamamafaʻi).
ʻOku vave ʻaupito e laka ʻa e moʻuí. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi vaivai, lotosiʻi, loto mamahi, pe manavasiʻi aí, fakaava hake e Tohi ʻa Molomoná ʻo lau. ʻOua naʻá ke tuku ke ʻosi atu ha taimi lahi ki muʻa peá ke toki lau ha veesi, ha foʻi fakakaukau, pe ko ha vahe.
Fakatatau mo e meʻa kuó u aʻusiá, ʻoku ʻikai ke tupukoso mai pē haʻatau fakamoʻoni. Ka ʻoku tupulaki ia mei he tenga ʻo e tuí, ʻo hangē ko e lau ʻa ʻAlamaá. “[Te ne fakamālohia hoʻomou tuí]: ʻoku pau ke mou toki pehē, ʻoku lelei ʻa e tengá; he vakai, ʻokú ne pupula ʻo huli hake mo kamata ke tupu” (ʻAlamā 32:30). Kapau te mou tauhi ia, ʻe tupu; pea kapau ʻe ʻikai ke mou tauhi ia, ʻe mae (vakai, ʻAlamā 32:37–41).
ʻOua naʻa mou loto mamahi kapau kuo mou toutou lau ia kae teʻeki ai pē ke mou maʻu ha fakamoʻoni mālohi. Mahalo ʻoku mou tatau mo e kau ākonga ʻoku lau e Tohi ʻa Molomoná naʻe fakafonu kinautolu ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi “kae ʻikai te nau ʻiloʻi iá” (3 Nīfai 9:20).
Fai e lelei taha te ke lavá. Fakakaukau ki he veesi ko ʻení: “Pea tokanga ke fai fakapotopoto mo maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni kātoa; he ʻoku ʻikai ʻaonga ke lele ʻa e tangatá ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú. Kae ʻumaʻā foki, ʻoku ʻaonga ke ne faivelenga koeʻuhí ke ne lava ke maʻu ai ʻa e palé; ko ia, ʻoku totonu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo maau” (Mōsaia 4:27).
ʻOku maʻu he Siasí he ʻahó ni ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ko ia ʻoku fakamatala ki ai e Tohi ʻa Molomoná—ʻa e ngaahi tataki fakalaumālié, ngaahi ueʻí, ngaahi fakahaá, ngaahi misí, ngaahi vīsoné, ʻaʻahi mai ʻa e kau ʻāngeló, mo e ngaahi meʻa maná. ʻE lava pē ke ke ʻilo fakapapau ʻoku lava pea lahi ha ngaahi taimi ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe he ʻEikí Hono māfimafí mo e nāunau lahi. ʻOku lava ke hoko ʻa e maná.
Naʻe pehē ʻe Molomona: “Kuo ngata koā ʻa e ʻaho ʻo e ngaahi meʻa maná?
“Pe kuo tuku koā ʻe he kau ʻāngeló ʻa ʻenau hā mai ki he fānau ʻa e tangatá? Pe kuó ne taʻofi koā meiate kinautoluʻa e ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Pe te ne fai pehē koā ʻi he kei laka ʻa e kuongá, pe kei tuʻu ʻa māmaní, pe ʻi he kei ʻi ai ʻa e tangata ʻe taha ʻi hono fungá ke fakamoʻui?
“Vakai, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, He ʻikai; he ʻoku fai ʻa e ngaahi meʻa maná ʻi he tui” (Molonai 7:35–37).
Lotu maʻu pē—fakatāutaha pe fakataha mo ho fāmilí. ʻE hoko mai e ngaahi talí ʻi ha ngaahi founga lahi.
ʻE hanga ʻe ha ngaahi kupuʻi lea siʻi ʻi he potufolofola ko ʻení, “kuo teʻeki ai ke hoko ʻa e fai angahalá ko e fiefia” (ʻAlamā 41:10), ʻo fakahā atu ʻoku ʻi ai moʻoni ha taha angakovi pea pehē foki ki he anga ʻene ngāué.
“He ko hono anga ʻeni ʻo e ngāue ʻoku fai ʻe he tēvoló, he ʻoku ʻikai te ne fakalotoʻi ha tangata ʻe taha ke fai lelei, ʻoku ʻikai, ʻoku ʻikai ha taha; pea ʻoku ʻikai foki ke fai pehē ʻe heʻene kau ʻāngeló; pea ʻoku ʻikai foki ke fai pehē ʻa kinautolu ʻoku fakaongo kiate iá” (Molonai 7:17).
Kuo laui toʻu tangata hono akonaki ʻaki ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongolelei taʻe ngatá ke maluʻi “ʻa e kau muimui anga fakamelino ʻo Kalaisí” (Molonai 7:3).
Naʻe mamata mai ʻa Molomona ki hotau kuongá ni. Naʻá ne fai ʻa e fakatokanga ko ʻení: “Kapau ʻoku ʻikai ke tauteaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ʻaki ʻa e ngaahi mamahi lahi, ʻio, kapau ʻoku ʻikai te ne ʻaʻahi kiate kinautolu ʻaki ʻa e maté, mo e ilifiá, mo e hongé, mo e faʻahinga mahaki fakaʻauha kotoa pē, he ʻikai te nau manatuʻi ia” (Hilamani 12:3).
ʻI he ʻaʻahi ʻa e ʻEikí ki he kakai Nīfaí, naʻa nau fehuʻi ange pe ko e hā ʻa e hingoa “[ʻoku totonu] ke [nau] uiʻaki ʻa e siasí ni; he [naʻe] ʻi ai ʻa e ngaahi fakakikihi ʻi he kakaí ʻi he meʻá ni.
“. . . [Naʻe] folofola ʻe he ʻEikí kiate kinautolu: . . . , ko e hā ʻoku felauʻaki mo fefakakikihiʻaki [ai] ʻa e kakaí ʻi he meʻá ni?
“He ʻikai kuo nau lau ʻi he ngaahi folofolá, ʻa ia ʻoku talamai ʻoku totonu ke mou ʻai kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa ia ko hoku hingoá? He ʻe uiʻaki ʻa kimoutolu ʻa e hingoá ni ʻi he ʻaho fakaʻosí” (3 Nīfai 27:3–5).
Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻOku laka hake he ngaahi veesi ʻe 6,000 tupu he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakamatala ʻataʻatā pē kiate Ia.
Ko ia, “ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malangaʻaki ʻa Kalaisi,ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai koeʻuhi ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nifai 25:26).
Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha makakoloa tuʻuloa ia ʻo e potó mo e ueʻi fakalaumālié, ʻo e naʻinaʻí mo e fakatonutonu, “kuo fakafeʻunga mo e ivi ʻo e vaivaí pea mo kinautolu ʻoku vaivai taha [ʻiate kitautolú]” (T&F 89:3). Pea toe fonu foki ia ʻi he ngaahi akonaki maʻanautolu ʻoku poto taha ʻiate kitautolú, ʻo kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu (vakai, 2 Nīfai 9:28–29).
ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki he:
Palani ʻo e fakamoʻuí pe “ko e palani lahi ʻo e fiefiá” (ʻAlamā 42:8; vakai foki, ʻAlamā 42:5, 8, 12, 30)
Tokāteline ʻa Kalaisí mo e Fakaleleí (vakai, 2 Nīfai 31:2–21; 32:1–6; 3 Nīfai 11:31–40; 27:13–21)
ʻUhinga ʻoku fie maʻu ai ke ʻi ai ʻa e maté (vakai, 2 Nīfai 9:4–6; Mōsaia 16:8–9; ʻAlamā 12:25–27)
Moʻui hili ʻa e maté ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié (vakai, ʻAlamā 40:11–14)
Ngaahi ngāue ʻa e tokotaha angakoví (vakai, 2 Nīfai 2:27; ʻAlamā 28:13; 3 Nīfai 2:2)
Fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Mōsaia 29:42; ʻAlamā 4:20; 5:3, 44; ʻAlamā 13:1–10)
Ongo lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití (vakai, Molonai 4:3; 5:2)
Founga pau ke fakafaikehekeheʻi ʻaki e leleí mei he koví (vakai, Molonai 7:16)
Founga ke tauhi maʻu ai e fakamolemole ki hoʻo ngaahi angahalá (vakai, Mōsaia 4:26)
Ngaahi fakatokanga mahino ʻa e kau palōfitá mo e ngaahi meʻa kehe lahi ʻoku kau ki he huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá mo ʻetau moʻuí. ʻOku kau kotoa e ngaahi meʻá ni ki hono kakato ʻo e ongoongoleleí (vakai, T&F 20:9).
ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná e ngaahi akonaki ʻa e Fuakava Motuʻá. ʻOkú ne fakapapauʻi mai e ngaahi akonaki ʻo e Fuakava Foʻoú. ʻOkú ne toe fakafoki mai e “ngaahi [meʻa] mahingongofua mo mahuʻinga” (1 Nīfai 13:28) kuo mole pe toʻo mei aí (vakai foki, 1 Nīfai 13:20–42; 14:23). Ko e moʻoni ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi.
ʻOku tau fakamanatu ʻi he taʻú ni ʻa e taʻu ʻe 175 hono fokotuʻu ʻo e Siasí pea mo e taʻu ʻe 200 hono fāʻeleʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻE lahi ʻaupito ha ngaahi meʻa ʻe tohi mo leaʻaki ʻi he Siasí ke fakalāngilangiʻi ia.
Pea hangē ko e angamahení, ʻe lahi ʻaupito e ngaahi meʻa ʻe leaʻaki mo tohi ke fakatupu ha taʻe tui kiate iá. Naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pea ʻe ʻi ai maʻu pē ha faʻahinga kakai te nau vakili hake e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kuo taʻu ʻe 200 honau motuʻá, ko e ʻamanaki te nau maʻu ha faʻahinga meʻa naʻe leaʻaki pe fai ʻe Siosefa, ke nau fakaongoongokoviʻi ai ia.
ʻOku talamai ʻe he ngaahi fakahaá ko “kinautolu kotoa pē ʻe hiki ʻa e muivaʻé ʻo fakafili ki heʻeku kau paní, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí, pea kaila ʻo pehē kuo nau fai angahala, ka kuo ʻikai te nau fai angahala ʻi hoku ʻaó, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí, ka kuo nau fai ʻa e meʻa ʻoku lelei ʻi hoku ʻaó pea naʻá ku fekau ke nau fai ia” (T&F 121:16). Ko e moʻoni ʻoku nau fehangahangai mo ha ngaahi tautea mamafa.
ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau taukapoʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻE taukapoʻi ia maʻatautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau fakafisingaʻi e hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita mo e tangata maʻu fakahaá, ʻoku nau kei feinga pē ke maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná.
Pea ko e fakamatala taukapo mālohi hono uá: ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea ko hono tolú: ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻI hono pulusi fakataha e ngaahi tohi folofola ko ʻení, ʻoku nau hoko ai ko ha fakamoʻoni taʻeueʻia ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita.
Pea ʻoku ou kau fakataha mo ha laui miliona kehe ʻoku nau maʻu e fakamoʻoni tatau pē, pea ʻoku ou fakamoʻoniʻi ia kiate kimoutolu, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.